U Osijeku predstavljena nova etapa projekta Uplift: nakon Dalmacije u središte dolaze Slavonija i Baranja
U Osijeku je predstavljen nastavak projekta Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje, nacionalne inicijative usmjerene na sustavno definiranje, zaštitu i promociju hrvatske gastronomije, a nova etapa donosi jasan teritorijalni i identitetski zaokret prema kontinentalnom dijelu zemlje. U fokusu druge sezone bit će Slavonija i Baranja, regije snažne kulinarske osobnosti, bogate tradicije i prepoznatljivih jela, koje bi u sljedećoj fazi trebale dobiti preciznije standardiziran i suvremeno interpretiran gastronomski okvir. Projekt je predstavljen u hotelu Materra, u sklopu događanja „Stories of Slavonia“ u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, pred predstavnicima turističkog i ugostiteljskog sektora koji u kontinentalnom turizmu vide jedan od ključnih razvojnih prostora hrvatske ponude. Upravo takav ambijent, u kojem se susreću premium turizam, lokalni identitet i gastronomija, pokazao se prikladnim za otvaranje pitanja kako se tradicionalna jela mogu pretvoriti u snažan i dugoročno održiv turistički kapital. Za goste koji žele dulje istraživati istok Hrvatske, osobito područje oko Osijeka, dodatnu praktičnu vrijednost može imati i
smještaj za posjetitelje u Osijeku kao polazište za obilazak lokalne eno-gastro scene.
Projekt koji želi odgovoriti na pitanje što je hrvatska kuhinja
Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje razvija se kao petogodišnja nacionalna inicijativa Mastercarda, uz podršku Ministarstva turizma i sporta te Hrvatske gospodarske komore, s ambicijom da hrvatsku kuhinju prvi put sustavno definira kao strateški turistički, kulturni i gospodarski resurs. Bit projekta nije samo promocija pojedinih recepata, nego stvaranje dugoročnog manifesta hrvatske kuhinje, odnosno zbirke reprezentativnih jela koja mogu vjerodostojno predstavljati pojedine regije i zemlju u cjelini. Takav pristup pokušava ispuniti prazninu koja je u hrvatskom turizmu dugo postojala: zemlja je međunarodno prepoznata kao atraktivna destinacija, ali gastronomska priča često je bila disperzirana, lokalno snažna, ali nacionalno nedovoljno jasno artikulirana. Organizatori projekta polaze od teze da gosti danas ne putuju samo zbog krajolika ili znamenitosti, nego sve više zbog iskustva, a hrana je jedan od njegovih najizravnijih i najupečatljivijih elemenata. U tom smislu projekt se ne bavi samo prošlošću i nasljeđem, nego i načinom na koji se tradicija može prenijeti u suvremeni ugostiteljski, edukativni i turistički kontekst.
Zašto je sada fokus na Slavoniji i Baranji
Nakon prve sezone posvećene Dalmaciji, prijelaz na Slavoniju i Baranju logičan je i sadržajno očekivan korak. Riječ je o prostoru koji ima izrazito prepoznatljiv kulinarski identitet, obilje jela duboko ukorijenjenih u lokalnu svakodnevicu te jasnu povezanost gastronomije s poljoprivredom, običajima, sezonalnošću i društvenim životom. Slavonska i baranjska kuhinja pritom nisu samo skup tradicionalnih recepata, nego i odraz povijesnih utjecaja, multikulturnih slojeva i snažne veze s domaćim namirnicama. U vremenu kada hrvatski turizam nastoji jače razvijati cjelogodišnje i kontinentalne proizvode, upravo se istok zemlje nameće kao prostor u kojem gastronomija može biti glavni motiv dolaska, a ne tek dodatak putovanju. Zato najavljena druga sezona projekta, koja bi trebala započeti u jesen 2026., ima i širi značaj od pukog regionalnog ciklusa: ona testira može li hrvatska kontinentalna kuhinja biti jednako snažan identitetski i tržišni alat kao obalna. Za one koji planiraju obilazak regije tijekom budućih gastro-događanja, korisne mogu biti i
ponude smještaja u Slavoniji te
smještaj blizu mjesta događaja u osječkom i baranjskom području.
