Srednja Dalmacija predstavlja svoju jezičnu, kulturnu i gastronomsku baštinu u Europskom parlamentu u Bruxellesu
Srednja Dalmacija predstavit će tijekom tjedna od 14. do 20. rujna 2026. svoju kulturnu baštinu, tradiciju i gastronomiju u Europskom parlamentu u Bruxellesu, u sklopu događanja pod nazivom „Days of Croatian Linguistic History, Culture and Gastronomy“. Prema dostupnoj najavi, program će povezati hrvatsku jezičnu i kulturnu povijest, tradicionalnu glazbu te gastronomske posebnosti, a srednjodalmatinski dio predstavljanja bit će usmjeren na autentične okuse, lokalne običaje i način života koji su oblikovali identitet obale, otoka i dalmatinskog zaleđa. Događanje je zamišljeno kao predstavljanje baštine pred europskom publikom u institucionalnom središtu Europske unije, pri čemu se kultura ne prikazuje samo kroz povijesne činjenice i umjetničke sadržaje nego i kroz svakodnevne prakse, hranu, glazbu i zajednički stol. Točan datum, satnica i potpuni popis sudionika u dostupnoj najavi nisu navedeni, pa ti detalji zasad nisu službeno potvrđeni.
Predstavljanje koje spaja jezik, glazbu i gastronomiju
Najavljeni program obuhvaća predstavljanje hrvatske jezične i kulturne baštine te koncert tradicionalne hrvatske glazbe, dok će Srednja Dalmacija vlastiti identitet približiti kroz gastronomiju, lokalne priče i obilježja svakodnevnog života. Takav koncept povezuje nekoliko slojeva baštine koji se često predstavljaju odvojeno: povijest jezika i pisma, glazbenu tradiciju, lokalne proizvode, načine pripreme hrane te društvene običaje vezane uz objedovanje i gostoprimstvo. Prema najavi događanja, naglasak nije samo na pojedinačnim jelima ili turističkoj promociji, nego na objašnjenju kulturnog konteksta u kojem su se ti običaji razvijali i u kojem se i danas prenose. Time se Srednja Dalmacija u Bruxellesu predstavlja kao prostor u kojem su kulturna i gastronomska baština međusobno povezane, od jadranske obale i otoka do Zagore.
Europski kontekst takvog predstavljanja posebno je izražen zbog mjesta održavanja. Hrvatski je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. jedan od službenih jezika Unije, a službene stranice Europske unije navode da EU danas ima 24 službena jezika te da je višejezičnost jedno od njezinih temeljnih načela. Građani država članica imaju pravo komunicirati s institucijama EU-a na bilo kojem od tih službenih jezika i dobiti odgovor na istom jeziku. Zbog toga događanje posvećeno hrvatskoj jezičnoj povijesti u Europskom parlamentu ima i širi europski okvir: hrvatski je istodobno nacionalni jezik s vlastitom poviješću i jedan od jezika svakodnevnog institucionalnog rada Europske unije.
Hrvatska jezična baština u europskom institucionalnom prostoru
Zakon o hrvatskom jeziku, donesen 2024., hrvatski određuje kao službeni jezik Republike Hrvatske i jedan od službenih jezika Europske unije, a njegovu cjelinu povezuje sa standardnim jezikom, književnom baštinom i narječjima. Zakon posebno navodi čakavsko, kajkavsko i štokavsko narječje te podsjeća na višestoljetnu pisanu baštinu nastalu na glagoljici, hrvatskoj ćirilici i latinici. Takav zakonski opis pokazuje zašto predstavljanje jezične povijesti može biti šire od prikaza današnjega standardnog jezika: ono uključuje povijest pisma, dijalekata, književnih tekstova i različitih kulturnih sredina u kojima se hrvatski razvijao.
