European Space Agency (ESA) i Vlada Kraljevine Norveške potpisali su pismo namjere o pokretanju inicijative za osnivanje ESA Arctic Space Centre u gradu Tromsø. Ovim korakom započinje plan za uspostavu novog “svemirskog čvorišta” u arktičkoj regiji — s ciljem unapređenja satelitskog nadzora, klimatskih istraživanja, navigacije i komunikacija u sjevernim krajevima Europe i Arktika.

Zašto Arktik i zašto Tromsø?

Arktik ima ključno značenje — ne samo kao jedinstveni znanstveni ekosistem, nego i kao područje od rasta gospodarskog, geopolitičkog i sigurnosnog interesa. Klimatske promjene u tom su području višestruko ubrzane, s brzinama zagrijavanja koje znatno nadmašuju globalni prosjek. Satelitske tehnologije i usluge mogu značajno pridonijeti monitoringu tih promjena, dok istovremeno podupiru održivi razvoj, zaštitu okoliša te sigurnost i energetsko planiranje u regiji.

Grad Tromsø već je etablirano središte svemirske i klimatske infrastrukture. Ondje djeluje kontrolno središte za Arctic Weather Satellite (AWS) — satelit kojeg je ESA lansirala u kolovozu 2024. godine. AWS je primjer kako konstelacija satelita u polarnoj orbiti može unaprijediti kratkoročne vremenske prognoze za Arktik i šire.

Osim toga, Tromsø već ugošćuje niz organizacija i istraživačkih ustanova: sjedište je Arctic Council Secretariat, djeluju tamo Norwegian Polar Institute, kampus Arctic University of Norway (UiT), te Arctic Phi‑Lab u sklopu ESA-inih programa, kao i jedno od četiri ESA Business Incubation Centra u Norveškoj. Tu se provode istraživanja u području morske biotehnologije, medicine, prostora i održivosti.

Što donosi ESA Arctic Space Centre — planovi i mandat

Prema pismu namjere, ESA i norveške agencije — između ostaloga kroz Norwegian Space Agency (NOSA) — osnivaju zajedničku radnu skupinu stručnjaka. Ta će skupina istražiti mogućnosti, definirati opseg djelovanja, tematske prioritete, model upravljanja i vremenski plan za uspostavu centra. Konačni prijedlog trebao bi biti predstavljen najkasnije do kraja 2026. godine.

Predviđa se da će centar imati ključnu ulogu u područjima: promatranja Zemlje (Earth observation), navigacije i telekomunikacija — te da će surađivati s dionicima diljem arktičkog kruga. Time se želi izgraditi kapacitet koji odgovara rastućim potrebama za klimatskim nadzorom, sigurnošću i razvojem u regiji s posebnim uvjetima.

Aktualna misija — Arctic Weather Satellite (AWS)

AWS je pokazan kao konkretan iskorak prema tom cilju. Radi se o malom meteorološkom satelitu – težine oko 120–125 kg — opremljenom 19-kanalnim mikrovalnim radiometrom. Lansiran je 16. kolovoza 2024. iz Sjedinjenih Američkih Država.

Unatoč skromnim dimenzijama, AWS pruža visoko-rezolutne vertikalne profile temperature i vlažnosti atmosfere u gotovo svim vremenskim uvjetima — što ga čini dragocjenim alatom za meteorologe. To je posebno vrijedno u Arktiku, gdje se atmosferske promjene događaju brzo i nošenje podataka s konvencionalnih senzora često nije dovoljno.

Podaci sa satelita primaju se u realnom vremenu — kroz segment na Svalbardu, zatim se šalju u operativno središte u Tromsøu, gdje ih obrađuju i prosljeđuju dalje prema EUMETSAT. Prijenos i obrada podataka omogućavaju ažurne vremenske prognoze, s kašnjenjem od otprilike 110 minuta od promatranja.

Premda je zasad jedan satelit — AWS demonstrira koncept: model “New Space”-a gdje su sateliti manji, brže razvijeni i jeftiniji od tradicionalnih misija. Ako se pokaže uspješnim, trebao bi biti preteča za punu konstelaciju — EPS‑Sterna — planiranu kao mreža od šest satelita koji bi pružali gotovo kontinuirane podatke, omogućujući “nowcasting” ne samo za Arktik, nego za cijeli planet.

Širi kontekst: klimatske promjene, geopolitika i europska strategija

Arktik se smatra regijom od strateške važnosti — kako zbog klimatskih migracija, promjena snijega i leda, tako i zbog potencijala za nove pomorske i energetske putove, resurse i geopolitičku ravnotežu. U tom kontekstu, razvoj centara za svemirske kapacitete i satelitsko praćenje ima i civilnu, i sigurnosnu, i upravljačku dimenziju.

Satelitski podaci, meteorologija i navigacija mogu značajno pomoći u planiranju energetskih projekata, praćenju okoliša, promjeni klime, sigurnosti plovidbe, zaštiti arktičkih zajednica te u odgovoru na ekološke izazove. Ujedno, suradnja unutar Europe i nordijskih zemalja pokazuje kako se projekt Arktika gleda kroz široki geopolitički i strateški okvir.

Realizacija Arctic Space Centre-a u Tromsøu bila bi potencijalno presudan korak za Europu — u jačanju njezine prisutnosti u regiji, u razvoju novih tehnologija i u boljoj prilagodbi klimatskim promjenama.

Sljedeći koraci i dinamika realizacije

Zajednička radna skupina ESA-e i norveških institucija ima zadatak do kraja 2026. definirati strateški plan: koje točno funkcije i projekte centar treba sadržavati, kako će biti organiziran, tko će odlučivati i koji je vremenski okvir za uspostavu. Tek tada će biti jasnije kada bi centar mogao postati operativan. Do tada, Tromsø i AWS ostaju ključni dio ESA-ine arktičke strategije.

U međuvremenu, prate se rezultati misije AWS, evaluiraju se meteorološki podaci i istražuju mogućnosti da konstelacija EPS-Sterna postane stvarnost. Ako sve bude išlo prema planu, ovaj projekt mogao bi postaviti novi standard za arktičko promatranje — kombinirajući znanost, tehnologiju i geopolitiku.