Panel u Materri otvorio pitanje autentičnosti i standarda
Jedna od ključnih poruka panela održanog u sklopu događanja „Stories of Slavonia“ bila je da autentičnost nije samo marketinška riječ, nego pitanje preciznosti, razumijevanja i stručnog dogovora. Na panelu su sudjelovali Ema Huskić, voditeljica marketinga u Mastercardu u Hrvatskoj, chef Marin Medak, voditelj radne skupine projekta, te Dino Grnja, kuhar hotela Materra i polaznik prve generacije masterclass radionica. U raspravi je otvoreno pitanje kako tradicionalna jela mogu postati temelj suvremenog turističkog identiteta i zašto je upravo sada trenutak da se hrvatska kuhinja sustavno definira i predstavi prema jasnim kriterijima. U tom okviru istaknuto je da cilj nije zatvoriti prostor kreativnosti, nego stvoriti pouzdanu osnovu iz koje kreativnost može polaziti. Drugim riječima, suvremena interpretacija nije moguća bez prethodnog razumijevanja izvornog jela, njegove tehnike, sastava i kulturnog značenja. Time se projekt pozicionira između zaštite baštine i razvoja tržišno relevantne premium ponude, što je posebno važno u regijama koje žele graditi prepoznatljivost izvan vrhunca ljetne sezone.
Od dalmatinskih jela prema kontinentalnom manifestu
Prva sezona projekta bila je posvećena Dalmaciji, a iz tog procesa proizašlo je šest standardiziranih jela odabranih kao reprezentativni dio kulinarskog identiteta regije: crni rižoto, riblja juha, marinirana riba, brudet, riba s gradela i blitva te pašticada s njokima. Ta jela nisu odabrana samo zbog popularnosti, nego i zbog njihove simboličke i gastronomske težine u regionalnom identitetu. Proces standardizacije podrazumijevao je rad stručne skupine, definiranje ključnih elemenata receptura te edukaciju mladih kuhara kroz masterclass radionice. Time projekt nije ostao na deklarativnoj razini, nego je pokušao uspostaviti model prenošenja znanja koji može funkcionirati u profesionalnim kuhinjama, obrazovnim programima i promotivnim aktivnostima. Upravo se taj model sada želi preslikati na Slavoniju i Baranju, s razlikom da će kontinentalni kontekst otvoriti drugačiji skup pitanja, od odnosa paprikaša i čobanca do načina na koji se lokalni specijaliteti mogu jasno opisati, razlikovati i predstaviti publici koja ih često poznaje samo površno.
Što znači standardizirati tradicionalno jelo
Izjava chefa Marina Medaka da mnogi misle kako kuhaju čobanac, a zapravo rade paprikaš, dobro sažima bit problema kojim se projekt bavi. U domaćoj gastronomiji brojna jela žive u velikom broju varijanti, što je prirodno i dijelom poželjno, ali istodobno otežava njihovo dosljedno predstavljanje prema gostima, medijima i međunarodnom tržištu. Standardizacija, kako je predstavljena kroz Uplift, ne znači nametanje jedne jedine dopuštene verzije, nego preciznije definiranje temeljnih obilježja nekog jela: koje su njegove ključne sastavnice, koje tehnike pripreme, kakva tekstura, kakav identitetski okvir i koje razlike ga odvajaju od srodnih recepata. To je posebno važno u Slavoniji i Baranji, gdje se kulinarska svakodnevica oslanja na jaka i duboko ukorijenjena jela, ali gdje je upravo zbog njihove raširenosti često prisutno i različito tumačenje osnovnih pojmova. Za regiju koja se želi snažnije pozicionirati na turističkoj karti, jasno definirana jela mogu postati jednako važna kao vinski putovi, kulturne manifestacije ili prirodne atrakcije.
Kontinentalni turizam i premium ponuda traže jasnu priču
Predstavljanje projekta u okviru događanja Hrvatske gospodarske komore nije bilo slučajno. HGK već kroz platformu Stories – Experience Premium Croatia razvija mrežu premium turističke ponude, a naglasak je upravo na autentičnim, održivim i personaliziranim iskustvima. U tom kontekstu gastronomija nije samo dio ugostiteljske ponude, nego i alat za oblikovanje identiteta destinacije. Prema istraživanjima predstavljenima uz projekt, velik dio gostiju hranu doživljava kao važan element ukupnog zadovoljstva putovanjem, a autentičnost jela i kvaliteta namirnica snažno utječu na percepciju Hrvatske kao turističke zemlje. Ako se tome doda podatak da premium smještaj i iskustva sve snažnije sudjeluju u prihodima hrvatskog turizma, postaje jasno zašto se na kontinentu sve češće povezuju vrhunski hoteli, lokalni proizvođači, restorani i gastronomski projekti. Za putnike koji planiraju duži boravak i žele istražiti eno-gastro sadržaje istočne Hrvatske, praktičnu točku ulaska može predstavljati
smještaj u Baranji ili
ponude smještaja u Osijeku, osobito tijekom većih događanja i sezonskih manifestacija.
