Globalna dobit aviokompanija u 2026. prepolovljena zbog rata i skoka cijena goriva
Globalna zrakoplovna industrija ulazi u jednu od najzahtjevnijih godina nakon pandemijskog oporavka. Prema najnovijoj financijskoj prognozi Međunarodnog udruženja za zračni prijevoz, poznatog pod kraticom IATA, svjetske zrakoplovne kompanije u 2026. trebale bi ostvariti 23 milijarde američkih dolara neto dobiti. To je približno upola manje od 45 milijardi dolara procijenjene dobiti za 2025. i znatno ispod ranije prognoze od 41 milijarde dolara. IATA je novu procjenu objavila 7. lipnja 2026. u Rio de Janeiru, u sklopu 82. godišnje skupštine i Svjetskog samita zračnog prijevoza. Glavni razlozi za pogoršanje izgleda su ratne poremećaje na Bliskom istoku, snažan rast cijena mlaznog goriva, ograničenja u opskrbnim lancima i slabiji makroekonomski uvjeti.
Prema IATA-i, neto profitna marža globalnih avioprijevoznika u 2026. trebala bi pasti na 2,0 posto, dok je za 2025. procijenjena na 4,2 posto. Dobit po prevezenom putniku trebala bi se smanjiti na 4,50 dolara, što je upola manje nego godinu ranije. Operativna dobit industrije, prema istoj prognozi, trebala bi pasti na 48 milijardi dolara, s 76,4 milijarde dolara u 2025. godini. Povrat na uloženi kapital procjenjuje se na 4,3 posto, što je osjetno ispod procijenjenog ponderiranog troška kapitala od 8,5 posto. IATA taj jaz ističe kao pokazatelj slabosti sektora u kojem i snažna potražnja može brzo biti potisnuta rastom troškova.
Prihodi rastu, ali troškovi rastu brže
Na prvi pogled, osnovni pokazatelji potražnje i dalje izgledaju snažno. IATA očekuje da će ukupni prihodi zrakoplovne industrije u 2026. dosegnuti 1,165 bilijuna dolara, što je 9,4 posto više od procijenjenih 1,065 bilijuna dolara u 2025. godini. Broj putnika trebao bi porasti na 5,1 milijardu, a prosječna popunjenost sjedala trebala bi dosegnuti rekordnih 84,0 posto. Prihodi od putničkih karata, prema IATA-i, trebali bi porasti na 839 milijardi dolara, a prihodi od dodatnih usluga 165 milijardi dolara. Teretni zračni promet trebao bi ostvariti 162 milijarde dolara prihoda, iako se stvarni rast količina tereta procjenjuje vrlo skromno.
Problem je u tome što rast prihoda ne prati tempo rasta rashoda. IATA procjenjuje da će operativni troškovi u 2026. porasti za 13 posto, na 1,117 bilijuna dolara. To znači da kompanije, unatoč višim cijenama karata i solidnoj popunjenosti zrakoplova, ne uspijevaju u potpunosti prenijeti udar troškova na putnike i korisnike prijevoza tereta. Willie Walsh, glavni direktor IATA-e, naveo je da su ratni poremećaji na Bliskom istoku i rast cijena goriva pogoršali izglede za aviokompanije te da se dio dodatnih troškova nadoknađuje cijenama i učinkovitijim poslovanjem, ali ne dovoljno za zadržavanje profitabilnosti iz prethodne godine. Posebno su izložene manje kompanije i prijevoznici koji su u 2026. ušli s oslabljenim bilancama.
Gorivo je ponovno najveći pritisak na bilance
Najvažniji troškovni udar dolazi iz energije. IATA procjenjuje da će račun za gorivo u 2026. porasti s 252 milijarde dolara u 2025. na 350 milijardi dolara. Ta se procjena temelji na očekivanoj prosječnoj cijeni nafte Brent od 95 dolara po barelu i prosječnoj cijeni mlaznog goriva od 152 dolara po barelu. Prema IATA-i, cijena mlaznog goriva time bi bila gotovo 70 posto viša nego u 2025., kada je prosjek iznosio oko 90 dolara po barelu. Udio goriva u operativnim troškovima trebao bi porasti na 31,4 posto, s 25,4 posto godinu ranije.
