Trumpova administracija razmatra potez koji bi mogao poremetiti međunarodni zračni promet u SAD-u
Trumpova administracija razmatra plan prema kojem bi se u zračnim lukama gradova sa statusom takozvanih utočišta mogla zaustaviti ili ozbiljno ograničiti obrada međunarodnih putnika i tereta. Riječ je o mjeri koju je američki ministar domovinske sigurnosti Markwayne Mullin javno povezao sa sporom između saveznih vlasti i lokalnih jurisdikcija koje ograničavaju suradnju s federalnim imigracijskim službama. Prema izvješćima američkih medija i agencije Associated Press, prijedlog bi uključivao povlačenje ili smanjenje prisutnosti službenika U.S. Customs and Border Protectiona, odnosno CBP-a, iz pojedinih velikih zračnih luka. Takav potez, ako bi bio proveden, ne bi bio samo pitanje imigracijske politike, nego bi izravno zahvatio međunarodne letove, turizam, poslovna putovanja, zračni cargo promet i opskrbne lance. Prema dostupnim informacijama, do 1. lipnja 2026. nije objavljena službena provedbena naredba niti konačan popis zračnih luka koje bi mogle biti obuhvaćene.
Plan je predstavljen kao pritisak na jurisdikcije koje ograničavaju suradnju s ICE-om
Mullin je, prema američkim izvješćima, rekao da Ministarstvo domovinske sigurnosti priprema planove za obustavu obrade međunarodnih letova u gradovima koji, prema stajalištu administracije, otežavaju provedbu federalnih imigracijskih propisa. Izjave su uslijedile u razdoblju pojačanih napetosti oko imigracijskih pritvora, posebno nakon sukoba i prosvjeda povezanih s pritvornim centrom Delaney Hall u Newarku. Administracija tvrdi da lokalne vlasti u takvim sredinama onemogućavaju ili ograničavaju rad saveznih službenika, dok gradovi i savezne države koje imaju politike utočišta uglavnom ističu da njihove mjere uređuju ulogu lokalne policije, pritvorske postupke i razmjenu podataka s federalnim agencijama.
Pojam "grad utočište" u američkom kontekstu nema jedinstvenu pravnu definiciju koja bi vrijedila za sve jurisdikcije. Najčešće se odnosi na lokalne ili državne politike kojima se ograničava sudjelovanje lokalnih tijela u federalnoj imigracijskoj provedbi, primjerice kod zadržavanja osoba na temelju zahtjeva imigracijskih službi bez sudskog naloga. Američko Ministarstvo pravosuđa 2025. objavilo je popis jurisdikcija koje, prema procjeni savezne vlade, imaju politike koje ometaju provedbu federalnih imigracijskih zakona. Na tom su popisu, među ostalima, navedeni New York City, Los Angeles, Chicago, Denver, Boston, Seattle, Philadelphia, Newark i San Francisco, ali samo postojanje na popisu ne znači da je za neku konkretnu zračnu luku već donesena odluka o povlačenju CBP-a.
Zašto je CBP ključan za međunarodne letove
CBP ima središnju ulogu u obradi međunarodnih dolazaka u Sjedinjenim Državama. Službenici te agencije provode graničnu, carinsku i imigracijsku obradu putnika koji ulaze u zemlju, a dio njihovih nadležnosti odnosi se i na robu, carinske postupke i zaštitu američkog tržišta od nezakonitog uvoza. Ministarstvo domovinske sigurnosti u svojim službenim objašnjenjima navodi da međunarodne zračne luke primaju velike količine putnika i komercijalne robe te su jedan od ključnih ulaza u SAD. Zbog toga bi smanjenje ili povlačenje CBP-ove operativne prisutnosti na velikim zračnim čvorištima moglo imati učinak koji nadilazi lokalne političke sporove.
