Postavke privatnosti

Redakcija za okoliš i održivi razvoj

Redakcija za okoliš i održivi razvoj okuplja autore i volontere koji već desetljećima žive uz prirodu, istražuju ekološke procese i prate promjene koje oblikuju naš planet. Iza svakog teksta stoji iskustvo ljudi koji su svoje profesionalne i osobne putove isprepleli s temama zaštite okoliša, obnovljivih resursa, klimatskih izazova i održivog načina života. Pišemo s terena, iz razgovora s istraživačima i aktivistima, iz vlastitih bilješki i dugogodišnjeg promatranja, nastojeći da svaka objava bude istodobno provjerena, razumljiva i korisna.

Naš rad ne temelji se na površnim trendovima, nego na stvarnom razumijevanju prirodnih procesa i odgovornosti koju čovjek ima prema prostoru u kojem živi. Priče koje donosimo nastaju polako, s puno promišljanja, jer ekologiju ne doživljavamo kao nišu ili tehničko područje, nego kao dio života koji se tiče svakoga od nas. Uredništvo kroz godine prati kako okoliš reagira na ljudske navike, kako zajednice uvode održive modele i kako se inovacije spajaju s poštovanjem prirodnih ciklusa. Sve to nastojimo približiti čitatelju u formi koja nije suhoparna, nego bliska i stvarna.

Posebno pažljivo biramo teme koje otvaraju prostor za razumijevanje, a ne za strah. Pišemo o promjenama klime, ali i o ljudima koji pronalaze rješenja. Govorimo o ugroženim prirodnim područjima, ali i o onima koji ih obnavljaju. Ističemo važnost održivog razvoja, ali bez velikih riječi – radije dijelimo konkretna iskustva, male korake i dobre prakse koje smo vidjeli tijekom godina suradnje s ekološkim inicijativama i stručnjacima.

Naš je cilj graditi povjerenje, ne senzaciju. Zato se trudimo da svaki tekst bude utemeljen na provjerenim informacijama i promišljenom novinarskom pristupu. Čitatelju želimo ponuditi sadržaj koji ne samo da informira, nego i potiče na razumijevanje, odgovornost i brigu za prostor koji ostavljamo budućim generacijama. Redakcija za okoliš i održivi razvoj ostaje posvećena upravo toj misiji: stvarati sadržaj koji odražava stvarnu strast prema prirodi i koji može biti mali doprinos većoj slici – očuvanju onoga što nam je svima zajedničko.

Biološki razgradivo posuđe od pšenice može prenijeti gluten u hranu i ugroziti osobe s celijakijom diljem svijeta

Biološki razgradivo posuđe od pšenice može ...

Novo istraživanje otkriva da biološki razgradivi tanjuri od pšeničnih nusproizvoda mogu u bezglutensku hranu otpustiti značajne količine glutena, osobito u pića i guste juhe, što predstavlja dodatni rizik za osobe s celijakijom, necelijakijskom osjetljivošću i drugim poremećajima vezanim uz gluten.

Žir hrasta crnike: od zaboravljene stočne hrane do funkcionalne mediteranske namirnice bogate nutrijentima

Žir hrasta crnike: od zaboravljene stočne ...

Novo istraživanje otkriva da žir hrasta crnike ima visok udio škroba, nezasićenih masnih kiselina, vlakana i minerala te bogat spektar fenolnih spojeva. Znanstvenici predlažu selekciju stabala i razvoj proizvoda od žira kao bezglutenske, održive funkcionalne hrane povezane s mediteranskim šumskim ekosustavima i raznolikim mikrobiomom žira.

Klimatske promjene mijenjaju fitoplankton Antarktike i prijete lancu ishrane te pohrani ugljika u oceanima

Klimatske promjene mijenjaju fitoplankton ...

Znanstvenici su analizom 25 godina satelitskih podataka i uzoraka iz mora otkrili značajne promjene u sastavu fitoplanktona oko Antarktike, koje utječu na hranidbeni lanac i sposobnost oceana da pohranjuju ugljik, upozoravajući na dalekosežne posljedice klimatskih promjena

Revolucija u prometu: Kako AI i eko-vožnja s MIT-a smanjuju emisije CO2 na raskrižjima za više od 20 posto

Revolucija u prometu: Kako AI i eko-vožnja s ...

