Fenomen poznat kao "iluzija informacijske dostatnosti" jedan je od ključnih čimbenika koji utječe na donošenje odluka, pogotovo kada su informacije ograničene ili nepotpune. Ovaj fenomen sugerira da ljudi često vjeruju kako imaju dovoljno podataka za donošenje ispravnih odluka, čak i kada je jasno da im nedostaje važnih informacija. Znanstvenici su otkrili da što je manja količina informacija koju ljudi posjeduju, to su sigurniji u svoje odluke, što može dovesti do pogrešnih zaključaka i neinformiranih odluka.

Angus Fletcher s Ohio State University, jedan od vodećih istraživača ove studije, istaknuo je kako se ovaj fenomen često javlja u situacijama kada ljudi nisu svjesni da im nedostaju ključni podaci. U takvim situacijama, oni se oslanjaju na svoje osjećaje sigurnosti i zaključuju kako posjeduju sve potrebne informacije, unatoč tomu što je njihovo znanje ograničeno. Fletcher je u studiji zajedno s kolegama proveo istraživanje na 1,261 sudionika, koji su podijeljeni u tri skupine. Svaka skupina čitala je članak o izmišljenoj školi koja se suočavala s problemom nestašice vode. Prva skupina čitala je argumente u korist spajanja škole s drugom školom, druga je čitala argumente protiv spajanja, dok je kontrolna skupina dobila informacije s obje strane priče.

Zanimljivo je da su sudionici koji su pročitali samo jednu stranu priče bili uvjereniji u svoje odluke nego oni koji su dobili obje strane. Istraživanje je pokazalo da su ti sudionici vjerovali kako imaju dovoljno podataka za donošenje informirane odluke, iako im je nedostajala polovica argumenata. Ovaj fenomen nazvan je "iluzijom informacijske dostatnosti", a ističe se po tome što mozak automatski zaključuje da su dostupni podaci dovoljni za donošenje ispravnih odluka.

Primjerice, u kontekstu ove studije, većina sudionika koji su dobili samo djelomične informacije bila je sklona vjerovati kako bi većina drugih ljudi donijela istu odluku kao i oni. Fletcher je istaknuo kako je jedan od najvažnijih aspekata ove iluzije uvjerenje da su dostupne informacije adekvatne, bez obzira na to koliko su one u stvarnosti ograničene. Ova sigurnost proizlazi iz ljudske sklonosti da se oslanjaju na ono što im je poznato, umjesto da preispitaju mogućnost postojanja dodatnih informacija koje bi mogle promijeniti njihovu perspektivu.

U konačnici, istraživači su zaključili da je jedan od najučinkovitijih načina borbe protiv ove iluzije postavljanje pitanja: "Postoji li neka informacija koja mi nedostaje, a mogla bi mi pomoći da bolje razumijem situaciju?" Ova strategija pomaže ljudima da izbjegnu donošenje ishitrenih zaključaka i omogućuje im da sagledaju situaciju iz šire perspektive.

Osim što objašnjavaju fenomen iluzije informacijske dostatnosti, znanstvenici su također ukazali na povezanost ovog fenomena s "naivnim realizmom", konceptom koji podrazumijeva vjerovanje da je subjektivno razumijevanje situacije objektivna istina. Istraživanja na temu naivnog realizma često se fokusiraju na različite percepcije istog događaja, dok iluzija informacijske dostatnosti pokazuje da čak i kada ljudi dijele istu perspektivu, ona može biti manjkava ako nisu izloženi svim relevantnim informacijama.

U istraživanju je također otkriveno da su neki sudionici, nakon što su pročitali suprotne argumente, bili spremni promijeniti svoje mišljenje. Međutim, kod ideološki uvjetovanih stavova, ljudi su skloni odbacivanju novih informacija koje se ne uklapaju u njihova prethodna uvjerenja. Primjerice, u studiji koja se bavila pitanjem smrtne kazne, sudionici su imali znatno manju vjerojatnost promijeniti svoje mišljenje čak i kada su suočeni s novim podacima.

Na temelju tih otkrića, Fletcher preporučuje da se u svakoj raspravi ili neslaganju prvo zapitamo: "Jesu li mi poznate sve relevantne informacije?" Ovaj pristup može pomoći u izbjegavanju nepotrebnih sukoba i omogućiti učinkovitiju komunikaciju između pojedinaca s različitim perspektivama. Studija ukazuje na važnost promišljenog pristupa informacijama i donošenja odluka te potiče ljude da aktivno traže sve dostupne podatke prije nego što formiraju čvrsta mišljenja ili donesu važne odluke.

Istraživanje Fletcherove ekipe dodatno naglašava važnost kritičkog pristupa informacijama, pogotovo u svijetu gdje su ljudi često izloženi jednostranim ili nepotpunim informacijama. Ovaj fenomen posebno dolazi do izražaja u svakodnevnim situacijama, ali i u širem društvenom kontekstu, gdje nerijetko svjedočimo nesuglasicama zbog različitih ili nepotpunih informacija.

Izvor: Ohio State University