Međunarodni putnički letovi u pravilu ovise o dostupnosti federalne obrade po dolasku. Ako bi zračna luka ostala bez dovoljnog broja službenika koji provode granični i carinski postupak, prijevoznici bi morali preusmjeravati letove, mijenjati red letenja ili ograničavati dolaske. Putnici bi se suočili s duljim čekanjima, presjedanjima preko drugih američkih ili stranih zračnih luka i većim rizikom od kašnjenja. Još složenija posljedica mogla bi nastati kod cargo prometa, jer međunarodne pošiljke ovise o carinskoj obradi, dokumentaciji, inspekcijskim postupcima i koordinaciji između prijevoznika, špeditera, zračnih luka i federalnih službi.
Zrakoplovna i turistička industrija upozoravaju na operativni šok
Turističke i zrakoplovne udruge upozorile su da bi povlačenje CBP-ovih službenika iz velikih zračnih luka moglo izazvati ozbiljan operativni poremećaj. Prema izvješću Associated Pressa, U.S. Travel Association ocijenio je da bi takav potez imao razorne posljedice za putničku industriju i zajednice koje ovise o međunarodnim posjetiteljima. Airlines for America, udruga koja zastupa velike američke zrakoplovne kompanije, upozorila je da bi smanjenje CBP-ove prisutnosti u velikim zračnim lukama pogodilo prijevoznike, putnike i protok međunarodnog tereta. Sličnu zabrinutost iznijele su i organizacije koje prate dolazni turizam, naglašavajući da je povjerenje putnika posebno važno u sezoni velikih međunarodnih događaja.
U praksi bi posljedice mogle biti vrlo konkretne. Zrakoplovne kompanije raspoređuju zrakoplove, posade, slotove i vezane domaće konekcije prema unaprijed planiranim međunarodnim dolascima. Ako bi se obrada u nekoj zračnoj luci naglo smanjila ili zaustavila, poremećaj se ne bi zaustavio na jednoj liniji. Jedan otkazan ili preusmjeren prekooceanski let može poremetiti raspored posada, raspoloživost zrakoplova za sljedeće rotacije, konekcije putnika prema domaćim odredištima i logističke tokove robe. Kod cargo pošiljaka problem je još osjetljiviji kada je riječ o robi kraćeg roka trajanja, medicinskim proizvodima, dijelovima za industrijsku proizvodnju i e-trgovini.
Svjetsko prvenstvo 2026. povećava ulog
Mogući sukob između federalne imigracijske politike i međunarodnog zračnog prometa dolazi neposredno prije Svjetskog nogometnog prvenstva 2026., koje se od 11. lipnja do 19. srpnja održava u SAD-u, Kanadi i Meksiku. Prema službenom rasporedu FIFA-e, turnir će imati 48 reprezentacija, 104 utakmice i 16 gradova domaćina. U Sjedinjenim Državama utakmice se igraju u više velikih metropolitanskih područja, uključujući New York/New Jersey, Los Angeles, San Francisco Bay Area, Seattle, Boston i Philadelphiju. Upravo se dio tih područja nalazi u ili uz jurisdikcije koje se u američkim političkim raspravama često povezuju s politikama utočišta.
U New York/New Jersey regiji posebno je osjetljivo pitanje međunarodnih dolazaka jer će se završnica turnira igrati na stadionu New York New Jersey, odnosno MetLife Stadiumu u East Rutherfordu, gdje je prema FIFA-inu rasporedu 19. srpnja 2026. predviđeno finale. Regija se oslanja na nekoliko velikih međunarodnih zračnih luka, uključujući Newark Liberty, John F. Kennedy i LaGuardiju, premda svaka od njih ima različitu strukturu međunarodnih i domaćih letova. Ako bi se uoči ili tijekom turnira dovela u pitanje stabilnost međunarodne obrade putnika, posljedice bi se mogle osjetiti na dolascima navijača, službenih delegacija, medija, sponzora, timova i dobavljača. CBP je u vlastitim informacijama o općem zrakoplovstvu za Svjetsko prvenstvo 2026. naglasio da s drugim agencijama radi na sigurnosti i uspjehu turnira, što dodatno pokazuje koliko je federalna obrada putnika važna za takav događaj.
