Talijani nakon Zimskih olimpijskih igara većinom pozitivno ocjenjuju Milano Cortinu 2026
Zimske olimpijske igre Milano Cortina 2026 nakon završetka natjecanja dobile su izrazito pozitivnu ocjenu talijanske javnosti, pokazuje istraživanje koje su proveli Istituto Piepoli i konzultantska kuća WePlan. Prema rezultatima ankete objavljenima 18. svibnja 2026., 77 posto ispitanih Talijana smatra da su Igre poboljšale međunarodnu sliku Italije, dok ih je 76 posto prepoznalo pozitivan učinak na gospodarstvo, turizam i područja uključena u organizaciju. Podaci upućuju na to da su Igre, održane od 6. do 22. veljače 2026., u javnoj percepciji ostale zapamćene ne samo kao sportski događaj nego i kao projekt s reputacijskim i razvojnim učinkom.
Istraživanje je posebno važno jer dolazi nekoliko mjeseci nakon završetka Olimpijskih igara, u trenutku kada se javna rasprava više ne svodi samo na sportske rezultate, nego i na pitanje nasljeđa velikog događaja. Prema objavljenim rezultatima, 78 posto Talijana pratilo je Igre, a 66 posto ispitanih izjavilo je da se osjećalo informirano i uključeno. Takvi nalazi pokazuju da je događaj imao snažan doseg među stanovništvom, iako je bio prostorno raširen na više gradova i planinskih područja sjeverne Italije.
Milano Cortina 2026 bile su prve Zimske olimpijske igre organizirane prema modelu dvaju službenih gradova domaćina, Milana i Cortine d’Ampezzo, uz natjecanja raspoređena i na druge lokacije, među kojima su Livigno, Bormio i Val di Fiemme. Međunarodni olimpijski odbor navodi da je riječ o Igrama koje su obuhvatile područje od oko 22.000 četvornih kilometara, s približno 2.900 sportaša iz više od 90 nacionalnih olimpijskih odbora. U programu je bilo 116 disciplina u osam sportova i 16 disciplina, a skijaško planinarenje prvi je put uvršteno u olimpijski program.
Anketa naglašava reputacijski učinak za Italiju
Prema istraživanju Piepoli-WePlan, najveći dio ispitanika prepoznao je upravo međunarodni učinak Igara. Podatak da 77 posto Talijana smatra kako je događaj poboljšao sliku zemlje u svijetu upućuje na snažan reputacijski kapital koji je Italija ostvarila nakon domaćinstva. U kontekstu velikih sportskih natjecanja, takva percepcija ima širi značaj jer se odnosi na sposobnost države da organizira složene događaje, privuče globalnu pozornost i poveže sportsku, kulturnu i turističku ponudu.
Organizatori i lokalne institucije Milano Cortinu 2026 predstavljali su kao projekt koji se ne temelji samo na izgradnji novih objekata, nego i na korištenju postojeće infrastrukture te na uključivanju različitih urbanih i planinskih sredina. Međunarodni olimpijski odbor u svojim materijalima o održivosti i nasljeđu navodi da su Igre oblikovane u skladu s reformama Olimpijske agende, s naglaskom na prilagodbu postojećoj infrastrukturi, lokalnim prioritetima i dugoročnom društveno-ekonomskom razvoju. Upravo se taj model u anketi pojavljuje kao jedan od razloga pozitivne ocjene javnosti.
Prema medijskim izvješćima o rezultatima istraživanja, 79 posto ispitanika smatra da model „rasprostranjenog” događaja može biti primjenjiv i za buduće velike manifestacije. Ta je ocjena važna jer se Zimske olimpijske igre sve češće suočavaju s pitanjima troškova, zaštite okoliša, prometne održivosti i dugoročne koristi za lokalne zajednice. Milano Cortina 2026 zbog toga se u talijanskoj raspravi predstavlja kao mogući primjer drukčijeg pristupa, u kojem se koristi mreža postojećih sportskih, turističkih i prometnih kapaciteta, umjesto koncentracije svih sadržaja u jednom gradu.
Gospodarstvo, turizam i lokalni razvoj u središtu javne ocjene
Pozitivna ocjena ekonomskog učinka jedna je od najistaknutijih poruka istraživanja. Prema rezultatima koje su objavili talijanski mediji, 76 posto ispitanih Talijana prepoznalo je pozitivan utjecaj Igara na gospodarstvo, turizam i teritorije uključene u organizaciju. Takav stav ne znači da su svi dugoročni učinci već mjerljivi, ali pokazuje da je javnost događaj povezala s povećanom vidljivošću destinacija, dolaskom posjetitelja, međunarodnom promocijom i poticanjem lokalnih aktivnosti.
