Južna Europa nosi rast ljetnih kapaciteta u zračnom prometu
Južna Europa ulazi u ljetnu sezonu 2026. kao najvažnije područje rasta u europskom zračnom prometu. Prema najnovijoj analizi OAG-a, međunarodni kapacitet sjedala u deset najvećih zapadnoeuropskih tržišta tijekom ljeta 2026. veći je za 3,6 posto u odnosu na ljeto 2025., što znači dodatnih 18,5 milijuna jednosmjernih sjedala. Taj rast nije ravnomjerno raspoređen po kontinentu: Španjolska, Italija i Grčka zajedno čine 72 posto ukupnog povećanja u promatranim tržištima i dodaju 13,4 milijuna sjedala u odnosu na prethodnu ljetnu sezonu.
Podaci potvrđuju da se središte europskog ljetnog rasta i dalje nalazi na Mediteranu. Prema OAG Schedules Analyseru, Španjolska je najveće od ta tri tržišta s 88,7 milijuna međunarodnih jednosmjernih sjedala u ljetnoj sezoni 2026., uz godišnji rast od 7,6 posto. Italija, s 67,2 milijuna sjedala, bilježi najbrži rast među njima, i to 8,9 posto, dok Grčka doseže 30,1 milijun sjedala i raste 5,9 posto. U praktičnom smislu, to znači više letova, veći izbor odredišta i snažniju konkurenciju na linijama prema najtraženijim turističkim regijama Europe.
OAG u analizi navodi da je rast posebno vezan uz prijevoznike niskog i izrazito niskog troška, koji u ovim tržištima preuzimaju velik dio dodatnog kapaciteta. Takav obrazac nije nov, ali je u ljeto 2026. izrazito vidljiv jer se povećanje ne svodi samo na jednu aviokompaniju ili jednu zemlju. Rast se istodobno odvija u Španjolskoj, Italiji i Grčkoj, pri čemu se širi i broj linija i ukupan broj ponuđenih sjedala. Za europsko tržište to je važan signal jer pokazuje da potražnja za odmorima, posjetima obitelji i prijateljima te sezonskim putovanjima ostaje snažna unatoč pritiscima na cijene goriva, troškove poslovanja i aerodromske kapacitete.
Španjolska ostaje najveće južnoeuropsko tržište
Španjolska je u OAG-ovoj ljetnoj analizi označena kao najveće južnoeuropsko tržište po međunarodnom kapacitetu. S 88,7 milijuna jednosmjernih sjedala u ljetu 2026. ona ostaje jedno od ključnih europskih zračnih tržišta, iza Ujedinjene Kraljevine koja u skupini deset najvećih zapadnoeuropskih tržišta ima 103,1 milijun sjedala. OAG navodi da je španjolski kapacitet porastao za više od 6,3 milijuna sjedala u odnosu na ljeto 2025., što ga čini jednim od najvećih pojedinačnih doprinosa ukupnom europskom rastu.
Ryanair je i dalje vodeći prijevoznik u Španjolskoj po kapacitetu, s 20,7 milijuna sjedala prema podacima OAG-a. Slijede easyJet sa 7,6 milijuna, Vueling sa 7,3 milijuna i Iberia sa 6,9 milijuna sjedala. Posebno se ističe Wizz Air, za koji OAG navodi rast od 50,7 posto u španjolskom tržištu, na 4,8 milijuna sjedala. Jet2.com također nastavlja širiti ponudu u segmentu odmorišnih linija, s rastom od 8,9 posto i 4,5 milijuna sjedala.
Takva struktura pokazuje da Španjolska ne raste samo zbog povijesno snažnih linija prema velikim gradovima i turističkim obalama, nego i zbog širenja mreža prijevoznika koji brzo preusmjeravaju kapacitet prema tržištima s izraženom sezonskom potražnjom. OAG-ovi mjesečni podaci za svibanj 2026. dodatno potvrđuju težinu španjolskog tržišta: Španjolska i Ujedinjena Kraljevina navedene su kao najveća europska tržišta prema ukupnom kapacitetu, sa 17,7 odnosno 17 milijuna sjedala u svibnju 2026. U istim podacima OAG navodi da je kapacitet u Španjolskoj u svibnju porastao 5,1 posto u odnosu na svibanj 2025.