IATA-in tjedni monitor cijena goriva pokazuje da je globalna prosječna cijena mlaznog goriva u najnovijem objavljenom tjednu iznosila 141,64 dolara po barelu, nakon pada od 11,4 posto u odnosu na prethodni tjedan. Iako taj podatak upućuje na određeno kratkoročno smirivanje, razina cijena i dalje je visoka u odnosu na razdoblje prije najnovije krize. Poseban problem predstavlja takozvani crack spread, odnosno premija mlaznog goriva u odnosu na sirovu naftu, za koju IATA očekuje da će u 2026. prosječno iznositi 57 dolara po barelu, što opisuje kao povijesno visoku razinu. Globalno, aviokompanije su zaštitile približno trećinu očekivane potrošnje goriva za 2026., ali ta zaštita ne uklanja izloženost dugotrajnijem rastu cijena.
Visoke cijene goriva imaju dvostruki učinak. S jedne strane, izravno podižu rashode i prisiljavaju kompanije na korekcije cijena karata, naknada i teretnih tarifa. S druge strane, dodatno naglašavaju problem starijih flota, jer su mnoge kompanije zbog kašnjenja isporuka novih zrakoplova prisiljene dulje koristiti manje učinkovite modele. Prema izvješću Willieja Walsha, prosječna starost flote dosegnula je rekordnih 15,2 godine, a industriji nedostaje više od 5.000 učinkovitijih zamjenskih zrakoplova. Takav manjak povećava troškove održavanja, najma i goriva u trenutku kada je energija najskuplja stavka poslovanja.
Bliski istok iz profita prelazi u gubitak
Najveći regionalni preokret odnosi se na Bliski istok. Prema IATA-i, aviokompanije iz te regije u 2026. trebale bi zajedno zabilježiti neto gubitak od 4,3 milijarde dolara, nakon procijenjene dobiti od 7,2 milijarde dolara u 2025. godini. Neto marža u regiji trebala bi pasti na minus 6,1 posto, a dobit po putniku pretvoriti se u gubitak od 21,40 dolara. Potražnja mjerena prihodovnim putničkim kilometrima trebala bi se smanjiti za 11,4 posto, dok bi kapacitet trebao pasti za 4,4 posto. IATA navodi da su kapaciteti smanjeni zbog otkazivanja letova, operativnih poremećaja, ograničenja zračnog prostora i gubitka transfernog prometa.
Za prijevoznike iz Zaljeva, čiji se poslovni model desetljećima oslanjao na geografski položaj između Europe, Azije i Afrike, kriza ima posebno široke posljedice. IATA upozorava da je gotovo potpuno zatvaranje dijelova regionalnog zračnog prostora otkrilo ranjivost velikih tranzitnih čvorišta. Gubitak presjedanja smanjuje popunjenost, povećava jedinične troškove i prisiljava kompanije na preusmjeravanje linija. I teretni promet u regiji trpi pritisak jer se dio robe preusmjerava prema drugim čvorištima u Aziji i Europi. Unatoč tome, IATA navodi da Bliski istok i dalje ima dugoročne prednosti, uključujući razvijenu infrastrukturu, povoljnije porezno okruženje, razmjerno nisku zaduženost i bolji pristup opskrbi gorivom.
Različite posljedice po regijama
Iako je globalna slika lošija nego što se očekivalo, IATA naglašava da se regionalni učinci znatno razlikuju. Sve regije osim Bliskog istoka trebale bi ostati profitabilne, ali s nižim rezultatima od ranijih očekivanja i, u većini slučajeva, slabijim maržama nego 2025. godine. Sjeverna Amerika i Europa i dalje stvaraju najveći apsolutni profit, ali su suočene s visokim troškovima goriva, rada, infrastrukture i regulative. Azijsko-pacifička regija zadržava rast prometa, no osjetljiva je na poremećaje opskrbe naftom i na valutne pritiske. Latinska Amerika i Afrika ostaju profitabilne, ali s niskim maržama i ograničenom sposobnošću apsorbiranja šokova.
- Prema IATA-i, europske aviokompanije u 2026. trebale bi ostvariti 9,6 milijardi dolara neto dobiti, uz maržu od 3,1 posto. Europa dio prometa dobiva iz izravnijeg povezivanja Europe i Azije, ali se istodobno suočava s visokim troškovima goriva, regulative, zračnih pristojbi i industrijskih akcija.
- Sjevernoamerički prijevoznici, prema istoj prognozi, trebali bi ostvariti 9,4 milijarde dolara neto dobiti, uz maržu od 2,5 posto. IATA navodi da su oni relativno izolirani od izravnih operativnih posljedica rata na Bliskom istoku, ali su izloženiji rastu cijena goriva jer su se mnogi u velikoj mjeri udaljili od zaštite cijena goriva.
