Potražnja za putovanjima se premješta: Bliski istok gubi zamah, Mediteran ponovno jača
Globalna turistička potražnja i dalje raste, ali se njezin smjer u proljeće 2026. brzo mijenja. Najnoviji pokazatelji iz zrakoplovstva i turističke analitike upućuju na to da putnici ne odustaju od putovanja, nego sve češće prilagođavaju odredišta zbog sigurnosne percepcije, zatvaranja zračnog prostora, skupljega mlaznog goriva i neizvjesnosti oko dugolinijskih veza. Prema Skiftovu Travel Health Indexu, globalni indeks putovanja u ožujku 2026. iznosio je 101, što znači blag rast od jedan posto u odnosu na godinu ranije, ali taj prosjek prikriva velike regionalne razlike. Najizraženiji pad bilježi se na Bliskom istoku, dok se dio potražnje prelijeva prema Mediteranu, osobito prema Španjolskoj, Italiji i Maroku. Sličan pomak vide i podaci tvrtke Mabrian by Data Appeal, koja je analizirala milijune pretraživanja letova nakon početka novog vala vojnih operacija u regiji krajem veljače 2026.
Globalni rast ostaje pozitivan, ali više nije ravnomjerno raspoređen
Prema Međunarodnom udruženju za zračni prijevoz, ukupna potražnja za putničkim zračnim prometom u ožujku 2026. porasla je 2,1 posto u odnosu na ožujak 2025., mjereno ostvarenim putničkim kilometrima. IATA istodobno navodi da je ukupni kapacitet pao 1,7 posto, dok je faktor popunjenosti dosegnuo 83,6 posto. Na prvi pogled, riječ je o nastavku oporavka i rasta globalnog zračnog prometa, no međunarodna potražnja pala je 0,6 posto, prvi put od ožujka 2021., a taj je pad, prema IATA-i, gotovo u cijelosti povezan s velikim poremećajem u prometu bliskoistočnih prijevoznika.
IATA je objavila da je međunarodni promet prijevoznika sa sjedištem na Bliskom istoku u ožujku pao 60,8 posto na godišnjoj razini, dok je njihov kapacitet smanjen 56,9 posto. Ukupno promatrano po regijama, Bliski istok je u ožujku zabilježio pad ukupne potražnje od 58,6 posto i pad kapaciteta od 54,7 posto. Glavni direktor IATA-e Willie Walsh naveo je da je potražnja za zračnim putovanjima nastavila rasti unatoč poremećajima, ali da je gotovo 61-postotni pad međunarodnog prometa bliskoistočnih prijevoznika ograničio globalni rast na 2,1 posto. IATA pritom ističe da je izvan Bliskog istoka potražnja porasla osam posto, što pokazuje da se tržište nije zaustavilo, nego se presložilo.
Zatvaranje zračnog prostora promijenilo je putničke tokove
Prema Skiftu, najnoviji zaokret posebno je vidljiv zato što je Bliski istok u 2026. ušao kao jedno od najjačih tržišta, a zatim je u nekoliko tjedana doživio oštar preokret. Skift navodi da su zatvaranja zračnog prostora u Zaljevu, povezana s američko-iranskim sukobom, dovela do snažnog smanjenja regionalnih zrakoplovnih kapaciteta. IATA u svojem izvješću također izravno povezuje pad prometa bliskoistočnih prijevoznika sa zatvaranjem velikog dijela zračnog prostora u regiji zbog rata koji uključuje SAD, Izrael i Iran. Posljedica nije samo manji broj putovanja prema odredištima na Bliskom istoku, nego i promjena ruta između Europe i Azije, jer se dio prometa preusmjerava na izravnije ili alternativne veze koje zaobilaze regionalna čvorišta.
Europski prijevoznici su, prema IATA-i, u ožujku 2026. zabilježili rast međunarodne potražnje od 7,7 posto, a promet između Europe i Azije porastao je 29,3 posto jer su izravne linije djelomično zamijenile promet koji je ranije prolazio preko bliskoistočnih tranzitnih čvorišta. Taj podatak pokazuje da geopolitički rizik ne utječe samo na turističke dolaske u pojedine zemlje, nego i na samu arhitekturu globalnog zračnog prometa. Velika čvorišta u Zaljevu godinama su imala važnu ulogu u povezivanju Europe, Azije, Afrike i Australije, pa poremećaji u toj regiji brzo stvaraju učinke i na udaljenim tržištima.