Za Dalmaciju je ta veza osobito vidljiva u lokalnim govorima, usmenoj književnosti, glazbi i zapisanoj kulturnoj baštini. Čakavski i štokavski govori, otočne i priobalne jezične posebnosti te povijesni kontakti s drugim mediteranskim sredinama dio su kulturnog sloja koji se ne može odvojiti od glazbe, običaja i gastronomije. U tom smislu događanje u Bruxellesu omogućuje predstavljanje jezika ne samo kao sredstva komunikacije nego i kao nositelja lokalnog sjećanja. Dostupna najava ne donosi detaljan popis jezičnih tema koje će biti predstavljene, pa nije moguće precizirati hoće li program obuhvatiti pojedina povijesna pisma, narječja ili konkretne jezične spomenike.
Srednja Dalmacija uoči godine Europske regije gastronomije
Predstavljanje u Bruxellesu dolazi u razdoblju kada Srednja Dalmacija intenzivno priprema program za 2027., godinu u kojoj nosi naslov Europske regije gastronomije. Međunarodni institut za gastronomiju, kulturu, umjetnost i turizam, IGCAT, službeno je dodijelio Srednjoj Dalmaciji tu titulu krajem studenoga 2025. u Barceloni. Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije objavila je potom da je priznanje rezultat procesa u kojem su stručnjaci ocjenjivali povezanost gastronomije s održivošću, lokalnom proizvodnjom, obrazovanjem, kulturom i turizmom. U projektu uz Turističku zajednicu sudjeluju i regionalni, gospodarski, akademski i gastronomski dionici, a cilj nije samo promocija hrane nego dugoročnije povezivanje lokalnih proizvođača, ugostiteljstva, obrazovanja i kulturne baštine.
IGCAT Srednju Dalmaciju opisuje kao područje koje prirodno povezuje obalu, otoke i unutrašnjost, odnosno Zagoru, a upravo ta geografska raznolikost snažno utječe na lokalnu kuhinju. Riblja jela, maslinovo ulje, vino, otočni proizvodi, dalmatinski pršut, sirevi, meso pripremljeno tradicionalnim tehnikama te proizvodi iz zaleđa nastali su u različitim krajobrazima i gospodarskim uvjetima. Međunarodni stručnjaci koji su ocjenjivali kandidaturu posebno su istaknuli tradiciju marende kao društvenu i gastronomsku praksu, kao i važnost malih proizvođača, lokalnih tržnica, obiteljskih gospodarstava i prijenosa znanja između generacija. Zbog toga nastup u Bruxellesu ima šire značenje od jednokratnog predstavljanja: on se uklapa u razdoblje međunarodnog pozicioniranja Srednje Dalmacije prije 2027.
Dalmatinska marenda kao priča o svakodnevnom životu
Jedan od elemenata koji se posljednjih godina posebno ističe u predstavljanju srednjodalmatinske gastronomije jest marenda. IGCAT je u ocjeni regije opisao dalmatinsku marendu kao praksu koja nadilazi sam obrok i povezuje hranu s druženjem, razgovorom i svakodnevnim ritmom života. U tom kontekstu gastronomija nije svedena na restoransku ponudu ili luksuzna jela, nego uključuje jednostavne obroke, lokalne namirnice, sezonalnost i društveni običaj okupljanja za stolom. Upravo takav pristup odgovara konceptu najavljenog događanja u Europskom parlamentu, u kojem će Srednja Dalmacija, prema dostupnim informacijama, predstaviti i „način života“ te priče koje njezinu baštinu održavaju živom.
Važnost tog pristupa potvrđuje i širi europski pogled na gastronomiju. Europski parlament u svojoj rezoluciji o europskoj gastronomskoj baštini iz 2014. gastronomiju opisuje kao dio identiteta i kulturne baštine te naglašava njezinu povezanost s lokalnim proizvodima, poljoprivredom, turizmom, obrazovanjem i očuvanjem tradicije. U rezoluciji se posebno ističe potreba očuvanja lokalnih i regionalnih gastronomskih običaja te prijenosa znanja o hrani i tradicionalnim praksama. Događanje u Bruxellesu tako se uklapa u već dugo prisutan europski okvir u kojem se hrana promatra i kao kulturni sadržaj, a ne samo kao gospodarski proizvod.