- Azijsko-pacifičke kompanije trebale bi ostvariti 6,6 milijardi dolara neto dobiti, uz maržu od 2,1 posto. Dio prijevoznika koristi promjene tokova prometa na rutama između Europe i Azije, ali regija uvelike ovisi o uvozu nafte iz Zaljeva i zbog toga je osjetljiva na cijene i dostupnost goriva.
- Latinska Amerika trebala bi ostvariti 1,2 milijarde dolara neto dobiti, dok bi Afrika trebala ostati jedva pozitivna, s 0,1 milijardom dolara dobiti. U oba slučaja IATA upozorava na slabiju financijsku fleksibilnost, skuplji kapital, ograničenu infrastrukturu i manju sposobnost brzog širenja.
Takva regionalna slika pokazuje da visoka potražnja ne znači jednaku zaradu za sve. Prijevoznici s većom mrežom, snažnijim premium segmentom, boljim pristupom kapitalu i fleksibilnijim kapacitetima lakše nadoknađuju rast troškova. Niskotarifni prijevoznici i manje kompanije, osobito one koje se oslanjaju na domaća tržišta ili imaju ograničenu mogućnost povećanja prihoda po putniku, nalaze se pod većim pritiskom. IATA posebno navodi da bi u Sjevernoj Americi moglo doći do daljnjeg razdvajanja između otpornijih mrežnih prijevoznika i ograničenijih niskotarifnih operatera. U Europi, pak, regulatorni troškovi i pristojbe dodatno otežavaju oporavak marži.
Opskrbni lanci ostaju dugoročno ograničenje
Osim goriva i geopolitike, industriju i dalje pritišću poremećaji u proizvodnji i održavanju zrakoplova. IATA navodi da je zaostatak narudžbi u svibnju 2026. dosegnuo 18.100 zrakoplova, u odnosu na 17.000 u 2024. godini. Proizvodnja se postupno oporavlja, ali ne dovoljno brzo da nadoknadi manjak nastao tijekom pandemije i kasnijih zastoja. Istodobno, nove narudžbe i dalje premašuju isporuke, pa se pritisak na kapacitete nastavlja. Manjak novih zrakoplova ograničava rast, povećava cijene najma i prisiljava kompanije da dulje koriste starije letjelice.
IATA upozorava i na klimatsku dimenziju tog problema. Nedostatak novih zrakoplova zaustavio je napredak u učinkovitosti potrošnje goriva 2024. i 2025., prvi put u povijesti prema ocjeni udruženja. To otežava smanjenje emisija CO2 i povećava trošak poslovanja u vrijeme kada su gorivo i okolišne obveze već skuplji. Kompanije se prilagođavaju povećanjem iskorištenosti flote, višom popunjenošću i opreznijim upravljanjem kapacitetima, ali takve mjere imaju granice. Kada se mreže letova preusmjeravaju zbog zatvorenog zračnog prostora, raspoloživi zrakoplovi i posade postaju još važniji resurs.
Putnici i dalje žele letjeti, ali su oprezniji
Unatoč rastu cijena i geopolitičkim poremećajima, IATA-ino istraživanje javnog mnijenja provedeno u travnju 2026. u 15 zemalja, na uzorku od 6.500 ispitanika koji su putovali barem jednom u prethodnoj godini, pokazuje da potražnja nije nestala. Prema tom istraživanju, 41 posto putnika planira putovati više u sljedećih 12 mjeseci nego u prethodnih 12 mjeseci, dok dodatnih 52 posto planira putovati jednako. Istodobno, 83 posto ispitanika navodi da su troškovno oprezniji, a 86 posto očekuje da će cijene prijevoza rasti i padati ovisno o kretanju cijena nafte. IATA navodi i da 49 posto ispitanika očekuje da će u sljedećih godinu dana potrošiti više na putovanja, dok ih 43 posto očekuje sličnu potrošnju kao ranije.
Povjerenje u sigurnost zračnog prometa, prema IATA-i, ostaje visoko. U istom istraživanju 91 posto ispitanika izjavilo je da je letenje sigurno, a 85 posto da je danas sigurnije nego ikad. Ipak, putnici se ponašaju opreznije: 86 posto kaže da provjerava vladina putna upozorenja pri rezervaciji, 84 posto više istražuje prije putovanja, a 71 posto rezervira bliže datumu putovanja kako bi izbjeglo iznenađenja. IATA pritom procjenjuje da će prosječna stvarna povratna zrakoplovna karta, uključujući dodatne usluge, iznositi 462 dolara, što bi bilo 26,3 posto manje nego 2016. u realnim iznosima. To pokazuje da zračni prijevoz ostaje široko dostupan, ali s manjim prostorom za nove troškovne šokove.