Uloga mladih kuhara i prijenos znanja
Važan sloj projekta čini edukacija mladih kuhara, što Uplift razlikuje od mnogih sličnih inicijativa koje ostaju na razini promotivne kampanje. U prvoj sezoni prijave za masterclass radionice izazvale su velik interes, a kroz selekcijski proces odabrani su sudionici koji su radili na usvajanju standarda dalmatinske kuhinje. Među njima je bio i Dino Grnja iz hotela Materra, koji danas predstavlja dobar primjer kako projekt povezuje različite hrvatske regije i kulinarske tradicije. Takav model ima dugoročnu vrijednost jer znanje ne ostaje zatvoreno unutar uskog kruga etabliranih chefova, nego se prenosi generaciji koja će u sljedećim godinama voditi restorane, hotele i druge ugostiteljske projekte. U regijama poput Slavonije i Baranje to može biti posebno važno, jer održivost gastronomskog identiteta ne ovisi samo o tome postoje li dobra jela, nego i o tome postoji li dovoljan broj ljudi koji ih znaju pripremiti, objasniti i predstaviti na način razumljiv suvremenom gostu.
Tko će voditi novu fazu projekta
Radnu skupinu druge sezone predvodit će Marin Medak, a u njezinu sastavu, prema najavi iz Osijeka, bit će i Tomislav Đukić, Goran Kočiš, Marko Alilović, Marko Gajski i Dario Bionda. Takav sastav sugerira da će projekt i u slavonsko-baranjskoj etapi ostati oslonjen na stručni i profesionalni pristup, uz uključivanje ljudi koji imaju izravno iskustvo rada s domaćim namirnicama, regionalnim jelima i suvremenom ugostiteljskom praksom. Ono što će biti posebno važno jest izbor jela koja će ući u proces stručne selekcije i standardizacije. Slavonija i Baranja imaju širok gastronomski repertoar, od mesnih jela i fiševa do tradicije suhomesnatih proizvoda, tijesta, juha, paprikaša i različitih sezonskih specijaliteta, pa će sam odabir nužno biti i stručan i simboličan. U tom smislu nova sezona neće biti samo tehnički posao standardizacije, nego i svojevrsna javna rasprava o tome koja jela najbolje predstavljaju identitet regije.
Zašto je gastronomija važna za gospodarski razvoj regije
Važnost ovakvog projekta ne treba promatrati isključivo kroz medijsku vidljivost ili reputacijski učinak. Gastronomija u turistički razvijenim sredinama djeluje kao multiplikator: jača restoransku i hotelsku ponudu, povećava potražnju za lokalnim proizvodima, otvara prostor za edukacije, festivale, posebne menije i iskustvene programe, a istodobno potiče razvoj male proizvodnje i dodatnih usluga. U Slavoniji i Baranji, gdje je pitanje gospodarskog pozicioniranja kontinentalnog turizma posebno važno, gastronomija može biti jedan od rijetkih proizvoda koji istodobno nosi lokalnu autentičnost, visoku dodanu vrijednost i dobru mogućnost brendiranja. Kada se jasno ispriča priča o jelu, njegovu podrijetlu, namirnicama i ljudima koji ga pripremaju, ono postaje više od obroka. Postaje razlog dolaska, motiv potrošnje i element po kojem se destinacija pamti. Upravo zbog toga projekt Uplift pokušava u hrvatski javni prostor uvesti ono što je brojnim razvijenim gastro-destinacijama odavno standard: jasnu, pouzdanu i profesionalno artikuliranu kulinarsku sliku zemlje.