Mediteran preuzima dio kratkoročne potražnje
Mabrian by Data Appeal objavio je da se međunarodna namjera putovanja u zemlje Vijeća za suradnju u Zaljevu smanjila nakon 28. veljače 2026., kada su, prema toj analizi, počele vojne operacije koje su pojačale nestabilnost u regiji. Analiza je obuhvatila pretraživanja letova od 28. veljače do 14. ožujka 2026. za putovanja u sljedeća tri mjeseca prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji, Kataru, Omanu, Bahreinu i Kuvajtu, ali i prema Španjolskoj, Italiji, Francuskoj, Grčkoj, Maroku, Turskoj i Egiptu. Prema Mabrianu, najveći negativan pomak u udjelu pretraživanja među zaljevskim odredištima bilježe Ujedinjeni Arapski Emirati, s padom od 1,6 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje 2025., dok se pad vidi i kod Katara, Kuvajta i Bahreina. Oman je zabilježio umjereniji pad, a Saudijska Arabija je bila iznimka s blagim rastom od 0,2 postotna boda, što je Mabrian djelomično povezao sa sezonskim učinkom kraja ramazana.
U istom razdoblju južni Mediteran bilježi korist od promjene putničkih namjera. Mabrian navodi da Španjolska predvodi rast s povećanjem udjela pretraživanja od 0,4 postotna boda, dok Italija i Maroko bilježe umjeren rast, a Francuska i Grčka skromnije dobitke. U praksi to znači da dio putnika koji u okolnostima povećane nesigurnosti odgađaju ili mijenjaju planove za zaljevske destinacije bira odredišta koja doživljava dostupnijima, stabilnijima ili logistički jednostavnijima. Takav pomak posebno je važan uoči ljetne sezone, jer mediteranska odredišta već ulaze u razdoblje tradicionalno snažne potražnje, a dodatni interes može pojačati pritisak na kapacitete zračnih linija, hotelskog smještaja i lokalne infrastrukture.
Sigurnosna percepcija postaje ključan čimbenik odluke
Mabrian u svojoj analizi naglašava ulogu percepcije sigurnosti u oblikovanju povjerenja putnika. Prema riječima Carlosa Cendre, direktora marketinga i komunikacija u Mabrianu, percepcija sigurnosti nastavila se pogoršavati među zemljama Zaljeva od izbijanja oružanog sukoba na Bliskom istoku. Odredišta najbliža području sukoba, prema toj analitičkoj tvrtki, zabilježila su najveće padove i najveću volatilnost indeksa percepcije sigurnosti. Bahrain, Oman i Kuvajt, navodi Mabrian, suočavaju se s najvećim izazovima u povratku na pretkrizne razine, dok Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija pokazuju veću otpornost i stabilniji trend.
Katar se, prema istoj analizi, počeo stabilizirati početkom ožujka nakon naglog pada na početku krize. Mabrian upozorava i na prelijevanje sigurnosne percepcije prema odredištima koja nisu izravno dio zaljevskog prostora, ali se u očima putnika nalaze u široj zoni utjecaja Bliskog istoka. U tom se kontekstu spominju Jordan, Turska i Egipat, iako podaci nisu jednaki za sve. Turska je, prema Mabrianu, ostala ispod prošlogodišnje razine namjere putovanja, s umjerenim smanjenjem od 0,5 postotnih bodova, dok je Egipat nakon kratkog pada pokazao snažan oporavak i rast od 0,5 postotnih bodova.
Europa zasad pokazuje otpornost
Europska turistička komisija, prema izvješću koje prenosi Hospitality Net, procjenjuje da su međunarodni dolasci u Europu u ranom dijelu 2026. porasli 5,6 posto, dok su noćenja porasla 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. Ti se podaci uglavnom odnose na odredišta koja su do trenutka izvješća dostavila rezultate za siječanj i veljaču, pa ih treba promatrati kao rani pokazatelj, a ne kao konačnu sliku sezone. ETC navodi da je potražnja ostala snažna izvan glavne sezone, pri čemu su rast predvodile sjeverne i zimske destinacije. Irska, Finska, Italija i Austrija istaknute su među tržištima koja su ostvarila dobre rezultate, dijelom zbog poslovnih putovanja, skijaške sezone i dodatnog zamaha povezanog sa Zimskim olimpijskim igrama u Italiji.
Isti izvor navodi da je izravan utjecaj bliskoistočnog sukoba na Europu zasad ograničen, ponajprije zbog reputacije sigurnosti i snažne unutareuropske potražnje. No europski turizam nije izoliran od šireg okruženja. Viši troškovi goriva, promjene zračnih koridora i neizvjesnost oko dugolinijskih letova mogu se preliti na cijene, dostupnost linija i ponašanje putnika. Ako se dio potražnje dugotrajnije premjesti prema Mediteranu, destinacije koje već imaju problema s vršnim opterećenjem mogle bi u glavnoj sezoni osjetiti dodatni pritisak, posebno u gradovima i obalnim područjima koja se već godinama suočavaju s raspravama o održivosti turizma.