Teretni promet ne bi bio sporedna šteta, nego jedan od glavnih rizika
Iako se u javnosti najčešće govori o putnicima, jednako važan dio rasprave odnosi se na međunarodni cargo promet. Velike zračne luke nisu samo terminali za turiste i poslovne putnike, nego i čvorišta za robu visoke vrijednosti, hitne isporuke i industrijske lance opskrbe. Prema službenim informacijama Ministarstva domovinske sigurnosti, međunarodne zračne luke predstavljaju ulaznu točku za velike količine komercijalne robe. Ako bi carinska obrada bila smanjena, usporena ili preusmjerena, trošak ne bi snosili samo zrakoplovni prijevoznici, nego i proizvođači, trgovci, logističke kompanije i krajnji potrošači.
Učinci bi se mogli razlikovati od grada do grada. Zračne luke s većim udjelom međunarodnog tereta morale bi tražiti zamjenske rute, a špediteri bi se suočili s dodatnim troškovima i duljim rokovima isporuke. Za dio robe preusmjeravanje na drugu zračnu luku može biti izvedivo, ali to zahtijeva dodatni cestovni prijevoz, nove carinske aranžmane i usklađivanje skladišnih kapaciteta. Kod robe koja mora brzo stići na odredište i kod lanaca opskrbe koji ovise o preciznim rokovima, i kratkotrajni zastoji mogu izazvati znatno veće poslovne posljedice. Zato industrijske udruge ovaj prijedlog ne promatraju samo kao političku prijetnju gradovima, nego kao potencijalni udar na nacionalnu prometnu infrastrukturu.
Pravni stručnjaci očekuju sudske sporove ako plan prijeđe u provedbu
Pravni dio priče mogao bi biti jednako važan kao i operativni. Američki sudovi već su u ranijim sporovima razmatrali granice saveznih pritisaka na jurisdikcije s politikama utočišta, posebno kada je riječ o uskraćivanju sredstava ili pokušajima da se lokalne vlasti prisile na sudjelovanje u federalnoj imigracijskoj provedbi. Prema izvješćima američkih medija, pravni stručnjaci smatraju da bi potpuno ili djelomično povlačenje federalne granične obrade iz zračnih luka moglo otvoriti pitanja zakonitosti, proporcionalnosti i ustavnih ograničenja. Ako bi mjera bila usmjerena prema gradovima zbog njihovih lokalnih politika, vjerojatno bi uslijedile tužbe gradova, saveznih država, zračnih luka ili gospodarskih subjekata pogođenih odlukom.
Administracija bi, s druge strane, mogla tvrditi da ima široke ovlasti u organizaciji rada federalnih službi i raspoređivanju službenika. No zračne luke, prijevoznici i lokalne vlasti mogli bi isticati da se međunarodna obrada putnika i robe ne može koristiti kao sredstvo političkog kažnjavanja, osobito ako bi posljedice pogodile putnike, tvrtke i trgovinu koje nemaju nikakvu ulogu u donošenju lokalnih imigracijskih pravila. Trenutačno je ključno da javno dostupni podaci ne pokazuju da je DHS objavio detaljan pravni okvir, kriterije, rokove ili proceduru za provedbu takve mjere. Bez tih detalja ostaje nejasno radi li se o operativno pripremljenom planu ili o političkom pritisku prema lokalnim vlastima.
