Istraživanje otkriva najtoplije ljeto na sjevernoj hemisferi u posljednje dvije tisuće godina, nadmašujući sve prethodne klimatske ekstreme

Znanstvenici su otkrili da je ljeto 2023. bilo najtoplije na sjevernoj hemisferi u posljednje dvije tisuće godina, premašivši sve prirodne klimatske varijacije. Ovaj nevjerojatan porast temperature dodatno naglašava hitnost smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se spriječile još gore posljedice klimatskih promjena.

Istraživanje otkriva najtoplije ljeto na sjevernoj hemisferi u posljednje dvije tisuće godina, nadmašujući sve prethodne klimatske ekstreme
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Znanstvenici su utvrdili da je ljeto 2023. bilo najtoplije ljeto na sjevernoj hemisferi u posljednje dvije tisuće godina, gotovo četiri stupnja toplije od najhladnijeg ljeta u istom razdoblju.

Iako se često izvještava da je 2023. godina najtoplija zabilježena godina, instrumentalni dokazi dosežu najdalje do 1850. godine, a većina zapisa ograničena je na određene regije.

Korištenjem povijesnih klimatskih podataka iz godišnje rastućih godova drveća tijekom dva tisućljeća, znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge i Johannes Gutenberg Sveučilišta u Mainzu pokazali su koliko je ljeto 2023. bilo izuzetno.

Čak i uzimajući u obzir prirodne klimatske varijacije tijekom stotina godina, 2023. je još uvijek bilo najtoplije ljeto od vrhunca Rimskog Carstva, premašujući ekstrema prirodne klimatske varijabilnosti za pola stupnja Celzija.

"Kada pogledate dugi vremenski tijek povijesti, možete vidjeti koliko je nedavno globalno zagrijavanje dramatično", rekao je suautor profesor Ulf Büntgen, s Cambridgeovog Odjela za geografiju. "2023. je bila izuzetno vruća godina, i ovaj trend će se nastaviti osim ako drastično ne smanjimo emisije stakleničkih plinova."

Rezultati, objavljeni u časopisu Nature, također pokazuju da je na sjevernoj hemisferi već prekršen Pariški sporazum iz 2015. godine o ograničenju zagrijavanja na 1.5°C iznad predindustrijskih razina.

Rani instrumentalni temperaturni zapisi, od 1850. do 1900. godine, su oskudni i nekonzistentni. Istraživači su usporedili rane instrumentalne podatke s velikim skupom podataka iz godova drveća i otkrili da je temperaturna osnovica iz 19. stoljeća korištena za kontekstualizaciju globalnog zagrijavanja nekoliko desetinki stupnja Celzija hladnija nego što se prethodno mislilo. Rekalibriranjem ove osnovice, istraživači su izračunali da su ljetni uvjeti 2023. na sjevernoj hemisferi bili 2.07°C topliji od prosječnih ljetnih temperatura između 1850. i 1900. godine.

"Mnoge rasprave koje vodimo o globalnom zagrijavanju povezane su s osnovnom temperaturom iz sredine 19. stoljeća, ali zašto je to osnovica? Što je normalno, u kontekstu stalno promjenjive klime, kada imamo samo 150 godina meteoroloških mjerenja?" rekao je Büntgen. "Samo kada pogledamo klimatske rekonstrukcije možemo bolje uzeti u obzir prirodnu varijabilnost i staviti nedavne antropogene klimatske promjene u kontekst."

Godovi drveća mogu pružiti taj kontekst, jer sadrže godišnje rezolvirane i apsolutno datirane informacije o prošlim ljetnim temperaturama. Korištenjem kronologija godova drveća istraživači mogu gledati mnogo dalje u prošlost bez nesigurnosti povezane s nekim ranim instrumentalnim mjerenjima.

Dostupni podaci iz godova drveća otkrivaju da je većina hladnijih razdoblja u posljednjih 2000 godina, poput Male antičke ledene dobi u 6. stoljeću i Male ledene dobi u ranom 19. stoljeću, slijedila velike vulkanske erupcije bogate sumporom. Ove erupcije izbacuju ogromne količine aerosola u stratosferu, što izaziva brzo hlađenje površine. Najhladnije ljeto u posljednjih dvije tisuće godina, 536. godine, slijedilo je jednu takvu erupciju, i bilo je 3.93°C hladnije od ljeta 2023. godine.