Održiva goriva napreduju sporo
Pritisak na troškove ne uklanja okolišne obveze industrije. Prema IATA-i, zrakoplovni sektor i dalje je predan cilju neto nulte emisije CO2 do 2050. godine, no ključna rješenja ne razvijaju se dovoljno brzo. Održivo zrakoplovno gorivo, poznato kao SAF, u 2026. bi trebalo dosegnuti oko 2,4 milijuna tona proizvodnje, odnosno približno 0,8 posto ukupne potrošnje zrakoplovnog goriva. IATA procjenjuje da će dodatni trošak kupnje SAF-a za aviokompanije iznositi oko 4,3 milijarde dolara. Usto, trošak usklađivanja sa sustavom CORSIA za međunarodno zrakoplovstvo procjenjuje se na 1,2 do 1,6 milijardi dolara.
IATA u svojem dokumentu o održivim zrakoplovnim gorivima navodi da je SAF još uvijek nekoliko puta skuplji od konvencionalnog zrakoplovnog goriva te da je tržište ograničeno sirovinama, tehnologijom, infrastrukturom i ulaganjima. Udruženje pritom naglašava da su za ubrzanje proizvodnje potrebne državne mjere, poticaji, regulatorna sigurnost i razvoj tržišta, ali i da obveze miješanja goriva same po sebi mogu proizvesti neželjene posljedice ako ih ne prati dovoljna ponuda. U trenutnim uvjetima, kada je konvencionalno gorivo već iznimno skupo, dodatni trošak dekarbonizacije postaje još osjetljiviji. Zbog toga će se u 2026. istodobno voditi dvije rasprave: kako održati financijsku stabilnost aviokompanija i kako ne usporiti prijelaz prema čišćem prometu.
Industrija ostaje u zraku, ali s tanjom sigurnosnom mrežom
Najnovija IATA-ina prognoza ne upućuje na slom potražnje, nego na znatno tanju zaradu u industriji koja i u dobrim godinama posluje s niskim maržama. Prihodi rastu, zrakoplovi su puni, putnici i dalje planiraju letjeti, a teretni promet ostaje važan. Međutim, ratni poremećaji, skuplje gorivo, sporije isporuke zrakoplova, regulatorni troškovi i slabiji gospodarski izgledi znače da veći promet ne jamči veću dobit. U takvim uvjetima aviokompanije će se sve više oslanjati na fleksibilno upravljanje rutama, pažljivo određivanje cijena, dodatne prihode, kontrolu troškova i bolju iskorištenost flote.
Za putnike bi to moglo značiti više cijene na dijelu tržišta, češće promjene rasporeda i veću važnost pravodobnog praćenja putnih informacija. Za industriju, 2026. postaje test otpornosti modela koji istodobno mora održati globalnu povezanost, financirati obnovu flote i ulagati u dekarbonizaciju. IATA procjenjuje da će sektor i dalje ostvariti dobit, ali znatno manju nego što se očekivalo prije najnovijeg energetskog i geopolitičkog šoka. Najveća nepoznanica ostaje trajanje ratnih poremećaja i sposobnost putnika i korisnika teretnog prijevoza da dugoročno prihvate skuplju globalnu povezanost.
Izvori:
- Međunarodno udruženje za zračni prijevoz, IATA – financijska prognoza za 2026. i regionalni pregled utjecaja rata na Bliskom istoku, cijena goriva i opskrbnih lanaca (link)
- Međunarodno udruženje za zračni prijevoz, IATA – izvješće Willieja Walsha o stanju globalne industrije zračnog prijevoza na 82. godišnjoj skupštini IATA-e (link)
- Međunarodno udruženje za zračni prijevoz, IATA – tjedni monitor cijena mlaznog goriva i metodologija Platts indeksa (link)
- Međunarodno udruženje za zračni prijevoz, IATA – podaci o padu putničke potražnje u travnju 2026. zbog rata na Bliskom istoku (link)
- Međunarodno udruženje za zračni prijevoz, IATA – informativni dokument o održivim zrakoplovnim gorivima, proizvodnji SAF-a i ulozi javnih politika (link)