Italija ima najbrži postotni rast među vodećim tržištima
Italija je prema OAG-u najdinamičnije od tri glavna južnoeuropska tržišta u ljetnoj sezoni 2026. Međunarodni jednosmjerni kapacitet u Italiji doseže 67,2 milijuna sjedala, što je 8,9 posto više nego u ljetu 2025. Taj rast uvelike je povezan s ekspanzijom Wizz Aira, koji je prema OAG-u u Italiji dodao više od 2,2 milijuna sjedala i povećao kapacitet za oko 35 posto. Wizz Air time dolazi do 8,6 milijuna sjedala u talijanskom tržištu.
Ryanair i dalje ostaje najveći prijevoznik u Italiji s 18,8 milijuna sjedala, a i sam bilježi rast od 10,1 posto, navodi OAG. easyJet ima 6,6 milijuna sjedala, ITA Airways 3,1 milijun, a Lufthansa 1,8 milijuna. Takav raspored pokazuje razliku između prijevoznika koji agresivnije šire sezonske i regionalne mreže te tradicionalnih prijevoznika koji u ovom dijelu tržišta uglavnom zadržavaju stabilniju poziciju. Italija se pritom ne oslanja samo na najveće ulazne točke, nego i na širu mrežu gradova i turističkih regija koje privlače međunarodne letove.
Dodatni kontekst daju OAG-ovi podaci o novim linijama za ljeto 2026. Prema toj analizi, Europa ima najveći rast novih ruta u svijetu, s više od 400 novih međunarodnih linija. Unutar Europe Italija je na prvom mjestu po broju novih ruta, s 53 nove linije, ispred Španjolske s 45 i Njemačke s 44. OAG pritom navodi da se oko 70 posto novih europskih ruta koncentrira u deset zapadnoeuropskih zemalja, što upućuje na to da prijevoznici najviše ulažu ondje gdje procjenjuju najjaču potražnju i najbrži povrat kapaciteta.
Grčka raste sporije od Italije i Španjolske, ali ostaje važan generator potražnje
Grčka je manja od Španjolske i Italije po ukupnom međunarodnom kapacitetu, ali njezin rast u ljetu 2026. ostaje značajan. Prema OAG-u, Grčka ima 30,1 milijun međunarodnih jednosmjernih sjedala, što je 1,7 milijuna više nego u ljetu 2025. i predstavlja rast od 5,9 posto. U zemlji u kojoj je zračni promet snažno povezan s turizmom, otočnim destinacijama i sezonskim prometom, takvo povećanje dodatno učvršćuje važnost zrakoplovnih veza u gospodarskom modelu ljetne sezone.
Aegean Airlines drži prvo mjesto u Grčkoj s 3,9 milijuna sjedala prema OAG-ovim podacima, a slijedi Ryanair s 3,7 milijuna. easyJet ima 2,7 milijuna sjedala, Jet2.com 1,8 milijuna, Wizz Air 1,2 milijuna, a Sky Express 0,9 milijuna. Iako je Aegean najveći pojedinačni prijevoznik, najbrži rast dolazi od kompanija koje šire odmorišne i cjenovno osjetljive mreže. OAG navodi da Wizz Air u Grčkoj raste 41,6 posto, Jet2.com 14,9 posto, a Sky Express 21,5 posto.
Grčka se time uklapa u širi obrazac prema kojem niskotarifni prijevoznici i specijalizirane odmorišne kompanije imaju sve veću ulogu u distribuciji ljetne potražnje. To može donijeti veću dostupnost pojedinih destinacija, ali i jači pritisak na zračne luke, zemaljske službe i lokalnu infrastrukturu u vršnim tjednima sezone. U europskom zračnom prometu upravo su mediteranski koridori među najopterećenijima tijekom ljeta, pa dodatni kapacitet ne znači samo veći broj sjedala, nego i potrebu za učinkovitijim upravljanjem prometom.