UNESCO-ova zaštita potvrđuje međunarodni značaj dalmatinske tradicije
Dio kulturne baštine koja oblikuje identitet Dalmacije već ima međunarodno priznanje kroz UNESCO-ov sustav zaštite nematerijalne kulturne baštine. UNESCO je 2012. klapsko pjevanje Dalmacije uvrstio na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. U obrazloženju se klapa opisuje kao višeglasna tradicija južnih hrvatskih područja Dalmacije, obilježena a cappella pjevanjem, usmenim prijenosom i snažnom vezom s lokalnom zajednicom. Najavljeni koncert tradicionalne hrvatske glazbe u Bruxellesu stoga dolazi u kontekstu u kojem pojedini oblici dalmatinske glazbene tradicije već imaju jasno prepoznatu međunarodnu kulturnu vrijednost. Dostupna najava, međutim, ne navodi izvođače ni repertoar koncerta, pa nije potvrđeno hoće li klapsko pjevanje biti dio programa.
UNESCO je 2013. na isti reprezentativni popis uvrstio i mediteransku prehranu u zajedničkoj nominaciji Cipra, Hrvatske, Španjolske, Grčke, Italije, Maroka i Portugala. UNESCO pritom mediteransku prehranu ne definira samo kao skup namirnica nego kao sustav znanja, vještina, rituala i tradicija povezanih s uzgojem, ribarstvom, pripremom i zajedničkim konzumiranjem hrane. Posebno se naglašavaju gostoprimstvo, društvena razmjena, međukulturni dijalog, sezonalnost i prijenos znanja među generacijama. Ta definicija izravno objašnjava zašto predstavljanje Srednje Dalmacije kroz okuse, priče i način života ima kulturnu dimenziju koja nadilazi klasičnu gastronomsku prezentaciju.
Bruxelles kao pozornica za međunarodnu vidljivost regije
Održavanje programa u Europskom parlamentu daje srednjodalmatinskoj prezentaciji vidljivost u gradu koji je jedno od glavnih institucionalnih središta Europske unije. Bruxelles okuplja europske institucije, diplomatska predstavništva, regionalne urede, međunarodne organizacije, medije i velik broj stručnjaka iz različitih država, pa kulturna događanja u tom okruženju mogu povezati regionalne priče s publikom izvan nacionalnih granica. U slučaju Srednje Dalmacije to je posebno relevantno zbog priprema za 2027. i nastojanja da se gastronomska baština predstavi kao dio šire kulturne, obrazovne i održive razvojne priče.
Službeni materijali o tituli Europske regije gastronomije naglašavaju međunarodnu suradnju, razmjenu znanja i povezivanje različitih sektora. IGCAT je pri dodjeli titule istaknuo lokalnu gastronomiju, kulturnu baštinu i održivi, zajednici usmjeren turizam kao ključne elemente srednjodalmatinske kandidature. Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije objavila je da će 2027. biti obilježena nizom gastronomskih događanja i aktivnosti, uz očekivanje veće međunarodne vidljivosti regije. Predstavljanje u Europskom parlamentu može se promatrati kao dio tog procesa, jer omogućuje da se poruka o lokalnom identitetu prenese u međunarodnom institucionalnom okruženju prije početka godine u kojoj će naslov Europske regije gastronomije biti u punom fokusu.
Od lokalnih proizvoda do priče o prostoru i ljudima
Srednjodalmatinska gastronomija razvijala se u izrazito različitim mikroprostorima. Na otocima i obali snažno su prisutni ribarstvo, maslinarstvo, vinogradarstvo i tradicija konzerviranja namirnica, dok zaleđe donosi drukčije poljoprivredne i stočarske obrasce, mesna jela, sireve i proizvode prilagođene sušnijem krškom prostoru. IGCAT je u evaluaciji kandidature posebno istaknuo lokalna maslinova ulja, vina i autohtone sorte, tradicionalne suhomesnate proizvode, otočne sireve, ribarske prakse i male obiteljske proizvođače. Takva raznolikost omogućuje da se priča o gastronomiji vodi kroz krajolik, klimu, rad i lokalno znanje, a ne samo kroz popis specijaliteta.
