Europska Svemirska Agencija (ESA) i Korejska KASA potpisale povijesni sporazum o suradnji u svemiru

Nakon intenzivnih pregovora i usklađivanja strateških ciljeva, ključne svjetske svemirske agencije – Europska svemirska agencija (ESA) i novoformirana Korejska svemirska administracija (KASA) – formalizirale su svoj partnerstvo. Ovaj povijesni sporazum, sklopljen u cilju mirnodopske uporabe svemira, postavlja temelje za produbljenu tehničku i znanstvenu suradnju, s početnim fokusom na iznimno važna područja praćenja svemirske meteorologije i međusobno dijeljenje ključnih komunikacijskih svemirskih resursa.

Strateško potpisivanje i rađanje KASA-e

Memorandum o razumijevanju (MoU) kojim se službeno jača suradnja između Europe i Južne Koreje potpisan je krajem rujna prošle godine, za vrijeme održavanja 76. Međunarodnog astronautičkog kongresa (IAC) u dinamičnom Sydneyu, Australija. Ovaj kongres, koji okuplja globalnu svemirsku elitu, poslužio je kao idealna platforma za cementiranje odnosa koji su se intenzivno razvijali posljednjih mjeseci. Diskusije o potencijalnom partnerstvu s ESA-om započele su, naime, manje od godinu dana prije, na prethodnom IAC-u održanom u Milanu, što ukazuje na brzu eskalaciju korejskih svemirskih ambicija i želju za međunarodnom validacijom.

Jedan od ključnih aktera ovog sporazuma je KASA, entitet čije je osnivanje označilo novu eru za svemirski program Južne Koreje. Osnovana sredinom 2024. godine, KASA je preuzela upravljanje cjelokupnim nacionalnim razvojem svemira, objedinivši strateško planiranje i izvršne funkcije koje su ranije bile fragmentirane. Njezina misija nije samo tehnički razvoj, već i jačanje globalne svemirske suradnje, što je izravno naglasio i čelnik KASA-e. Formiranjem ove administracije, Južna Koreja je demonstrirala ambiciju da se pozicionira kao globalni igrač, prelazeći iz isključivo istraživačkog okvira (kakav je predstavljao KARI) u sferu strateškog upravljanja i politike, slično modelu koji prakticiraju američka NASA ili sama ESA.

Jačanje globalne mreže: Komunikacija i otpornost

Jedan od prvih i najkonkretnijih rezultata implementacije ovog sporazuma je operativno jačanje mrežne infrastrukture. Kroz poseban provedbeni aranžman, agencije su se obvezale na mogućnost uzajamnog korištenja svojih zemaljskih stanica za ključne funkcije telemetrije, praćenja i komandiranja (TT&C) svemirskim misijama. Ovakva međusobna podrška kritična je za osiguravanje visoke operativne otpornosti i maksimiziranje pokrivenosti misija diljem svijeta.

Ovaj aranžman nadopunjuje već postojeću sličnu suradnju koja je na snazi od 2011. godine s Korejskim institutom za zrakoplovna istraživanja (KARI), sestrinskom istraživačkom institucijom koja djeluje pod okriljem KASA-e. Dok je KARI povijesno bio fokusiran na istraživanje i razvoj hardvera, KASA sada osigurava politički i administrativni okvir za širenje tih partnerstava na višu, institucionalnu razinu.

Srž ESA-ine infrastrukture za praćenje misija čini mreža European Space Tracking (Estrack), koja obuhvaća šest ključnih stanica strateški raspoređenih u šest zemalja, uključujući tri vitalne antene za duboki svemir. Kroz novo partnerstvo, Estrack dobiva pristup Korejskoj anteni za duboki svemir (Korea Deep Space Antenna) smještenoj u Yeojuu, ključnom korejskom telekomunikacijskom čvorištu. Pristup ovakvoj anteni značajno povećava globalnu pokrivenost, posebno na kritičnim točkama gdje bi komunikacija s letjelicama inače bila prekinuta zbog rotacije Zemlje ili specifičnih putanja misija.

Uloga Yeojua u povećanju pouzdanosti misija

Korištenje Korejske antene u Yeojuu, zajedno s ESA-inim resursima poput stanice New Norcia u Australiji, dramatično poboljšava otpornost operacija. Operativna elastičnost ključna je jer pruža mogućnost premošćivanja praznina u pokrivenosti. Na primjer, ako glavna komunikacijska postaja nije dostupna uslijed ekstremnih vremenskih prilika, tehničkih kvarova, ili, što je sve češće, zbog zasićenja radiofrekvencijskog spektra, alternativne postaje automatski preuzimaju funkciju praćenja. Ovakva redundancija nije samo pitanje komfora, već predstavlja imperativ za uspjeh dugotrajnih i skupih misija u dubokom svemiru, gdje i najmanji prekid komunikacije može imati katastrofalne posljedice.