Niskotarifni prijevoznici preuzimaju velik dio novog kapaciteta
U trima promatranim tržištima najvidljiviji je rast niskotarifnih i ultraniskotarifnih prijevoznika. OAG posebno ističe Wizz Air kao najbrže rastućeg prijevoznika u Španjolskoj, Italiji i Grčkoj, s rastom od 50,7 posto u Španjolskoj, 41,6 posto u Grčkoj i 35,1 posto u Italiji. Ryanair pritom zadržava vodeće pozicije u Španjolskoj i Italiji te vrlo snažnu prisutnost u Grčkoj. easyJet i Jet2.com dodatno učvršćuju ponudu prema odmorišnim tržištima, dok se nacionalni i tradicionalni prijevoznici uglavnom nalaze u stabilnijim, manje ekspanzivnim pozicijama.
Ovakav omjer snaga važan je za razumijevanje tržišta jer prijevoznici niskog troška često brzo reagiraju na promjene u potražnji, aerodromskim naknadama i dostupnosti zrakoplova. Prema OAG-u, Wizz Air u pet najvećih europskih tržišta dodaje 82 nove rute u ljetu 2026., ali istodobno ukida 76 ruta iz ljeta 2025., što pokazuje visoku razinu promjena u mreži. Ryanair dodaje 36 ruta, ali ih ukida 69 u odnosu na prethodnu sezonu. Drugim riječima, rast kapaciteta ne znači da svaka postojeća linija ostaje stabilna; prijevoznici sve češće premještaju avione ondje gdje očekuju bolju popunjenost, niže troškove ili veću profitabilnost.
OAG-ovi mjesečni podaci za svibanj 2026. pokazuju da kapacitet niskotarifnih prijevoznika u Europi raste 4,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok kapacitet tradicionalnih prijevoznika raste znatno sporije, 0,2 posto. Tradicionalni prijevoznici i dalje drže većinu europskog tržišta, s oko 60 posto kapaciteta, ali dodatni rast sve se više nalazi kod kompanija koje se oslanjaju na visoku iskoristivost flote, jednostavniju mrežu i snažnu sezonsku prodaju.
Širi europski promet raste, ali uz velike razlike među državama
Rast južnoeuropskih kapaciteta treba promatrati u širem europskom okruženju. EUROCONTROL u prognozi za razdoblje 2025. – 2031. navodi da bi europski zračni promet u 2026. trebao porasti 3,1 posto i dosegnuti 11,4 milijuna letova. Ista prognoza ističe da države jugozapadne i jugoistočne Europe bilježe najviše stope rasta te da bi se na europskoj razini godišnji promet trebao vratiti na razine iz 2019., uz značajne razlike od države do države. EUROCONTROL pritom upozorava da prognoza ostaje izložena neizvjesnostima, uključujući geopolitičke poremećaje, gospodarske šokove i izazove u samoj zrakoplovnoj industriji.
U zasebnom dijelu prognoze EUROCONTROL navodi da se za ljeto 2026. očekuju umjerenije stope rasta nego u dijelovima 2025., ali da održiva potražnja za putovanjima prema mediteranskim državama ostaje jedan od glavnih pokretača rasta. To je u skladu s OAG-ovim podacima koji pokazuju da Španjolska, Italija i Grčka nose najveći dio dodatnih sjedala u vodećim zapadnoeuropskim tržištima. Drugim riječima, rast nije jednako raspoređen: dok neki veliki aerodromi i tržišta rastu sporo ili stagniraju, južnoeuropske odmorišne destinacije nastavljaju privlačiti dodatne avione i nove linije.
ACI Europe u svojoj prognozi tržišta navodi da se postpandemijski oporavak europskih zračnih luka normalizira. Prema toj organizaciji, rast putničkog prometa usporava nakon snažnog oporavka, ali bi putnički volumen u 2026. trebao biti 7,9 posto iznad razine iz 2019. ACI Europe pritom upozorava na makroekonomsku nesigurnost, inflacijske pritiske, kapacitetna ograničenja i zrelost tržišta, što su čimbenici koji mogu ograničiti brzinu daljnjeg rasta.
