Hajduk bi u prvom pretkolu Europske lige bio nositelj, ali bi već u idućem krugu mogao dobiti znatno teži ždrijeb
Hajduk Split u eventualnom nastupu u kvalifikacijama Europske lige 2026./27. ne bi imao isti status kroz cijeli kvalifikacijski put. Prema trenutačnim projekcijama UEFA-ina sustava nositeljstva, splitski klub bi u prvom pretkolu bio među nositeljima zahvaljujući klupskom koeficijentu 10.000, ali bi se u drugom pretkolu, ako prođe prvu prepreku, našao među nenositeljima. To znači da bi već nakon početnog europskog kruga mogao naletjeti na protivnika s osjetno većim europskim rejtingom, ovisno o konačnom popisu sudionika i mogućim prebacivanjima klubova između natjecanja.
Takav rasplet nije pitanje trenutačne forme, dojma ili domaćeg prvenstvenog poretka, nego posljedica UEFA-ina koeficijenta koji se koristi za određivanje nositelja u ždrijebovima. UEFA u svojim pravilima navodi da se sportski klupski koeficijent temelji na rezultatima kluba u europskim natjecanjima kroz pet sezona, odnosno na udjelu nacionalnog koeficijenta ako je taj iznos za klub povoljniji. U praksi to znači da europski status kluba ne određuje samo plasman u domaćem prvenstvu ili kupu, nego i kontinuitet rezultata u kvalifikacijama, skupinama i nokaut-fazama europskih natjecanja.
Prema specijaliziranoj bazi UEFA-koeficijenata koju vodi Bert Kassies, Hajduk se u projekciji prvog pretkola Europske lige nalazi među nositeljima s koeficijentom 10.000. Ista projekcija, međutim, u drugom pretkolu stavlja Hajduk među nenositelje, jer je prag za sigurni status nositelja u tom krugu znatno viši. To je ključna razlika: u prvom pretkolu Hajduk bi prema sadašnjoj slici bio u povoljnijem dijelu ždrijeba, dok bi u drugom pretkolu trebao računati na mogućnost dvoboja protiv klubova iz jačih liga ili klubova s dugotrajnijim europskim kontinuitetom.
Zašto se status mijenja već nakon prvog kruga
Razlog zbog kojega Hajduk može biti nositelj u jednom krugu, a nenositelj u sljedećem, leži u sastavu svakog pojedinog pretkola. U prvom pretkolu Europske lige sudjeluje manji broj klubova, među kojima je Hajdukov koeficijent 10.000 dovoljan za ulazak u gornji dio ždrijeba. U drugom pretkolu ulaze i jači klubovi iz bolje rangiranih liga, kao i pobjednici parova iz prvog pretkola. Zbog toga se ljestvica koeficijenata podiže, pa isti broj bodova koji je u jednom krugu dovoljan za nositeljstvo u idućem više ne mora biti dovoljan.
Prema trenutačno dostupnoj projekciji za Europsku ligu 2026./27., u drugom pretkolu među mogućim nositeljima nalaze se klubovi ili parovi s bitno višim koeficijentima. U takvom okruženju Hajdukovih 10.000 bodova ne jamči povlašten status. Posebno je važno da se ždrijeb drugog pretkola obično održava prije nego što su odigrane sve utakmice prvog pretkola, pa se u ždrijebu često ne pojavljuje samo ime kluba, nego par. Tada se za nositeljstvo para u pravilu uzima bolji koeficijent kluba iz tog para, što može dodatno utjecati na konačan raspored nositelja i nenositelja.
Za Hajduk bi to značilo da prolazak prve prepreke ne bi automatski donio povoljniji put. Naprotiv, plasman u drugo pretkolo mogao bi otvoriti teži dio kvalifikacija, u kojem bi splitski klub morao svladati protivnika s većom europskom reputacijom ili stabilnijim koeficijentom. U kvalifikacijama Europske lige to može biti presudno, jer se razlika između nositelja i nenositelja često vidi već u prvoj fazi ždrijeba: nositelji su zaštićeni od međusobnih susreta, dok nenositelji ulaze u skupinu mogućih suparnika koji su na papiru jači.
Koeficijent 10.000: dovoljno za početak, nedovoljno za sigurniji nastavak
Hajdukov aktualni europski koeficijent od 10.000 odražava rezultat razdoblja u kojem klub nije uspio izgraditi dulji kontinuitet nastupa u glavnim fazama europskih natjecanja. Prema podacima stranice Football-coefficient.eu, Hajduk je u sezoni 2025./26. završio europski put u trećem pretkolu Konferencijske lige, nakon dvoboja s Dinamom iz Tirane. Isti izvor navodi da je splitski klub u toj sezoni imao europski koeficijent 10.000 i da je po europskom poretku bio daleko od klubova koji redovito skupljaju bodove u ligaškoj fazi europskih natjecanja.
UEFA-ina pravila dodatno objašnjavaju zašto pojedine sezone imaju dugotrajan učinak. Klupski koeficijent za nositeljstvo računa se kroz pet sezona, pa se dobar ili loš europski rezultat ne briše odmah nakon jedne godine. Klub koji redovito prolazi kvalifikacije, igra ligašku fazu ili dolazi do nokaut-rundi postupno gradi koeficijent koji mu kasnije omogućuje lakše ždrijebove. Klub koji ispada prije glavne faze natjecanja skuplja znatno manje bodova i ostaje u zoni u kojoj se status nositelja često mijenja od kruga do kruga.
Za splitski klub to je posebno važno jer se europske kvalifikacije igraju u kratkom i osjetljivom razdoblju, najčešće prije nego što momčad dostigne puni natjecateljski ritam. U takvim okolnostima jedan loš ždrijeb može bitno otežati put prema ligaškoj fazi. Status nositelja ne jamči prolazak, ali smanjuje vjerojatnost susreta s najjačim mogućim suparnicima. Status nenositelja, s druge strane, ne znači automatsku eliminaciju, ali povećava rizik da se već u ranoj fazi dobije protivnik protiv kojega je prostor za pogrešku znatno manji.
Europska liga donosi teži put od Konferencijske lige
Kvalifikacije Europske lige po strukturi su zahtjevnije od kvalifikacija Konferencijske lige, osobito za klubove koji nemaju visok koeficijent. U Europskoj ligi je konkurencija u pravilu jača jer se u nju uključuju pobjednici kupova i visoko plasirani klubovi iz nacionalnih prvenstava srednje i više rangiranih saveza. Dio klubova dolazi i iz kvalifikacija Lige prvaka, ovisno o fazi i putanji ispadanja, što dodatno podiže kvalitetu natjecanja.
UEFA-in službeni pristupni popis za sezonu 2026./27. pokazuje da se sudionici raspoređuju po natjecanjima i rundama prema poziciji nacionalnog saveza na ljestvici koeficijenata, a UEFA naglašava da se dinamički pristupni popisi ažuriraju kako se potvrđuju sudionici i završavaju domaća prvenstva i kupovi. To znači da projekcije prije konačnog kraja sezone treba promatrati kao vrlo korisnu, ali ipak promjenjivu sliku. Konačan status nekih klubova može se mijenjati ovisno o osvajačima kupova, plasmanima u prvenstvima, europskim pobjednicima i rebalansima pristupne liste.
Za Hajduk je najvažnija praktična posljedica: u Europskoj ligi bi, prema sadašnjoj projekciji, prvi korak mogao biti povoljniji, ali bi se već drugi korak znatno zakomplicirao. U Konferencijskoj ligi put često uključuje veći broj klubova s nižim koeficijentima, dok Europska liga okuplja klubove s jačom europskom pozadinom. Ako klub želi dugoročno imati bolji položaj u ždrijebovima, mora skupljati bodove upravo u takvim utakmicama, jer se koeficijent ne može značajno podići samo domaćim rezultatima.
Što status nenositelja znači za ždrijeb
Status nenositelja u drugom pretkolu ne određuje konkretnog protivnika unaprijed, nego samo skupinu iz koje protivnik može doći. UEFA u kvalifikacijskim rundama dijeli klubove i parove na nositelje i nenositelje, a prije samog ždrijeba moguće su i dodatne skupine zbog organizacijskih, zemljopisnih i sigurnosnih razloga. Prema projekciji Berta Kassiesa, UEFA u prvim kvalifikacijskim rundama i dalje često koristi neku vrstu regionalizacije, iako konkretna pravila nisu javno definirana u istom obliku kao osnovni sustav nositeljstva.
To znači da Hajduk, čak i ako bude nenositelj, neće nužno moći izvući baš svakog nositelja iz cijelog popisa. Moguće su podskupine, a klubovi iz iste nacionalne asocijacije u pravilu ne mogu igrati međusobno u toj fazi. Ipak, osnovna sportska logika ostaje ista: nenositelj dobiva protivnika iz nositeljskog dijela ždrijeba, a ondje se nalaze momčadi s boljim koeficijentom. U drugom pretkolu Europske lige takav protivnik može biti klub koji redovito igra Europu, klub iz financijski jače lige ili pobjednik para u kojem je jedan klub imao vrlo visok koeficijent.
Za klubove poput Hajduka zato je svaka europska sezona i sportska i strateška prilika. Prolazak jednog ili dva pretkola donosi kratkoročnu korist kroz natjecateljski rezultat, prihode, vidljivost i veći interes navijača, ali donosi i dugoročnu korist kroz koeficijent. Svaki osvojeni bod može u kasnijim sezonama odlučivati o tome hoće li klub biti u povlaštenom ili nepovlaštenom dijelu ždrijeba. Upravo zato razlika između nositeljstva u prvom pretkolu i nenositeljstva u drugom pretkolu nije samo tehnički detalj, nego pokazatelj gdje se klub trenutačno nalazi na europskoj ljestvici.
Kontekst hrvatskih klubova i borba za bolji položaj
Hrvatski klubovi posljednjih godina često ovise o pojedinačnim europskim iskoracima, a ne o širokom kontinuitetu više klubova u glavnim fazama natjecanja. Dinamo Zagreb, zahvaljujući dugogodišnjim nastupima u Europi, ima znatno veći koeficijent od većine domaćih konkurenata. Prema podacima Football-coefficient.eu, Dinamo je u sezoni 2025./26. imao koeficijent 46.500, Rijeka 18.625, a Hajduk 10.000. Ta razlika jasno pokazuje zašto se hrvatski klubovi u europskim ždrijebovima ne nalaze u istom položaju, čak i kada u domaćem nogometu vode izravnu borbu za trofeje i europska mjesta.
Za Hajduk je stoga europski kontinuitet važan i izvan jedne sezone. Klub koji želi stabilno ulaziti u povoljnije ždrijebove mora više puta prolaziti kvalifikacijske prepreke i dolaziti do ligaške faze. U novom formatu UEFA-inih natjecanja, uvedenom za razdoblje od 2024. do 2027., ligaška faza donosi veći broj utakmica i više prilika za skupljanje bodova, ali do nje je teže doći klubovima koji kreću iz rane kvalifikacijske faze. Zbog toga je svaki ždrijeb u srpnju i kolovozu iznimno važan, a status nositelja često može imati velik utjecaj na realne izglede za prolazak.
U slučaju Hajduka, sadašnja projekcija šalje jasnu poruku: prvi krug Europske lige bio bi prilika koju klub ne bi smio propustiti, ali prolazak ne bi značio ulazak u mirniju zonu. Drugo pretkolo vjerojatno bi donijelo jačeg suparnika i zahtijevalo visoku razinu igre u ranoj fazi sezone. Takav put traži dobro tempiranu pripremu momčadi, brzu prilagodbu novih igrača i dovoljno širok kadar za ritam domaćih i europskih obveza.
Konačna slika ovisit će o završetku domaćih natjecanja i UEFA-inim rebalansima
Iako su projekcije koeficijenata vrlo precizne za razumijevanje mogućeg ždrijeba, konačan popis sudionika Europske lige 2026./27. još ovisi o više čimbenika. UEFA na svojim stranicama ističe da dinamički pristupni popisi prate tko je već osigurao mjesto u europskim natjecanjima i u kojoj bi rundi pojedini klubovi trebali krenuti. Pritom su važni završni plasmani u nacionalnim ligama, osvajači kupova, europski pobjednici te moguće promjene pristupne liste ako klubovi već izbore mjesto u jačem natjecanju kroz domaći poredak.
Zbog toga se prije službenog ždrijeba mogu mijenjati pojedini detalji, ali osnovna poruka za Hajduk ostaje ista dok god je koeficijent 10.000 ispod praga koji je potreban za sigurnije nositeljstvo u drugom pretkolu. Splitski klub bi u prvom pretkolu, prema sadašnjem rasporedu, imao bolji položaj, dok bi u drugom pretkolu bio u nepovoljnijem dijelu ždrijeba. Za navijače i stručni stožer to znači da eventualni europski put treba promatrati u dvije razine: prvo kao obvezu prolaska početne prepreke, a zatim kao mogući rani veliki test protiv jačeg nositelja.
Europska sezona za klubove iz kvalifikacija često se odlučuje prije nego što šira javnost stekne dojam o stvarnoj snazi momčadi. Zato je pitanje nositeljstva više od administrativne oznake. Ono pokazuje koliko je klub u proteklim sezonama bio prisutan u Europi, koliko je bodova skupio i kakav ga put može čekati u sljedećem pokušaju. Za Hajduk bi eventualni ulazak u Europsku ligu 2026./27. otvorio ambiciozniji, ali i zahtjevniji put: povoljniji ždrijeb na startu, zatim puno manje prostora za pogrešku već u drugom pretkolu.
Izvori:
- UEFA – pravila o izračunu klupskih koeficijenata i sustavu bodovanja u europskim natjecanjima (link)
- UEFA – dinamički pristupni popis za klupska natjecanja u sezoni 2026./27. (link)
- UEFA Documents – pristupna lista i regulativa Europske lige 2026./27. (link)
- UEFA European Cup Football / Bert Kassies – projekcija nositeljstva u Europskoj ligi 2026./27. (link)
- Football-coefficient.eu – Hajdukov klupski koeficijent, europski rezultati i usporedba hrvatskih klubova (link)