Cijene goriva i zrakoplovne karte ostaju rizik za sezonu
Jedan od važnih rizika za ljeto 2026. jest cijena mlaznog goriva. The Guardian je 14. svibnja 2026. izvijestio da je Willie Walsh upozorio kako su povećanja cijena zrakoplovnih karata u Europi tijekom vrhunca ljetne sezone “neizbježna” zbog visokih troškova mlaznog goriva. Prema njegovoj procjeni, zrakoplovne kompanije kratkoročno mogu pokušati ublažiti pritisak, ali dugoročno ne mogu u potpunosti apsorbirati dodatne troškove. Walsh je pritom rekao da nema potrebe za panikom oko mogućih nestašica goriva, ali je upozorio da bi, bez dovoljnih alternativnih opskrbnih pravaca, problem mogao postati ozbiljniji u mjesecima najveće potražnje.
IATA je u izvješću za ožujak također upozorila da se visoki troškovi mlaznog goriva sve više odražavaju na cijene karata, iako u tom trenutku još nisu bitno utjecali na ožujski promet ni na buduće rezervacije. Organizacija je regulatorima poručila da budu spremni omogućiti određenu fleksibilnost zrakoplovnim kompanijama u vezi sa slotovima, s obzirom na izvanredne okolnosti ograničenog zračnog prostora i mogućeg racionaliziranja goriva. Za putnike to znači da se u 2026. istodobno mogu pojaviti dvije naizgled suprotne pojave: dio cijena može pasti ondje gdje je potražnja slabija, dok na linijama i terminima s visokim troškovima i ograničenim kapacitetom karte mogu poskupjeti.
Turističke tvrtke moraju brže čitati promjene potražnje
Promjena smjera potražnje prema Mediteranu ne znači da je bliskoistočni turizam dugoročno izgubio stratešku važnost. Zaljevske zemlje posljednjih su godina snažno ulagale u zrakoplovstvo, hotelske kapacitete, događaje, luksuzni turizam i velike infrastrukturne projekte. Međutim, kratkoročna potražnja posebno je osjetljiva na percepciju sigurnosti, dostupnost letova i stabilnost ruta. Kada putnici procijene da je planiranje rizičnije, češće biraju destinacije koje smatraju predvidljivijima, čak i ako one nisu bile prvi izbor. To je razlog zašto se u istom globalnom ciklusu mogu istodobno pojaviti padovi u jednoj regiji i rast u drugoj.
Za mediteranska odredišta rast interesa donosi priliku, ali i izazove. Veći broj pretraživanja i rezervacija može povećati prihode zrakoplovnih kompanija, hotela, privatnog smještaja, ugostiteljstva i lokalnih usluga, no istodobno može pojačati pritisak na cijene i infrastrukturu. U turističkim središtima koja već bilježe visoku sezonalnost, dodatni val potražnje može otvoriti pitanja upravljanja gužvama, radne snage, prometa, vodoopskrbe i odnosa turizma prema lokalnom stanovništvu. Zato će za destinacije biti važno ne samo privući dodatne goste, nego i upravljati njihovim rasporedom kroz sezonu, usmjeravati potražnju prema manje opterećenim područjima i komunicirati realne uvjete putovanja.
Putnici zasad ne odustaju, nego biraju opreznije
Zajednička poruka dostupnih pokazatelja jest da globalna želja za putovanjima nije nestala. Skiftov indeks pokazuje blagi globalni rast, IATA bilježi rast ukupne potražnje, a europski podaci upućuju na solidan početak godine. No iza tih brojki stoji tržište koje je osjetljivije na rizike i brže mijenja smjer nego u stabilnijim razdobljima. Putnici uspoređuju sigurnosne signale, cijene letova, dostupnost ruta i ukupnu predvidljivost putovanja, pa odredišta koja mogu ponuditi jasnu logistiku i stabilniju percepciju imaju kratkoročnu prednost.
U takvom okruženju Bliski istok ostaje važna regija za globalni turizam i zračni promet, ali u proljeće 2026. nosi najveći teret geopolitičkog poremećaja. Mediteran, osobito Španjolska, Italija i Maroko, trenutačno preuzima dio potražnje koja se premješta iz rizičnijih ili logistički složenijih smjerova. Daljnji razvoj sezone ovisit će o sigurnosnoj situaciji, cijenama goriva, kapacitetima zračnih prijevoznika i sposobnosti destinacija da rast pretvore u održiv prihod, a ne samo u kratkoročno povećanje broja dolazaka.
Izvori:
- Skift – analiza promjene globalne turističke potražnje i Travel Health Indexa za ožujak 2026. (link)
- International Air Transport Association (IATA) – izvješće o globalnoj putničkoj potražnji u ožujku 2026. (link)
- Mabrian by Data Appeal – analiza preusmjeravanja potražnje s Bliskog istoka prema južnom Mediteranu. (link)
- Hospitality Net / European Travel Commission – podaci o otpornosti europskog turizma u ranom dijelu 2026. (link)
- The Guardian – izvješće o upozorenjima IATA-e na cijene mlaznog goriva i moguće učinke na zrakoplovne karte. (link)