Milano i Cortina d’Ampezzo u ovom su projektu imale različite uloge. Milano je bio središte urbanog i dvoranskog dijela Igara, uključujući svečano otvaranje na stadionu San Siro, dok su Cortina i druge alpske lokacije nosile velik dio natjecanja na snijegu i ledu. Time je sportski program bio povezan s talijanskom zimskom turističkom ponudom, od skijališta i planinskih dolina do velikih gradova s razvijenom infrastrukturom. Upravo ta kombinacija, prema dostupnim analizama, pridonijela je percepciji da su Igre imale širi turistički i razvojni značaj.
Međunarodni olimpijski odbor u svojim je materijalima isticao da Milano Cortina 2026 treba potaknuti aktivnije stilove života i ojačati otpornost lokalnih zajednica kroz dugoročni razvoj urbanih i planinskih regija. U praksi, takav se cilj ne može ocjenjivati samo neposredno nakon završetka Igara. Učinak na turizam, promet, zapošljavanje, male poduzetnike i lokalne proračune mjerit će se kroz dulje razdoblje, osobito u sredinama koje su bile domaćini natjecanja ili pratećih sadržaja.
Sportski uspjeh dodatno je ojačao pozitivnu percepciju
Na javnu ocjenu događaja vjerojatno je utjecao i snažan sportski rezultat talijanske reprezentacije. Prema službenoj stranici organizatora, Italija je na Igrama osvojila 30 medalja: 10 zlatnih, 6 srebrnih i 14 brončanih. Takav rezultat domaće reprezentacije pojačao je interes javnosti i dao dodatni emotivni sloj događaju, osobito u disciplinama u kojima su talijanski sportaši ostvarili povijesne ili posebno zapažene uspjehe.
U velikim sportskim događajima rezultati domaćih sportaša često imaju znatan utjecaj na opći dojam javnosti. Kada se organizacijska uspješnost poveže s medaljama, gledanošću i osjećajem uključenosti, događaj se u kolektivnom pamćenju češće interpretira kao nacionalni uspjeh. Podatak da je 78 posto ispitanih pratilo Igre pokazuje da je Milano Cortina 2026 imala široku društvenu prisutnost, izvan uobičajene publike zimskih sportova.
Sportski program bio je raspoređen na više lokacija, što je predstavljalo logistički izazov, ali je istodobno omogućilo da više područja sudjeluje u olimpijskoj vidljivosti. Za razliku od modela u kojem se većina natjecanja odvija u jednom središtu, Milano Cortina 2026 oslanjala se na povezivanje različitih regija i identiteta: od metropolitanskog Milana do povijesne olimpijske Cortine d’Ampezzo, koja je Zimske igre već ugostila 1956. godine. Ta je simbolika dodatno pojačala poruku o kontinuitetu talijanske olimpijske tradicije.
Model velikog događaja koji otvara i pitanja troškova
Iako najnovija anketa pokazuje snažnu potporu javnosti, Milano Cortina 2026 nije bila bez izazova i rasprava. Kao i kod drugih velikih sportskih manifestacija, uoči i tijekom priprema otvarala su se pitanja troškova, rokova, infrastrukture, utjecaja na okoliš i dugoročne isplativosti. Takve rasprave ne poništavaju pozitivnu ocjenu javnosti, ali su važne za potpunije razumijevanje događaja i za buduće odluke o kandidaturama za slične manifestacije.
Decentralizirani model donio je prednosti u korištenju postojećih kapaciteta, no istodobno je zahtijevao složenu koordinaciju prijevoza, sigurnosti, smještaja, tehničkih službi i komunikacije između udaljenih lokacija. Međunarodni olimpijski odbor u svojim je materijalima naglašavao da je cilj bio prilagoditi Igre stvarnom kontekstu sjeverne Italije, a ne graditi potpuno novi olimpijski sustav. To je u skladu sa širim nastojanjem da se olimpijska domaćinstva učine održivijima i prihvatljivijima za lokalne zajednice.