Povezivanjem Estrack mreže, koja uključuje stanice kao što su Cebreros u Španjolskoj i Malargüe u Argentini, s azijskim resursima KASA-e, stvara se de facto globalni prsten podrške koji omogućuje praćenje letjelica kroz gotovo cijeli njihov orbitalni period.

Revolucionarni iskorak u svemirskoj meteorologiji

Osim dijeljenja zemaljske infrastrukture, ESA i KASA potpisale su i Zajedničku izjavu o namjeri (Joint Statement of Intent), čime su izrazile snažan interes za suradnju na polju praćenja i razvoja sposobnosti svemirske meteorologije. Svemirska meteorologija odnosi se na dinamične uvjete u svemiru koji nastaju uslijed aktivnosti Sunca, poput sunčevih baklji i izbačaja koronalne mase (CME), a koji izravno utječu na Zemljinu tehnologiju, od satelita u orbiti do električnih mreža i sustava globalne navigacije na tlu.

Potencijalna suradnja na ovom području je znanstveno i tehnološki revolucionarna. Agencije namjeravaju kombinirati podatke iz dviju ključnih, ali komplementarnih misija: ESA-ine nadolazeće misije Vigil i planirane solarne sonde KASA-e. Svaka od ovih misija cilja na kritične Lagrangeove točke (L-točke), gravitacijski stabilne pozicije u sustavu Sunce-Zemlja, idealne za neprekidno promatranje Sunca.

ESA-ina misija Vigil (koja bi trebala biti lansirana u sljedećih nekoliko godina) bit će pozicionirana u Lagrangeovoj točki L5. Ova točka je oko 60 stupnjeva iza Zemlje u njezinoj orbiti oko Sunca. Postavljanjem promatrača na L5, Vigil će dobiti bočni pogled na Sunce, omogućujući znanstvenicima da vide aktivne regije nekoliko dana prije nego što one dođu u izravan kontakt s geomagnetskim poljem Zemlje. To omogućuje ključno rano upozorenje na potencijalne opasne događaje.

S druge strane, KASA planira poslati solarnu sondu na točku L4, koja se nalazi 60 stupnjeva ispred Zemlje u njezinoj orbiti. Kombinacija podataka iz L4 i L5 omogućit će znanstvenicima prvi put u povijesti trodimenzionalni, stereoskopski uvid u razvoj i širenje sunčevih vjetrova i CME-a, što je neizmjerno važno za preciznost predviđanja. Ova sinergija misija značajno će produbiti istraživanje solarne aktivnosti i prognoziranje svemirske meteorologije, s konačnim ciljem uspostave sveobuhvatne i robusne službe za svemirsku meteorologiju do 2030-ih godina.

Vizija lidera i temelj za budućnost

Prilikom svečanog potpisivanja u Sydneyu, generalni direktor ESA-e, Josef Aschbacher, naglasio je monumentalnu važnost sporazuma. "Ovo je ključan trenutak za Europu i Južnu Koreju, otvarajući goleme mogućnosti za naše svemirske interese, te istovremeno jačajući postojeće sustave kroz suradnju," izjavio je Aschbacher. Izrazio je entuzijazam za učenje od kolega u KASA-i i spremnost ESA-e da podijeli svoje bogato iskustvo kako bi se postigli komplementarni ciljevi obiju agencija.

Administrator KASA-e, Yoon Young-bin, potvrdio je korejsku predanost globalnoj suradnji. "Ciljevi KASA-e uključuju snaženje globalne svemirske suradnje. Danas smo poduzeli važan korak i radujemo se našem zajedničkom putu u suradnji na svemirskim aktivnostima u miroljubive svrhe," rekao je Young-bin. Njegova izjava odražava shvaćanje da kompleksnost modernih svemirskih pothvata nadilazi kapacitete jedne nacije i zahtijeva zajedničke resurse i znanje.

Ekspanzija suradnje: Od znanosti do održivosti

Opseg potpisanog Memoranduma o razumijevanju daleko nadilazi samo operativno dijeljenje mreža i praćenje Sunca. Sporazum predviđa i daljnje buduće sektore suradnje, čime se otvara široki spektar zajedničkih aktivnosti koje će definirati partnerstvo u narednom desetljeću.