Potražnja je snažna, ali troškovi i operativni rizici ostaju važni
Globalni kontekst zračnog prometa u 2026. nije bez rizika. IATA je u izvješću za ožujak 2026. objavila da je ukupna svjetska potražnja, mjerena prihodovnim putničkim kilometrima, porasla 2,1 posto u odnosu na ožujak 2025., dok je ukupni kapacitet, mjeren raspoloživim sjedalo-kilometrima, smanjen 1,7 posto. U Europi je, prema IATA-i, potražnja u ožujku porasla 7,5 posto, a kapacitet 3,3 posto, uz faktor popunjenosti od 82,1 posto. Ti podaci pokazuju da europsko tržište uoči ljeta ulazi s relativno snažnom potražnjom, iako globalnu sliku remete poremećaji u prometu prema Bliskom istoku.
IATA-in glavni direktor Willie Walsh upozorio je da visoki troškovi mlaznog goriva i mogući poremećaji u opskrbi mogu utjecati na cijene karata i operativnu fleksibilnost zrakoplovnih kompanija. Prema IATA-i, ljeto se zasad oblikuje kao uobičajeno prometno razdoblje, ali otpornost aviokompanija testiraju cijene goriva, ograničenja zračnog prostora i potreba za prilagodbom slotova u izvanrednim okolnostima. To je važno i za južnoeuropska tržišta, jer veći broj sjedala ne uklanja rizike kašnjenja, skupljih operacija ili preusmjeravanja kapaciteta ako se troškovni uvjeti promijene.
U takvom okruženju rast kapaciteta prema Španjolskoj, Italiji i Grčkoj ima dvostruko značenje. S jedne strane, on potvrđuje snažnu potražnju za mediteranskim destinacijama i spremnost prijevoznika da dodatno ulože u ta tržišta. S druge strane, pokazuje da se ljetna europska sezona sve više oslanja na precizno planiranje flote, raspoloživost posada, aerodromske kapacitete i sposobnost kontrole troškova. Ako se potražnja održi, južna Europa može imati jednu od najjačih sezona po dostupnosti zračnog prijevoza; ako se operativni pritisci pojačaju, upravo će najopterećenije ljetne rute prve osjetiti posljedice.
Mediteran potvrđuje ulogu glavnog ljetnog tržišta
Usporedba podataka OAG-a, EUROCONTROL-a, ACI Europe i IATA-e pokazuje da je rast ljetnog zračnog kapaciteta u Europi snažno koncentriran na jugu kontinenta. Španjolska, Italija i Grčka nisu jedina tržišta koja rastu, ali njihova zajednička težina u ljetu 2026. izdvaja ih kao glavne nositelje povećanja. Ujedinjena Kraljevina i dalje ostaje najveće zapadnoeuropsko tržište po međunarodnom kapacitetu, Njemačka i Francuska ostaju među najvećima, a Portugal, Nizozemska i Švicarska bilježe stabilnije pomake. No najveći broj dodatnih sjedala u analiziranoj skupini dolazi upravo iz mediteranskog trokuta Španjolske, Italije i Grčke.
Za putničko tržište to znači širi izbor letova prema odredištima koja već godinama čine okosnicu europske ljetne potražnje. Za zračne luke i lokalne turističke sustave to znači potrebu za upravljanjem većim brojem putnika u razmjerno kratkom razdoblju, osobito u vrhuncu sezone. Za aviokompanije to je prilika za rast, ali i test sposobnosti da dodatni kapacitet popune po cijenama koje pokrivaju više troškove poslovanja. Prema dostupnim podacima, ljeto 2026. u europskom zračnom prometu neće obilježiti jednoliko širenje cijelog kontinenta, nego nastavak koncentriranog rasta ondje gdje je sezonska potražnja najizraženija.
Izvori:
- OAG – analiza ljetnih kapaciteta u Španjolskoj, Italiji i Grčkoj za 2026. godinu (link)
- OAG – mjesečni podaci o europskom zrakoplovnom tržištu za svibanj 2026. (link)
- OAG – analiza novih zračnih ruta u ljetnoj sezoni 2026. (link)
- EUROCONTROL – prognoza zračnog prometa za razdoblje 2025. – 2031. (link)
- ACI Europe – industrijski podaci i prognoza putničkog prometa europskih zračnih luka (link)
- IATA – izvješće o putničkoj potražnji u ožujku 2026. (link)