Za buduće domaćine ključno će pitanje biti može li se pozitivna percepcija Milano Cortine pretvoriti u mjerljive dugoročne koristi. To uključuje nastavak korištenja sportskih objekata, održavanje turističke vidljivosti, poboljšanje prometne povezanosti i jačanje međunarodnog položaja destinacija koje su bile dio Igara. Ako se ti učinci potvrde u godinama nakon natjecanja, Milano Cortina 2026 mogla bi poslužiti kao relevantan primjer za organizaciju velikih događaja u više gradova i regija.
Poruka za buduće kandidature i mega-događaje
Rezultati istraživanja Piepoli-WePlan dolaze u trenutku kada se mnoge države i gradovi opreznije odnose prema kandidaturama za velike sportske događaje. Troškovi organizacije, sigurnosni zahtjevi, klimatske promjene i pritisak na lokalne zajednice postali su važni čimbenici u javnim raspravama o olimpijskim i drugim mega-projektima. Zbog toga je podatak da 79 posto Talijana model Milano Cortine smatra primjenjivim za buduće velike događaje politički i organizacijski značajan.
Za Italiju je ovo bilo četvrto olimpijsko domaćinstvo, nakon Zimskih igara u Cortini d’Ampezzo 1956., Ljetnih igara u Rimu 1960. i Zimskih igara u Torinu 2006. godine. Milano Cortina 2026 time je imala dodatnu povijesnu dimenziju, ali i pritisak da pokaže kako se olimpijski projekt može prilagoditi suvremenim očekivanjima. Prema anketi, većina ispitanika smatra da je taj cilj barem u percepcijskom smislu ostvaren.
WePlanovi suosnivači Giorgio Re i Roberto Daneo, prema objavljenim izjavama u talijanskim medijima, ocijenili su da su Igre stvorile konkretan i trajan vrijednosni učinak te da mogu biti međunarodni orijentir za buduće kandidature. Takva je ocjena očekivana od tvrtke uključene u područje planiranja i nasljeđa velikih događaja, ali se uklapa u širi nalaz istraživanja: talijanska javnost Milano Cortinu 2026 uglavnom doživljava kao uspješan projekt.
Nasljeđe će se mjeriti godinama nakon završetka Igara
Najveći izazov za domaćine velikih sportskih događaja počinje upravo nakon što se ugase reflektori. Kratkoročni dojam, gledanost i medalje mogu stvoriti snažan pozitivan učinak, ali trajno nasljeđe ovisi o tome hoće li infrastruktura, međunarodna vidljivost i organizacijsko iskustvo ostati korisni lokalnim zajednicama. U slučaju Milano Cortine 2026, anketa pokazuje da javnost zasad prepoznaje takvu mogućnost i da je događaj ostavio dojam uspješno provedene manifestacije.
Istodobno, konačna ocjena olimpijskog nasljeđa zahtijevat će podatke o turističkim kretanjima, gospodarskim učincima, troškovima održavanja, korištenju objekata i zadovoljstvu stanovnika u područjima domaćinima. Pozitivna percepcija važan je početni kapital, ali ne zamjenjuje dugoročno praćenje rezultata. Upravo zato istraživanje Piepoli-WePlan treba promatrati kao vrijedan pokazatelj javnog raspoloženja nakon Igara, a ne kao konačnu ekonomsku bilancu.
Milano Cortina 2026 u ovom je trenutku za većinu Talijana primjer događaja koji je spojio sport, međunarodnu promociju i regionalnu vidljivost. Prema dostupnim rezultatima ankete, većina ispitanika smatra da su Zimske olimpijske igre poboljšale sliku zemlje, imale pozitivan učinak na gospodarstvo i turizam te pokazale da se veliki događaji mogu organizirati kroz mrežu različitih domaćina. Hoće li taj model postati trajni standard za buduće kandidature, ovisit će o tome koliko će se pozitivna očekivanja potvrditi u godinama koje slijede.
Izvori:
- Inside the Games – izvješće o istraživanju Piepoli-WePlan i javnoj ocjeni Milano Cortine 2026 (link)
- Il Giorno / Quotidiano Nazionale – podaci iz ankete o udjelu Talijana koji podržavaju model Milano Cortine 2026 (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – službeni podaci o datumima, broju sportaša, programu i opsegu Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026 (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – pregled održivosti, učinka i nasljeđa Milano Cortine 2026 (link)
- Fondazione Milano Cortina 2026 / CONI – službeni prikaz medalja talijanske reprezentacije na Igrama (link)