Dok se divimo kristalno čistom moru i slikovitim obalama Jadrana, ispod naizgled spokojne površine odvijaju se drame koje prijete temeljima ovog dragocjenog ekosustava. Zagađenje, nezapamćeni toplinski valovi, tiha invazija stranih vrsta i sve učestaliji ekstremni vremenski događaji postali su naša stvarnost. U epicentru borbe za očuvanje zdravlja Jadrana nalaze se znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB), čiji predani rad u laboratorijima i na terenu ispisuje budućnost našeg mora. Njihova istraživanja, koja se protežu od Zagreba, preko Šibenika do Rovinja, predstavljaju prvu liniju obrane od prijetnji koje često ostaju nevidljive golom oku.

Kad more "zazvoni": Prijetnja nevidljivih tsunamija

Potresi nisu jedini uzrok razornih valova. Malo poznata, ali iznimno opasna pojava su meteorološki tsunamiji, fenomen koji istražuje tim znanstvenika okupljen oko projekta GLOMETS, pod vodstvom dr. sc. Ivice Vilibića iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša (ZIMO) u Zagrebu. Ovi valovi ne nastaju podrhtavanjem tla, već naglim i ekstremnim promjenama u atmosferi – skokovitim promjenama tlaka zraka i snažnim vjetrovima. Globalni primjer snage ovakvih događaja vidjeli smo 2022. godine, kada je erupcija vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha’apai na drugom kraju svijeta uzrokovala da more doslovno "zazvoni" diljem planeta, pa tako i u Jadranu. Analizom tih podataka, znanstvenici danas razvijaju napredne modele koji bi mogli predvidjeti i upozoriti na ovakve opasnosti, ključne za sigurnost gusto naseljenih obalnih područja. "Ove pojave dolaze iz zraka, a bez sustava ranog upozoravanja, njihova razorna moć može biti iznenađujuća i pogubna", ističe dr. Vilibić, čiji rad izravno doprinosi zaštiti života i imovine uz jadransku obalu.

Može li Jadran disati za planet? Eksperiment koji mijenja pravila igre

U mirnoj uvali Martinska, nedaleko od predivnog Šibenika, gdje možete pronaći i izvrstan smještaj, odvija se eksperiment koji bi mogao imati globalni značaj. U sklopu međunarodnog projekta OAEPIIP, znanstvenici predvođeni dr. sc. Jelenom Godrijan testiraju jednu od najinovativnijih metoda borbe protiv klimatskih promjena – povećanje alkalnosti mora. U posebno dizajniranim spremnicima ispunjenim jadranskom vodom, simulira se ubrzani prirodni proces otapanja stijena dodavanjem alkalnih tvari. Cilj je povećati kapacitet mora za apsorpciju ugljičnog dioksida (CO₂) iz atmosfere, čime bi se ublažio efekt staklenika. No, ključ uspjeha leži u osjetljivoj ravnoteži. "Želimo biti sigurni da ova intervencija neće naštetiti živom svijetu u moru. Naš je primarni zadatak provjeriti kako na promjene reagira fitoplankton, temelj morskog hranidbenog lanca", objašnjava dr. Godrijan. Svaki uzorak pažljivo se analizira, a rezultati iz Hrvatske uspoređuju se s podacima s još 18 lokacija diljem svijeta, čime naša zemlja postaje ključni dio prve globalne mreže za testiranje ove revolucionarne klimatske tehnologije.

Povratak izgubljenih šuma: Rovinjski znanstvenici u misiji obnove podmorja

Nekada su guste "šume" smeđih algi iz reda Fucales bile jedan od najprepoznatljivijih simbola zdravog i produktivnog Jadrana. Te alge, svojevrsna pluća i skloništa podmorja, pružale su dom i hranu brojnim morskim organizmima. Međutim, desetljeća zagađenja, nekontrolirana urbanizacija obale i porast temperature mora gotovo su ih izbrisali s naših prostora. Znanstvenici Centra za istraživanje mora (CIM) u Rovinju, okupljeni u projektu REFINE, odlučni su u namjeri da preokrenu ovaj negativni trend. Njihov rad uključuje detaljno kartiranje preostalih populacija, proučavanje njihove genetike i sposobnosti razmnožavanja te razvoj inovativnih metoda obnove. Posebno je značajan napor da se alge vrate ne samo na prirodna staništa, već i na betonirane dijelove obale, čime se život doslovno vraća tamo gdje ga je čovjekov utjecaj gotovo uništio. Ova inicijativa ne samo da obnavlja bioraznolikost, već i pokazuje put prema suživotu urbanog razvoja i zdravog morskog okoliša. Prekrasna obala u okolici Rovinja ispod površine krije ovu tihu, ali presudnu bitku za život.

