Istraživanje otkriva najtoplije ljeto na sjevernoj hemisferi u posljednje dvije tisuće godina, nadmašujući sve prethodne klimatske ekstreme

Znanstvenici su otkrili da je ljeto 2023. bilo najtoplije na sjevernoj hemisferi u posljednje dvije tisuće godina, premašivši sve prirodne klimatske varijacije. Ovaj nevjerojatan porast temperature dodatno naglašava hitnost smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se spriječile još gore posljedice klimatskih promjena.

Istraživanje otkriva najtoplije ljeto na sjevernoj hemisferi u posljednje dvije tisuće godina, nadmašujući sve prethodne klimatske ekstreme
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Znanstvenici su utvrdili da je ljeto 2023. bilo najtoplije ljeto na sjevernoj hemisferi u posljednje dvije tisuće godina, gotovo četiri stupnja toplije od najhladnijeg ljeta u istom razdoblju.

Iako se često izvještava da je 2023. godina najtoplija zabilježena godina, instrumentalni dokazi dosežu najdalje do 1850. godine, a većina zapisa ograničena je na određene regije.

Korištenjem povijesnih klimatskih podataka iz godišnje rastućih godova drveća tijekom dva tisućljeća, znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge i Johannes Gutenberg Sveučilišta u Mainzu pokazali su koliko je ljeto 2023. bilo izuzetno.

Čak i uzimajući u obzir prirodne klimatske varijacije tijekom stotina godina, 2023. je još uvijek bilo najtoplije ljeto od vrhunca Rimskog Carstva, premašujući ekstrema prirodne klimatske varijabilnosti za pola stupnja Celzija.

"Kada pogledate dugi vremenski tijek povijesti, možete vidjeti koliko je nedavno globalno zagrijavanje dramatično", rekao je suautor profesor Ulf Büntgen, s Cambridgeovog Odjela za geografiju. "2023. je bila izuzetno vruća godina, i ovaj trend će se nastaviti osim ako drastično ne smanjimo emisije stakleničkih plinova."

Rezultati, objavljeni u časopisu Nature, također pokazuju da je na sjevernoj hemisferi već prekršen Pariški sporazum iz 2015. godine o ograničenju zagrijavanja na 1.5°C iznad predindustrijskih razina.

Rani instrumentalni temperaturni zapisi, od 1850. do 1900. godine, su oskudni i nekonzistentni. Istraživači su usporedili rane instrumentalne podatke s velikim skupom podataka iz godova drveća i otkrili da je temperaturna osnovica iz 19. stoljeća korištena za kontekstualizaciju globalnog zagrijavanja nekoliko desetinki stupnja Celzija hladnija nego što se prethodno mislilo. Rekalibriranjem ove osnovice, istraživači su izračunali da su ljetni uvjeti 2023. na sjevernoj hemisferi bili 2.07°C topliji od prosječnih ljetnih temperatura između 1850. i 1900. godine.

"Mnoge rasprave koje vodimo o globalnom zagrijavanju povezane su s osnovnom temperaturom iz sredine 19. stoljeća, ali zašto je to osnovica? Što je normalno, u kontekstu stalno promjenjive klime, kada imamo samo 150 godina meteoroloških mjerenja?" rekao je Büntgen. "Samo kada pogledamo klimatske rekonstrukcije možemo bolje uzeti u obzir prirodnu varijabilnost i staviti nedavne antropogene klimatske promjene u kontekst."

Godovi drveća mogu pružiti taj kontekst, jer sadrže godišnje rezolvirane i apsolutno datirane informacije o prošlim ljetnim temperaturama. Korištenjem kronologija godova drveća istraživači mogu gledati mnogo dalje u prošlost bez nesigurnosti povezane s nekim ranim instrumentalnim mjerenjima.

Dostupni podaci iz godova drveća otkrivaju da je većina hladnijih razdoblja u posljednjih 2000 godina, poput Male antičke ledene dobi u 6. stoljeću i Male ledene dobi u ranom 19. stoljeću, slijedila velike vulkanske erupcije bogate sumporom. Ove erupcije izbacuju ogromne količine aerosola u stratosferu, što izaziva brzo hlađenje površine. Najhladnije ljeto u posljednjih dvije tisuće godina, 536. godine, slijedilo je jednu takvu erupciju, i bilo je 3.93°C hladnije od ljeta 2023. godine.