Potencijalni budući sektori uključuju:

1. Svemirska znanost i istraživanje (Exploration): Istraživanje dubokog svemira, planetarne misije te razvoj tehnologija za buduće interplanetarne putovanja. Južna Koreja, sa svojim rastućim budžetom za svemir, postaje sve ambicioznija u pogledu misija na Mjesec i Mars, područja gdje ESA ima dugu i bogatu povijest.


2. Ljudski svemirski letovi (Human Spaceflight): Iako Južna Koreja još uvijek nema stalnu prisutnost u ovom sektoru, suradnja bi mogla otvoriti put korejskim astronautima na Europskom programu ili na međunarodnim projektima kao što je Lunar Gateway, u kojem ESA igra ključnu ulogu.


3. Svemirske aplikacije i industrija: Razvoj novih komercijalnih aplikacija temeljenih na satelitima, od promatranja Zemlje do telekomunikacija, uključujući snažnu podršku svemirskoj industriji i akademskom umrežavanju.


4. Svemirska održivost (Space Sustainability): Ovo postaje jedno od najkritičnijih područja suradnje. Agencije će vjerojatno razmjenjivati znanja o ublažavanju svemirskog otpada (debrisa), aktivnom uklanjanju otpada (ADR) i uspostavljanju učinkovitog upravljanja svemirskim prometom (STM), osiguravajući tako dugoročnu sigurnost orbitalnog okruženja.


5. Osiguranje svemirskih misija (Mission Assurance): Razmjena najboljih praksi i standarda za osiguranje kvalitete i pouzdanosti svemirskih letjelica i povezanih sustava, ključno za smanjenje rizika u visoko tehnološkim operacijama.

Osim ovih specifičnih kategorija, Memorandum o razumijevanju ostavlja otvorena vrata za daljnje dogovore o suradnji, pružajući fleksibilan okvir za prilagodbu partnerstva u skladu s brzim promjenama u globalnom svemirskom sektoru.

Satelitska navigacija u fokusu: KPS i LEO-PNT

Posebno značajno područje u kojem će se partnerstvo ESA-e i KASA-e snažno manifestirati jest satelitska navigacija. Obje agencije imaju opsežne i skupe interese u ovom segmentu, koji je temelj moderne globalne ekonomije i kritične infrastrukture.

KASA je trenutno u procesu razvoja vlastitog regionalnog sustava globalne navigacije poznatog kao Korejski sustav pozicioniranja (Korea Positioning System - KPS). KPS je ambiciozan projekt koji ima za cilj povećati regionalnu navigacijsku točnost i pouzdanost, posebno na Korejskom poluotoku i susjednim regijama. Iako je sustav regionalno orijentiran, njegova tehnološka složenost zahtijeva suradnju s etabliranim globalnim igračima poput ESA-e, koja upravlja europskim satelitskim navigacijskim sustavom Galileo.

Suradnja između dviju agencija na misijama kao što je LEO-PNT (Low Earth Orbit - Positioning, Navigation, and Timing) očekuje se da će dramatično poboljšati točnost i stabilnost satelitske navigacije. LEO-PNT sustavi koriste satelite u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO) umjesto tradicionalne srednje Zemljine orbite (MEO), nudeći prednosti poput jačeg signala, manje latencije i veće otpornosti na ometanje.

Partnerstvom na LEO-PNT tehnologijama, ESA i KASA ne samo da će pojačati KPS i Galileo sustave, već će i poboljšati uzajamno pojačanje i pouzdanost navigacijskih signala. Ta redundancija i preciznost su ključni za novu generaciju autonomnih vozila, napredne transportne sustave, preciznu poljoprivredu te za vojne i sigurnosne aplikacije. Osiguravanje neprekinutog i točnog PNT signala postalo je nacionalni sigurnosni prioritet za sve razvijene zemlje, a ova suradnja predstavlja primjer kako međunarodno partnerstvo može ojačati suverenost i tehnološku otpornost na globalnoj razini.

Zaključno, uspostava formalnog partnerstva između ESA-e i KASA-e nije samo protokolarni čin, već snažan signal globalnoj zajednici o prebacivanju težišta svemirskih aktivnosti. Integracijom najsuvremenijih tehnologija praćenja svemirske meteorologije (L4 i L5) i jačanjem kritične zemaljske infrastrukture, ovo partnerstvo postavlja nove standarde za operativnu učinkovitost i znanstvenu dubinu u mirnom istraživanju i korištenju svemira.

Ovaj veliki korak, formaliziran prošle jeseni u Sydneyu, predstavlja temelj za dublju suradnju koja će se u nadolazećim godinama širiti na gotovo sve aspekte svemirskih aktivnosti, od ljudskih letova do borbe za čišći i održiviji svemirski okoliš.