Tiha invazija: Borba protiv neželjenih stanovnika Jadrana

Dok se jedne vrste pokušavaju vratiti, druge, nažalost, pristižu nepozvane. Invazivne vrste, poput agresivnog plavog raka, otrovne srebrenopruge napuhače ili tropskih algi koje guše domaće vrste, predstavljaju sve veću prijetnju ekološkoj ravnoteži Jadrana. One dolaze balastnim vodama brodova, kao i drugim ljudskim aktivnostima, te se u novom okolišu, bez prirodnih neprijatelja, šire velikom brzinom. Kroz projekt ALIENA, hrvatski znanstvenici u suradnji s kolegama iz Italije razvijaju zajednički sustav za nadzor, kontrolu i rano upozoravanje. "More ne poznaje granice, a isto vrijedi i za invazivne vrste. Samo zajedničkim, prekograničnim naporima možemo učinkovito odgovoriti na ovaj izazov", poručuju istraživači. Edukacija javnosti i ribara ključan je dio projekta, jer brzo prepoznavanje i dojava o novim vrstama mogu spriječiti njihovo širenje i katastrofalne posljedice za domaći ekosustav.

Budućnost oceanografije: Autonomni istraživač plovit će Jadranom

Praćenje stanja mora tradicionalnim metodama, koje uključuju skupe brodove i brojne istraživače, zahtjevno je i ograničeno. No, budućnost donosi revoluciju. Projekt BRIGANTINE, koji koordinira dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković, predstojnica Centra za istraživanje mora u Rovinju, razvija pametni brod bez posade. Ovaj autonomni "mini oceanograf", opremljen najsuvremenijim senzorima, kamerama i pametnim algoritmima, moći će samostalno ploviti Jadranom, prikupljajući u stvarnom vremenu ključne podatke – od temperature i saliniteta do prisutnosti i cvjetanja algi. "Zamislite neumornog istraživača koji plovi 24 sata dnevno, bez potrebe za gorivom i ljudskom posadom, šaljući nam neprekidan tok informacija. To je budućnost nadzora mora koja nam omogućuje da reagiramo brže i efikasnije na sve promjene", kaže dr. Smodlaka Tanković. Ova tehnologija postavit će Hrvatsku u sam vrh modernih oceanografskih istraživanja.

Nevidljivi heroji: Mikroalge kao čistači i tvornice energije

U svijetu mikroskopskih organizama kriju se rješenja za neke od najvećih ekoloških problema. Upravo to dokazuje projekt A3PhyCoTox, koji vodi dr. sc. Maria Blažina. Njezin tim istražuje nevjerojatnu sposobnost mikroalgi da ne samo prežive u toksičnim industrijskim otpadnim vodama, već da ih i aktivno pročišćavaju. Ove sićušne alge hrane se onečišćujućim tvarima, istovremeno upijajući CO₂ iz atmosfere i proizvodeći biomasu koja se može pretvoriti u biogorivo ili druge korisne spojeve. Kroz sofisticirane laboratorijske testove i računalne simulacije, znanstvenici razvijaju novi, ekološki prihvatljiv model pročišćavanja koji otpad pretvara u resurs. "Alge su naši tihi, nevidljivi saveznici. Njihova moć transformacije i čišćenja je golema, a na nama je da naučimo kako je iskoristiti za zdraviji planet", objašnjava dr. Blažina. Ova istraživanja otvaraju vrata kružnom gospodarstvu gdje industrija i okoliš mogu postojati u sinergiji.

Jučerašnji Svjetski dan oceana (8. lipnja) snažan je podsjetnik da je briga za more naša zajednička odgovornost. Dok znanstvenici Instituta Ruđer Bošković neumorno rade na razumijevanju i zaštiti Jadrana, njihov rad postavlja temelje za budućnost u kojoj ćemo moći uživati u bogatstvu i ljepoti našeg mora. Od obrane protiv nevidljivih tsunamija do zapošljavanja mikroalgoritama za čišćenje, ovi "čuvari Jadrana" svakodnevno dokazuju da je znanje najmoćniji alat za očuvanje svijeta koji nas okružuje.