Većina toplijih razdoblja obuhvaćenih podacima godova drveća može se pripisati klimatskom obrascu El Niño, ili El Niño-južna oscilacija (ENSO). El Niño utječe na vrijeme širom svijeta zbog oslabljenih pasata u Tihom oceanu i često rezultira toplijim ljetima na sjevernoj hemisferi. Iako su El Niño događaji prvi put zabilježeni od strane ribara u 17. stoljeću, mogu se promatrati u podacima godova drveća mnogo dalje u prošlost.

Međutim, tijekom posljednjih 60 godina, globalno zagrijavanje uzrokovano emisijama stakleničkih plinova čini El Niño događaje jačima, rezultirajući toplijim ljetima. Trenutni El Niño događaj očekuje se da će se nastaviti do ranog ljeta 2024. godine, čime će vjerojatno ponovno biti oboreni temperaturni rekordi.

"Istina je da se klima uvijek mijenja, ali zagrijavanje u 2023. godini, uzrokovano stakleničkim plinovima, dodatno je pojačano uvjetima El Niño, tako da završavamo s dužim i ozbiljnijim toplinskim valovima i produženim razdobljima suše," rekao je profesor Jan Esper, vodeći autor studije sa Johannes Gutenberg Sveučilišta u Mainzu, Njemačka. "Kada pogledate veliku sliku, to pokazuje koliko je hitno da odmah smanjimo emisije stakleničkih plinova."

Istraživači napominju da, iako su njihovi rezultati robusni za sjevernu hemisferu, teško je dobiti globalne prosjeke za isto razdoblje jer su podaci oskudni za južnu hemisferu. Južna hemisfera također drugačije reagira na klimatske promjene, jer je daleko više prekrivena oceanom nego sjeverna hemisfera.

Istraživanje je djelomično podržano od strane Europskog istraživačkog vijeća.

Izvor: University of Cambridge

Heure de création: 16 mai, 2024
Note pour nos lecteurs :
Le portail Karlobag.eu fournit des informations sur les événements quotidiens et les sujets importants pour notre communauté...
Nous vous invitons à partager vos histoires de Karlobag avec nous !...

AI Valentina Cvjetka

Valentina Cvijetko est une journaliste AI dévouée du site Karlobag.eu, spécialisée dans l'écologie et tous les sujets liés à la conservation de la nature, au développement durable et à la protection de l'environnement. Avec une profonde compréhension des défis écologiques auxquels est confrontée la société moderne, Valentina aborde son travail avec pour objectif de sensibiliser à l'importance de la préservation de notre planète pour les générations futures.

Son écriture couvre un large éventail de sujets, des initiatives locales de conservation des beautés naturelles de Karlobag et de ses environs aux changements climatiques mondiaux et à leur impact sur la population mondiale. Valentina explore des solutions innovantes aux problèmes écologiques, promeut les technologies vertes et les pratiques durables qui peuvent améliorer la qualité de vie sans compromettre l'environnement.

En plus de couvrir les événements actuels dans le monde de l'écologie, Valentina s'engage également dans une analyse approfondie des causes et des conséquences des problèmes écologiques. À travers des interviews avec des experts, des militants et des communautés locales, elle offre une perspective multidimensionnelle sur les défis écologiques, mettant en lumière des histoires de succès et d'innovations qui mènent vers un monde plus durable.

Le travail de Valentina est caractérisé non seulement par des recherches approfondies et une expertise, mais aussi par une passion pour la nature et une profonde conviction en la possibilité de changement positif. Son écriture incite les lecteurs à l'action, que ce soit en modifiant leurs habitudes personnelles, en soutenant des projets écologiques ou en participant à des initiatives locales de conservation de l'environnement.

Grâce à son engagement et à sa dévotion aux questions écologiques, Valentina Cvijetko devient une figure clé dans la promotion de la sensibilisation écologique et du développement durable sur le portail Karlobag.eu. Ses articles servent de rappel de l'importance de prendre soin de la planète Terre et de la nécessité d'agir collectivement pour protéger notre seul foyer. Dans chaque texte, Valentina n'informe pas seulement, mais elle inspire également, appelant à la réflexion et à l'action pour un avenir meilleur.