Nova studija s MIT-a otkriva kako eko-vožnja, pogonjena umjetnom inteligencijom, može smanjiti emisije CO2 na raskrižjima za 11-22%. Čak i mala primjena ove tehnologije donosi ogromne koristi, smanjuje potrošnju goriva i gužve, a ne zahtijeva velika ulaganja u infrastrukturu. Otkrijte kako pametna vožnja mijenja budućnost gradova.

Otkrivena tajna Pacifika: Znanstvenici s MIT-a dokazali kako otočne rijeke oblikuju ključne kanale u koraljnim grebenima

Otkrivena tajna Pacifika: Znanstvenici s ...

Novo istraživanje znanstvenika s MIT-a po prvi put donosi kvantitativne dokaze da otočne rijeke oblikuju vitalne prolaze u koraljnim grebenima. Analizom podataka za Društvene otoke, poput Tahitija i Bore Bore, otkriveno je kako rijeke kroz mehanizme urezivanja i nadiranja stvaraju kanale ključne za zdravlje i opstanak ovih morskih ekosustava.

Eko akcija u Bakru: Preko 250 volontera u velikom čišćenju podmorja Bakarskog zaljeva u sklopu Margaretinog leta

Eko akcija u Bakru: Preko 250 volontera u ...

Na samom početku ljeta u Bakru je održana tradicionalna eko-akcija čišćenja podmorja koja je okupila rekordan broj od 250 sudionika, uključujući 90 ronioca iz Hrvatske i susjednih zemalja. U sklopu Margaretinog leta, izvađeno je preko 10 kubika otpada, potvrđujući predanost Bakra ekološkoj revitalizaciji.

Čuvari Jadrana: Tko su znanstvenici IRB-a koji se bore protiv tsunamija, invazivnih vrsta i klimatskih promjena

Čuvari Jadrana: Tko su znanstvenici IRB-a ...

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković predvode borbu za zdravlje Jadrana. Od razvoja sustava za predviđanje meteoroloških tsunamija i testiranja metoda za borbu protiv klimatskih promjena do obnove uništenih staništa i zaustavljanja invazivnih vrsta, njihov rad ključan je za budućnost našeg mora i sigurnost obale.

Revolucionarno otkriće s MIT-a: Kako biološki biofilm sprječava nakupljanje mikroplastike u rijekama i morima

Revolucionarno otkriće s MIT-a: Kako biološki ...

Najnovije istraživanje otkriva kako biofilm, ljepljivi sloj koji stvaraju mikroorganizmi, neočekivano smanjuje taloženje mikroplastike. Saznajte zašto su gola pješčana korita rijeka i mora identificirana kao potencijalna žarišta zagađenja i kako ovo otkriće usmjerava buduće napore u zaštiti vodenih ekosustava.

Borba protiv plastike: Istraživanja IRB-a na rijeci Krki i u Jadranu otkrivaju skrivenu prijetnju mikroplastike

Borba protiv plastike: Istraživanja IRB-a na ...

Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, znanstvenici Instituta Ruđer Bošković predstavljaju ključna istraživanja o mikroplastici. Projektima QPlast i PlastOrgAnoTox na rijeci Krki i u Jadranu, stručnjaci pomoću DEB modela i organizama poput vodenbuhe otkrivaju kako nevidljive čestice plastike ugrožavaju ekosustave i zdravlje.

D-Marin povodom Svjetskog dana zaštite okoliša predstavlja rezultate ESG programa i budućnost održive nautike

D-Marin povodom Svjetskog dana zaštite ...

D-Marin povodom Svjetskog dana zaštite okoliša ističe ključna postignuća svog ESG programa. Kroz napredne tehnologije uklonjeno je pet tona morskog otpada, a proizvodnjom 4,9 GWh solarne energije i strateškim partnerstvima s organizacijama poput Green Saila postavljaju se novi standardi u održivosti marina.