Upravo je to jedan od razloga zbog kojih je povezivanje hrane s kulturnom baštinom važno za međunarodno predstavljanje. Recept može biti prenesen i izvan mjesta nastanka, ali puni kontekst uključuje podrijetlo namirnica, način proizvodnje, sezonski ritam, običaje posluživanja i društvenu funkciju obroka. Najava događanja „Days of Croatian Linguistic History, Culture and Gastronomy“ upravo takvom kombinacijom jezika, kulture i hrane otvara prostor da se Srednja Dalmacija predstavi kao živa kulturna cjelina, a ne samo kao turistička destinacija. To je osobito važno u trenutku kada se europske regije sve češće nastoje razlikovati kroz lokalnu proizvodnju, održivost i očuvanje autentičnih znanja.
Program usmjeren na baštinu koja se i dalje živi
Prema najavi, središnja poruka predstavljanja bit će usmjerena na ono što Srednju Dalmaciju čini posebnom: autentične okuse, tradiciju, kulturne priče i način života. U tom okviru kulturna baština nije prikazana kao zatvoren povijesni sadržaj, nego kao skup praksi koje i danas postoje u obiteljima, lokalnim zajednicama, glazbenim skupinama, na tržnicama, u proizvodnji hrane i u svakodnevnom govoru. Takav pristup podudara se s UNESCO-ovim razumijevanjem nematerijalne baštine, koje naglasak stavlja upravo na prijenos znanja i običaja među generacijama.
Bruxellesko događanje zato dolazi u važnom trenutku za međunarodno predstavljanje regije. Srednja Dalmacija u 2027. ulazi s titulom Europske regije gastronomije, a već sada raspolaže kulturnim elementima koji imaju UNESCO-ovo priznanje i gastronomskim projektima koje je IGCAT izdvojio kao vrijedne primjere povezivanja baštine, zajednice i održivog razvoja. Predstavljanje u Europskom parlamentu dodatno povezuje taj regionalni identitet s europskom višejezičnošću i kulturnom raznolikošću. Dok se ne objave potpuna satnica i popis sudionika, potvrđeno je da će program obuhvatiti hrvatsku jezičnu i kulturnu baštinu, tradicionalnu glazbu te gastronomsko predstavljanje Srednje Dalmacije kao jednog od nosivih dijelova događanja.
Izvori:
- Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije – službena objava o dodjeli titule Europske regije gastronomije 2027. Srednjoj Dalmaciji (link)
- IGCAT / European Region of Gastronomy – službeni profil Srednje Dalmacije 2027. i podaci o gastronomskoj baštini, projektima i regionalnom kontekstu (link)
- IGCAT / European Region of Gastronomy – izvješće stručnog žirija o srednjodalmatinskoj kandidaturi, lokalnim proizvodima, marendi, održivosti i uključenim dionicima (link)
- Europska unija – službeni podaci o 24 službena jezika EU-a i statusu hrvatskog jezika od 2013. godine (link)
- Narodne novine – Zakon o hrvatskom jeziku, odredbe o statusu hrvatskog jezika, narječjima i povijesnoj pisanoj baštini (link)
- UNESCO Intangible Cultural Heritage – klapsko višeglasno pjevanje Dalmacije na Reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva (link)
- UNESCO Intangible Cultural Heritage – mediteranska prehrana i hrvatsko sudjelovanje u multinacionalnom elementu upisanom 2013. godine (link)
- Europski parlament – Rezolucija o europskoj gastronomskoj baštini: kulturni i obrazovni aspekti (link)