Osijek kao mjesto predstavljanja nije slučajan izbor
Odabir Osijeka i hotela Materra za predstavljanje nove etape projekta ima dodatnu simboličku težinu. Osijek posljednjih godina sve snažnije gradi imidž urbanog središta kontinentalnog turizma, dok šira regija istodobno razvija premium smještaj, vinske i gastronomske doživljaje te ponudu koja cilja goste zainteresirane za sadržajniji i sporiji oblik putovanja. Materra, smještena u Čepinu pokraj Osijeka i uključena u platformu Stories, dobro ilustrira smjer u kojem dio kontinentalne ponude želi ići: prema iskustvu koje spaja lokalni karakter, višu razinu usluge i kvalitetnu gastronomsku komponentu. U tom okviru i predstavljanje projekta Uplift dobiva dodatni smisao, jer pokazuje da se priča o hrvatskoj kuhinji više ne gradi samo na obali, nego i u regijama koje žele snažnije artikulirati vlastitu tržišnu i identitetsku poziciju. Posjetiteljima koji žele upoznati taj dio Hrvatske iz prve ruke,
smještaj za posjetitelje u Slavoniji i Baranji može biti dobar početak za obilazak restorana, vinskih podruma, lokalnih manifestacija i proizvođača.
Od lokalnog recepta do međunarodne prepoznatljivosti
Jedna od najvažnijih ideja projekta jest da hrvatska kuhinja može postati međunarodno čitljivija tek kada domaće tržište samo sa sobom razjasni osnovne pojmove. Nije dovoljno imati kvalitetne namirnice i bogatu tradiciju ako jela nisu jasno opisana, ako se ista imena koriste za bitno različite recepte ili ako ugostiteljski sektor nema zajedničku osnovu za njihovo predstavljanje. U tom smislu Uplift pokušava napraviti nešto što je istodobno stručno, obrazovno i promotivno: izvući iz tradicije ono što je reprezentativno, postaviti minimalni standard razumijevanja i zatim taj standard pretvoriti u alat za jačanje turističke prepoznatljivosti. Slavonija i Baranja u toj priči imaju posebno važnu ulogu jer se radi o regijama čija gastronomija ima snažnu osobnost, ali još uvijek nema jednako snažno međunarodno pozicioniranje kakvo, primjerice, ima dio obalne kuhinje. Ako nova sezona uspije pretvoriti regionalna jela u jasne, prepoznatljive i profesionalno obrađene gastronomske reference, to bi mogao biti važan iskorak ne samo za istok Hrvatske, nego i za cjelokupni hrvatski turistički imidž.
Priča koja se tek otvara
Najava druge sezone projekta u Osijeku zato nadilazi običnu vijest iz svijeta gastronomije. Ona govori o pokušaju da se hrvatska kuhinja napokon počne graditi kao cjelovita priča, regiju po regiju, jelo po jelo, kroz suradnju institucija, chefova, edukatora i turističkog sektora. U zemlji u kojoj se često govori da kvaliteta postoji, ali da nedostaje jasna komunikacija onoga što Hrvatska doista jest, projekt Uplift pokušava upravo to pretvoriti u operativan model. Slavonija i Baranja sada ulaze u središte tog procesa, a time ujedno dobivaju priliku da vlastitu gastronomsku baštinu pretvore u još snažniji alat razvoja, prepoznatljivosti i suvremene turističke privlačnosti.
Izvori:- Uplift – Prijatelj hrvatske kuhinje, službena stranica projekta – opis nacionalne petogodišnje inicijative, ciljeva projekta i njegova institucionalnog okvira (link)- Uplift – O projektu – objašnjenje koncepta manifesta hrvatske kuhinje, regionalnog pristupa i edukativne komponente projekta (link)- Mastercard Hrvatska – istraživanje o važnosti gastronomije i autentičnih jela za turističko iskustvo te kontekst razvoja premium turizma (link)- HGK – dokument o istraživanju i projektu Uplift s pregledom prve sezone, ciljeva projekta i popisom standardiziranih dalmatinskih jela (link)- Uplift – vijest o masterclass radionici u Splitu – potvrda edukativnog modela i rada s mladim kuharima u prvoj sezoni projekta (link)- Uplift – profil Dina Grnje – potvrda da je chef hotela Materra u Čepinu i polaznik prve generacije masterclass radionica (link)- HGK – Stories – Experience Premium Croatia – službeni opis platforme koja okuplja premium turističku ponudu u Hrvatskoj (link)- Stories Croatia – službena stranica platforme premium doživljaja u Hrvatskoj, s kontekstom razvoja premium ponude i pozicioniranja destinacija (link)- Hotel Materra – službena stranica i novosti hotela, uključujući potvrdu povezanosti s platformom Stories i lokacije u čepinsko-osječkom području (link)
Kreirano: srijeda, 22. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini