Heerenveen pojačava kandidaturu za olimpijsko brzo klizanje 2030. u sklopu Igara u francuskim Alpama
Heerenveen je dodatno ojačao svoju poziciju u utrci za domaćinstvo olimpijskog natjecanja u brzom klizanju na dugim stazama 2030. godine, nakon što je organizacijski odbor Zimskih olimpijskih igara Francuske Alpe 2030. otvorio formalne razgovore s nizozemskom stranom o mogućnosti da se natjecanja održe u dvorani Thialf. Time je poznati klizački centar u pokrajini Friziji postao najizglednija opcija za disciplinu koju Francuska, prema dostupnim informacijama organizatora i nizozemskih sportskih tijela, ne planira organizirati na vlastitom teritoriju jer u južnofrancuskoj regiji domaćina nema odgovarajuće zatvorene staze za brzo klizanje. Iako konačna odluka još nije donesena, službene objave nizozemskog klizačkog saveza KNSB-a i općine Heerenveen potvrđuju da je proces ušao u detaljniju pregovaračku fazu.
Prema objavi KNSB-a od 11. svibnja 2026., francuski organizacijski odbor obavijestio je nizozemske partnere da od toga trenutka želi formalno pregovarati o mogućnosti održavanja olimpijskog brzog klizanja u Thialfu. Ta faza slijedi nakon duljeg razdoblja razmjene informacija, tehničkih provjera i posjeta francuskih delegacija Nizozemskoj. U tim su kontaktima, prema KNSB-u, sudjelovali Thialf, NOC*NSF, nizozemsko Ministarstvo zdravstva, socijalne skrbi i sporta, pokrajina Fryslân, općina Heerenveen i sam klizački savez. Nizozemska je prije Zimskih igara u Milanu i Cortini dostavila opsežan upitnik koji su Francuzi zatražili kako bi mogli procijeniti izvedivost olimpijskog turnira u Heerenveenu.
Zašto se klizanje seli izvan Francuske
Francuske Alpe izabrane su za domaćina Zimskih olimpijskih i paraolimpijskih igara 2030. na sjednici Međunarodnog olimpijskog odbora u Parizu 24. srpnja 2024. godine, pri čemu je MOO objavio da je francuska kandidatura dobila 84 glasa za i četiri protiv od 88 važećih glasova. Igre bi se trebale održati od 1. do 17. veljače 2030., a koncept domaćinstva oslanja se na više zona u francuskim Alpama i na Azurnoj obali, uz snažan naglasak na korištenje postojećih ili privremenih objekata. MOO je u svojim službenim materijalima naveo da se u Nici predviđaju ledeni sportovi, ali uz iznimku brzog klizanja, koje bi se trebalo održati izvan Francuske kako se ne bi gradila nova dvorana bez jasne poslijegameske svrhe.
Takav pristup uklapa se u širi smjer Olimpijske agende 2020 i 2020+5, prema kojem se organizatori potiču na smanjenje troškova, manju izgradnju novih objekata i veću uporabu postojeće sportske infrastrukture. Prema informacijama općine Heerenveen, francuski organizatori već su ranije zaključili da u Francuskoj ne postoji odgovarajuća dvorana za brzo klizanje na dugim stazama i da se nova neće graditi. To je otvorilo prostor za rješenje izvan zemlje domaćina, što bi u praksi značilo da bi se dio olimpijskog programa održao više od tisuću kilometara sjeverno od glavnih alpskih borilišta. U sportskom smislu taj je potez neuobičajen, ali nije protivan novijoj logici MOO-a, koji posljednjih godina dopušta fleksibilnije modele domaćinstva kako bi se izbjegla skupa i slabo iskorištena infrastruktura.
Nizozemska strana u tom argumentu vidi svoju najveću prednost. Thialf je postojeći objekt, redovito prima međunarodna natjecanja i ne zahtijeva izgradnju nove olimpijske dvorane. KNSB navodi da će se u idućem razdoblju razgovarati o detaljima, uključujući organizacijske, tehničke i financijske uvjete. To znači da sama činjenica ulaska u pregovore ne predstavlja konačnu dodjelu domaćinstva, ali jasno pokazuje da je Heerenveen zasad ispred drugih mogućnosti koje su bile analizirane.
Thialf kao simbol nizozemske klizačke kulture
Thialf u Heerenveenu desetljećima ima status jednog od najvažnijih svjetskih centara za brzo klizanje. Specijalizirani portal Francs Jeux, pozivajući se na razgovore s predstavnicima dvorane i olimpijskog procesa, opisuje ga kao mjesto koje se često smatra srcem svjetskog brzog klizanja. Dvorana je modernizirana 2017. godine, a prema istom izvoru raspolaže kapacitetom od oko 12.500 mjesta, što je više od kapaciteta dvorane korištene za brzo klizanje na Igrama u Milanu i Cortini 2026. godine. Za sport u kojem je atmosfera tribina važan dio iskustva, nizozemska prednost nije samo tehnička nego i kulturna: brzo klizanje u Nizozemskoj ima masovnu publiku, snažnu televizijsku tradiciju i duboku natjecateljsku bazu.
Općina Heerenveen ranije je istaknula da se Thialf predstavlja kao najbrža i najodrživija nizinska ledena staza na svijetu te da je sportskotehnički prikladan za olimpijsku razinu. U istoj objavi naglašeno je da konačna odluka ne ovisi samo o kvaliteti leda, nego i o nizu drugih faktora: dostupnosti smještaja, prometa, sigurnosti, medijskih potreba, financijskog modela i uklapanja u širi olimpijski program. Upravo su ta pitanja bila dio opsežnog upitnika koji je nizozemska strana dostavila francuskom odboru.
Za Heerenveen bi eventualno domaćinstvo imalo i snažnu simboličku dimenziju. Nizozemska nikada nije organizirala Zimske olimpijske igre jer nema planinski profil potreban za većinu zimskih disciplina, ali je jedna od najuspješnijih zemalja u povijesti brzog klizanja. Ako bi se olimpijski turnir 2030. održao u Thialfu, olimpijsko natjecanje vratilo bi se na nizozemsko tlo 102 godine nakon Ljetnih olimpijskih igara u Amsterdamu 1928. godine. Prema objavi općine Heerenveen, nizozemska državna tajnica za sport Judith Tielen ocijenila je mogućnost domaćinstva jedinstvenom prilikom za Nizozemsku i istaknula da zemlja ima uvjete za prihvat vrhunskih sportaša i navijača.
Turin ostaje važna usporedba, ali Nizozemska je u prednosti
U ranijoj fazi razmatrale su se najmanje dvije ozbiljne opcije: Thialf u Heerenveenu i Oval Lingotto u Torinu, dvorana korištena tijekom Zimskih olimpijskih igara 2006. godine. Prednost Torina bila je geografska blizina francuskim Alpama i činjenica da je riječ o gradu s olimpijskim iskustvom. No prema objavi KNSB-a, francuski organizacijski odbor sada je priopćio da zasad nastavlja razgovore s Nizozemskom. Francs Jeux navodi da bi torinska dvorana zahtijevala znatne zahvate obnove, dok Heerenveen nudi već aktivan i specijaliziran centar koji redovito radi s elitnim klizačima.
To ne znači da su sva pitanja riješena. Razlika između Heerenveena i glavnih lokacija Igara vrlo je velika, pa bi organizatori morali precizno urediti putovanja, boravak sportaša, akreditacije, sigurnosne procedure, logistiku timova i medijsku integraciju s ostatkom olimpijskog programa. Posebno osjetljivo pitanje bit će kako stvoriti dojam da je natjecanje u Nizozemskoj sastavni dio francuskih Igara, a ne izdvojeni turnir s olimpijskim znakom. Prema nizozemskim izvještajima, upravo se o toj temi razgovaralo tijekom posjeta i konzultacija: kako olimpijski identitet prenijeti u Heerenveen, a istodobno zadržati prepoznatljivost Igara Francuske Alpe 2030.
Organizacijski izazov ne odnosi se samo na udaljenost. Ako se odluka potvrdi, bit će potrebno uskladiti kalendar treninga i natjecanja s rasporedom ostalih disciplina, riješiti pitanje olimpijskog sela ili posebnog smještajnog modela za klizače, osigurati medicinske i antidopinške procese te povezati međunarodne televizijske prijenose s centralnim produkcijskim sustavom Igara. U takvim detaljima leži razlog zbog kojeg KNSB naglašava da pregovaračka faza tek slijedi i da francuska odluka još nije konačna.
Održive Igre i pitanje olimpijskog presedana
MOO je u više službenih objava predstavio Francuske Alpe 2030. kao projekt koji treba pokazati kako se Zimske igre mogu organizirati uz postojeću infrastrukturu, kontrolu troškova i odgovorniji odnos prema okolišu. U prosincu 2025. Izvršni odbor MOO-a pomaknuo je rok za donošenje odluka o disciplinama, događajima i kvotama sportaša na lipanj 2026., navodeći da prioritet ostaju održivost, kontrola troškova i smanjenje složenosti. U tom kontekstu izbor Thialfa ne bi bio samo sportska odluka, nego i test nove olimpijske politike: umjesto gradnje dvorane koja bi nakon Igara mogla ostati bez dovoljno uporabe, koristi se postojeće klizačko središte u zemlji u kojoj za taj sport postoji veliko tržište i infrastruktura.
Takav model ipak otvara raspravu o granicama decentralizacije olimpijskih igara. Zimske igre tradicionalno se povezuju s jednim domaćinom ili skupinom obližnjih regija, dok bi Heerenveen bio izvan francuskog teritorija i znatno udaljen od alpskih borilišta. Kritičari bi mogli tvrditi da takvo rješenje slabi prostorni identitet Igara, dok zagovornici ističu da je financijski i ekološki razumnije koristiti specijalizirani objekt nego graditi novi. Prema službenim dokumentima MOO-a, upravo je izbjegavanje novih objekata bez dugoročne namjene jedan od ključnih razloga zbog kojih se brzo klizanje uopće planira izvan Francuske.
Za sportaše bi prednost Thialfa mogla biti jasna: poznata staza, stabilni uvjeti, iskusno osoblje i publika koja razumije disciplinu. Za organizatore, pak, prednost bi bila smanjenje građevinskog rizika i mogućnost da se natjecanje održi u objektu koji već ima međunarodne standarde. No istodobno bi se moralo pažljivo urediti pitanje olimpijskog iskustva za natjecatelje koji bi boravili daleko od drugih sportova i od glavnih ceremonijalnih točaka Igara. Ako se koncept pokaže uspješnim, mogao bi postati primjer za buduće olimpijske projekte u kojima pojedina disciplina koristi najbolji postojeći objekt, čak i kada se on nalazi izvan zemlje domaćina.
Što slijedi u pregovorima
Prema KNSB-u, u sljedećoj fazi razgovora raspravljat će se o detaljima koji su nužni za moguću dodjelu domaćinstva. To uključuje operativni plan natjecanja, financijske uvjete, uloge nizozemskih i francuskih institucija, tehničke zahtjeve MOO-a i Međunarodne klizačke unije te pitanja vezana uz sigurnost, prijevoz i smještaj. Francs Jeux je objavio da se odluka očekuje početkom lipnja, uoči ili na sljedećem sastanku izvršnog odbora organizatora, dok nizozemski izvori opreznije navode da konačna odluka još nije službeno potvrđena. U svakom slučaju, proces je ušao u razdoblje u kojem se više ne raspravlja samo o načelnoj mogućnosti, nego o izvedbi konkretnog olimpijskog programa.
Nizozemski akteri nastoje pokazati da mogu podržati francuski projekt, a ne preuzeti njegov identitet. Predstavnici Thialfa u izjavama koje prenosi Francs Jeux naglasili su da bi iskustvo, stadion i klizačka kultura Heerenveena bili stavljeni u službu organizacijskog odbora i MOO-a kako bi brzo klizanje ojačalo identitet Francuskih Alpa 2030. Takva formulacija važna je jer odgovara na ključno političko i komunikacijsko pitanje: kako objasniti da se olimpijska disciplina odvija u Nizozemskoj, a da Igre i dalje ostaju francuske.
Ako se pregovori zaključe pozitivno, Heerenveen bi postao jedan od najneobičnijih olimpijskih domaćina u novijoj povijesti Zimskih igara: grad koji ne organizira Igre, ali bi mogao ugostiti jednu od njihovih najprepoznatljivijih disciplina. Za Francusku bi to bio praktičan način da zadrži održivi koncept bez skupe nove dvorane, a za Nizozemsku prilika da se njezina najjača zimska sportska tradicija prvi put izravno poveže s olimpijskim domaćinstvom na vlastitom tlu. Do potvrde odluke, međutim, ostaje otvoreno nekoliko ključnih pitanja, od financijskog modela do načina na koji će se olimpijska atmosfera i službeni protokoli prenijeti u Thialf.
Izvori:
- KNSB – objava o početku formalnih pregovora s Nizozemskom za olimpijsko brzo klizanje u Thialfu 2030. (link)
- Gemeente Heerenveen – informacije o nizozemskom upitniku, francuskoj potrazi za lokacijom i stavovima lokalnih i državnih aktera (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – službene informacije o izboru Francuskih Alpa 2030. i rezultatima glasovanja (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – pregled koncepta Igara Francuske Alpe 2030. i korištenja postojećih ili privremenih objekata (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – objava o pomicanju roka za odluke o programu Igara 2030. na lipanj 2026. (link)
- Francs Jeux – analiza zašto je Thialf u Heerenveenu u prednosti za olimpijsko brzo klizanje 2030. (link)