Mjera bi mogla otvoriti pitanje američke konkurentnosti
Kritičari prijedloga tvrde da bi politika predstavljena u okviru oštrijeg imigracijskog pristupa u praksi mogla oslabiti američku konkurentnost. Sjedinjene Države u 2026. ulaze u razdoblje pojačanog međunarodnog interesa zbog Svjetskog prvenstva, poslovnih putovanja, velikih kongresa, kulturnih događaja i oporavka pojedinih segmenata dolaznog turizma. Svaka poruka da bi međunarodni letovi prema velikim američkim gradovima mogli postati politički nestabilni može utjecati na odluke putnika, organizatora događaja i poslovnih partnera. Turističke organizacije posebno upozoravaju da putnici pri planiranju međunarodnih putovanja uzimaju u obzir predvidljivost ulaska u zemlju, sigurnost konekcija i mogućnost pravodobnog povratka.
Zagovornici strožeg pristupa tvrde da gradovi koji ne žele surađivati s federalnim imigracijskim službama ne bi trebali istodobno očekivati sve prednosti savezne infrastrukture. No protivnici takvog argumenta ističu da se međunarodni zračni promet ne odvija samo u korist lokalnih političkih vlasti, nego u korist šireg gospodarstva, putnika, trgovine i međunarodnih odnosa. Posebno je problematično to što bi posljedice mogle pogoditi i putnike koji nemaju nikakvu vezu s raspravom o imigracijskoj politici, uključujući američke državljane, strane turiste, studente, poslovne putnike i obitelji. Zbog toga se prijedlog već sada tumači kao test granica politike "America First" kada ona dođe u izravan dodir s globalnim prometom i gospodarskom logistikom.
Za sada više prijetnja nego provedena politika
Najvažnija činjenica za putnike i prijevoznike jest da, prema dostupnim informacijama na dan 1. lipnja 2026., nema potvrde da je obrada međunarodnih putnika ili tereta u nekoj velikoj američkoj zračnoj luci zaustavljena na temelju ovog plana. Nema ni javno objavljenog popisa zračnih luka koje bi bile ciljane, niti službenog rasporeda eventualne provedbe. To ipak ne znači da je rasprava bez posljedica. Sama mogućnost povlačenja CBP-ove obrade iz velikih zračnih luka dovoljna je da zrakoplovne kompanije, logističke tvrtke, turistički sektor i gradovi domaćini velikih događaja traže jasna jamstva o stabilnosti međunarodnih letova.
U idućim tjednima ključna će biti tri pitanja: hoće li DHS objaviti formalni prijedlog ili naredbu, hoće li Bijela kuća dati političku potporu takvoj mjeri i hoće li pogođene jurisdikcije unaprijed pokrenuti pravne korake. Ako plan ostane na razini prijetnje, njegova će glavna funkcija biti pritisak na gradove i savezne države u sporu oko imigracijske politike. Ako prijeđe u provedbu, posljedice bi mogle prerasti u jedan od najvećih prometnih i pravnih sukoba uoči Svjetskog prvenstva 2026. U oba slučaja rasprava pokazuje koliko su imigracijska politika, zračni promet, turizam i trgovina međusobno povezani u sustavu u kojem jedna federalna odluka može promijeniti rute milijuna putnika i tokove robe vrijedne milijarde dolara.
Izvori:
- Associated Press – izvješće o reakcijama turističke i zrakoplovne industrije na prijedlog povlačenja CBP-a iz zračnih luka u jurisdikcijama utočištima (link)
- The Guardian – izvješće o izjavama Marka Mullina i političkom kontekstu plana za obustavu obrade međunarodnih letova (link)
- U.S. Department of Homeland Security – službeni podaci o potvrdi i mandatu Marka Mullina na čelu DHS-a (link)
- U.S. Department of Justice – službeni popis jurisdikcija koje savezna vlada označava kao sanctuary jurisdictions (link)
- U.S. Department of Homeland Security – službeno objašnjenje uloge međunarodnih zračnih luka u prihvatu putnika i komercijalne robe (link)
- U.S. Customs and Border Protection – informacije o obradi zrakoplova i pripremama CBP-a za FIFA World Cup 2026 (link)
- FIFA – službeni raspored, gradovi domaćini i struktura Svjetskog prvenstva 2026. (link)