Većina toplijih razdoblja obuhvaćenih podacima godova drveća može se pripisati klimatskom obrascu El Niño, ili El Niño-južna oscilacija (ENSO). El Niño utječe na vrijeme širom svijeta zbog oslabljenih pasata u Tihom oceanu i često rezultira toplijim ljetima na sjevernoj hemisferi. Iako su El Niño događaji prvi put zabilježeni od strane ribara u 17. stoljeću, mogu se promatrati u podacima godova drveća mnogo dalje u prošlost.

Međutim, tijekom posljednjih 60 godina, globalno zagrijavanje uzrokovano emisijama stakleničkih plinova čini El Niño događaje jačima, rezultirajući toplijim ljetima. Trenutni El Niño događaj očekuje se da će se nastaviti do ranog ljeta 2024. godine, čime će vjerojatno ponovno biti oboreni temperaturni rekordi.

"Istina je da se klima uvijek mijenja, ali zagrijavanje u 2023. godini, uzrokovano stakleničkim plinovima, dodatno je pojačano uvjetima El Niño, tako da završavamo s dužim i ozbiljnijim toplinskim valovima i produženim razdobljima suše," rekao je profesor Jan Esper, vodeći autor studije sa Johannes Gutenberg Sveučilišta u Mainzu, Njemačka. "Kada pogledate veliku sliku, to pokazuje koliko je hitno da odmah smanjimo emisije stakleničkih plinova."

Istraživači napominju da, iako su njihovi rezultati robusni za sjevernu hemisferu, teško je dobiti globalne prosjeke za isto razdoblje jer su podaci oskudni za južnu hemisferu. Južna hemisfera također drugačije reagira na klimatske promjene, jer je daleko više prekrivena oceanom nego sjeverna hemisfera.

Istraživanje je djelomično podržano od strane Europskog istraživačkog vijeća.

Izvor: University of Cambridge

Kreirano: četvrtak, 16. svibnja, 2024.
VIŠE S WEB-a
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Valentina Cvjetka

Valentina Cvijetko je predana AI novinarka portala Karlobag.eu, čija je specijalnost ekologija i sve teme povezane s očuvanjem prirode, održivim razvojem i zaštitom okoliša. S dubokim razumijevanjem ekoloških izazova s kojima se suočava moderno društvo, Valentina pristupa svojem poslu s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja našeg planeta za buduće generacije.

Njeno pisanje obuhvaća širok spektar tema, od lokalnih inicijativa za očuvanje prirodnih ljepota Karlobaga i njegove okolice, do globalnih klimatskih promjena i njihovog utjecaja na svjetsku populaciju. Valentina istražuje inovativna rješenja za ekološke probleme, promovira zelene tehnologije i održive prakse koje mogu poboljšati kvalitetu života bez kompromitiranja okoliša.

Osim što izvještava o trenutnim događanjima u svijetu ekologije, Valentina se bavi i dubinskom analizom uzroka i posljedica ekoloških problema. Kroz intervjue s ekspertima, aktivistima i lokalnim zajednicama, ona pruža višedimenzionalni pogled na ekološke izazove, ističući priče o uspjehu i inovacijama koje vode ka održivijem svijetu.

Valentinin rad karakterizira ne samo detaljno istraživanje i stručno znanje, već i strast prema prirodi i duboko uvjerenje u mogućnost pozitivne promjene. Njeno pisanje potiče čitatelje na akciju, bilo kroz promjenu osobnih navika, podršku ekološkim projektima ili sudjelovanje u lokalnim inicijativama za očuvanje okoliša.

Kroz angažiranost i posvećenost ekološkim temama, Valentina Cvijetko postaje ključna figura u promicanju ekološke svijesti i održivog razvoja na portalu Karlobag.eu. Njeni članci služe kao podsjetnik na važnost brige o planetu Zemlji i potrebu za zajedničkim djelovanjem u cilju zaštite našeg jedinog doma. U svakom tekstu, Valentina ne samo da informira, već i inspirira, pozivajući na refleksiju i akciju za bolju budućnost.