Ožujak donosi promjene, ne samo u prirodi već i u životima mladih koji se pripremaju za velike korake poput državne mature. U tom razdoblju, usred korizme, Crkva ističe ulogu svetog Josipa, čovjeka koji je prihvatio izazov odgoja Isusa. Njegova uloga i značaj posebno su naglašeni tijekom ovog mjeseca kroz različite pobožnosti upućene svetom Josipu, našem nebeskom zaštitniku.

Već u 17. stoljeću, sveti Josip postaje nebeski zaštitnik hrvatskog naroda, odlukom Državnog sabora 1687. godine, što je zabilježeno u saborovom protokolu na latinskom jeziku. Ova povijesna odluka označila je svetog Josipa kao ključnu figuru u duhovnom identitetu hrvatskog naroda.

Nedavno, 2008. godine, biskupi su tijekom zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije u Šibeniku ponovno potvrdili svetog Josipa kao nebeskog zaštitnika Hrvatske. Taj čin, zajedno s postavljanjem reljefa svetog Josipa na ulazu u Hrvatski sabor, odražava trajnu posvećenost i poštovanje prema svetom Josipu. Unatoč ovoj bogatoj povijesti i simbolici, blagdan svetog Josipa još uvijek nije proglašen državnim blagdanom u Hrvatskoj, što izaziva pitanja o stvarnoj predanosti političara vrijednostima koje javno izražavaju.

Primjeri iz povijesti, kao što je postupak francuskog kralja Luja XIV. koji je nakon posjeta svetištu svetog Josipa odlučio proglasiti njegov blagdan državnim praznikom u Francuskoj, pokazuju kako druge zemlje i vladari nisu oklijevali dati javno priznanje značaju svetog Josipa. Ovaj primjer mogao bi poslužiti kao inspiracija i poticaj hrvatskim političarima da razmotre sličnu odluku.

Posjet nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu mogao bi biti prilika za političare da izraze svoju vjernost i predanost zaštitniku hrvatskog naroda te da razmisle o značaju proglasiti njegov blagdan državnim praznikom. Ovo bi ne samo odalo počast svetom Josipu već bi i odražavalo duboko ukorijenjene vrijednosti koje dijele mnogi građani Hrvatske.