Prihodi od stranih turista u 2025. dosegnuli 15,298 milijardi eura, hrvatski turizam u novu sezonu ulazi s rekordnom bazom i opreznim očekivanjima
Hrvatska je u 2025. godini od stranih turista uprihodila 15 milijardi i 298 milijuna eura, čime je nastavljen rast turističkih prihoda, ali po osjetno umjerenijoj stopi nego u razdoblju snažnog postpandemijskog oporavka. Prema objavljenim podacima, riječ je o povećanju od 2 posto u odnosu na 2024. godinu, odnosno o 292,5 milijuna eura više nego godinu prije. Time je hrvatski turizam potvrdio da i dalje ostvaruje vrlo visoke financijske učinke, ali i da ulazi u fazu u kojoj više nije presudno samo povećanje fizičkog prometa, nego i kvaliteta ponude, struktura gostiju, trajanje boravka te otpornost sektora na promjene u europskom i globalnom okruženju.
U završnici godine prihodi su također rasli. U četvrtom tromjesečju 2025. strani su turisti u Hrvatskoj potrošili 1 milijardu i 886 milijuna eura, što je 3,8 posto više nego u istom razdoblju 2024. godine. Taj je podatak važan jer sugerira da se prihodovni rezultat nije oslanjao isključivo na vrhunac ljetne sezone, nego da je određena otpornost zadržana i izvan glavnih ljetnih mjeseci. U zemlji koja i dalje najveći dio turističkog prometa ostvaruje na Jadranu, svako jačanje pred i posezone ima dodatnu težinu, ne samo za ukupne prihode nego i za ravnomjernije opterećenje infrastrukture, tržišta rada i lokalnih zajednica.
Rast prihoda sporiji je od ranijih skokova, ali baza je rekordna
Na prvi pogled, rast od 2 posto može djelovati skromnije od rezultata na koje je javnost posljednjih godina naviknuta. No takav broj treba promatrati u širem kontekstu. Hrvatski je turizam u prethodnim sezonama već dosegnuo vrlo visoku razinu prihoda, pa se svako novo povećanje događa s rekordno visoke baze. Upravo zato i relativno umjeren postotni rast u apsolutnom iznosu znači dodatnih gotovo 300 milijuna eura prihoda iz inozemstva. Ujedno, taj rezultat dolazi u razdoblju kada su europska kućanstva i dalje izložena pritisku troškova života, geopolitičkim neizvjesnostima i promjenama potrošačkih navika, osobito kad je riječ o planiranju putovanja.
Iz Ministarstva turizma i sporta ocjenjuju da je riječ o potvrdi nastavka rasta hrvatskog turizma na promišljeniji i dugoročnije održiv način. Ministar Tonči Glavina pritom je naglasio da su uz rekordne dolaske i noćenja ostvareni i rekordni prihodi, ali i upozorio da je, zbog globalnih izazova i neizvjesnosti, nezahvalno davati precizne prognoze za ostatak 2026. godine. Njegova je poruka važna jer pokazuje da se i u državnom vrhu sve više inzistira na odgovornosti u oblikovanju ponude i cjenovne politike, odnosno na tome da turizam ne može trajno računati samo na reputaciju destinacije i prirodne prednosti, nego mora voditi računa o odnosu cijene i kvalitete.
Rekordni financijski rezultat pratio je i rast fizičkog prometa
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u komercijalnom smještaju tijekom 2025. ostvareno ukupno 20,7 milijuna dolazaka i 94,8 milijuna noćenja turista. To predstavlja porast od 2,2 posto u dolascima i 1,2 posto u noćenjima u odnosu na 2024. godinu. Drugim riječima, prihodovni rast nije došao u godini stagnacije fizičkog prometa, nego u godini u kojoj je turistički promet i dalje rastao, premda umjerenije nego ranije. To dodatno podupire tezu da je hrvatski turizam ušao u zreliju fazu razvoja, u kojoj i manja postotna pomicanja na vrlo visokim razinama imaju velik učinak na prihode, zaposlenost i javne financije.
Strani su turisti pritom ostvarili 17,6 milijuna dolazaka i 85,6 milijuna noćenja, što znači da i dalje nose glavninu hrvatskog turističkog rezultata. U strukturi ukupnih noćenja njihov udio iznosio je 90,3 posto, dok su domaći gosti činili 9,7 posto. Ipak, domaći su turisti i u 2025. imali važnu stabilizacijsku ulogu. DZS navodi da su domaći gosti ostvarili 3,1 milijun dolazaka i 9,2 milijuna noćenja, uz osjetno veće stope rasta nego strani gosti. To je važan signal za sektor koji u razdobljima nesigurnosti i promjena na emitivnim tržištima sve više računa i na domaću potražnju kao amortizer oscilacija.
Njemačka ostaje najvažnije emitivno tržište, ali struktura potražnje postaje raznolikija
Među stranim gostima Njemačka je i u 2025. zadržala uvjerljivo vodeću poziciju. Njemački su turisti ostvarili 3 milijuna dolazaka i 21 milijun noćenja, što čini gotovo četvrtinu svih noćenja stranih turista u Hrvatskoj. Iako je u odnosu na 2024. zabilježen blag pad njemačkih dolazaka i noćenja, ukupna dominacija tog tržišta nije dovedena u pitanje. Odmah iza Njemačke po broju noćenja slijede Slovenija, Austrija, Poljska, Češka, Ujedinjena Kraljevina, Italija, Mađarska, Slovačka i Nizozemska.
Za hrvatski turizam ta je struktura važna iz najmanje dva razloga. Prvo, potvrđuje da se najveći dio prometa i dalje oslanja na relativno bliska europska tržišta, s kojih se do Hrvatske može doći automobilom ili kratkim letovima, što se pokazalo važnim i u kriznim vremenima. Drugo, rast pojedinih tržišta, poput Poljske ili Ujedinjene Kraljevine, pokazuje da se prostor za diverzifikaciju ipak širi. To je važno zato što prevelika ovisnost o jednom ili dva tržišta dugoročno povećava ranjivost sektora, osobito kada dođe do gospodarskog usporavanja, promjene navika putovanja ili poremećaja u prometnim tokovima.
Jadran i dalje dominira, ali kontinentalni dio postupno jača
Regionalna raspodjela turističkog prometa i dalje jasno pokazuje prevlast jadranskog dijela zemlje. U Jadranskoj regiji tijekom 2025. ostvareno je 89,4 milijuna noćenja, odnosno 94,3 posto ukupnih noćenja u Hrvatskoj. To potvrđuje da se hrvatski turizam i dalje najvećim dijelom oslanja na obalni pojas i ljetni proizvod. No istodobno se vidi i polagano jačanje kontinentalnih odredišta. Grad Zagreb zabilježio je 2,7 milijuna noćenja, Panonska Hrvatska 1,4 milijuna, a Sjeverna Hrvatska 1,3 milijuna noćenja, pri čemu je upravo Sjeverna Hrvatska ostvarila najsnažniji relativni rast među regijama.
Takvi podaci važni su za dugoročnu turističku politiku. Hrvatska već godinama pokušava smanjiti izrazitu sezonalnost i snažnu prostornu koncentraciju prometa, a svako jačanje kontinentalnih destinacija može značiti više cjelogodišnjeg poslovanja, ravnomjerniju raspodjelu koristi od turizma i manji pritisak na obalu tijekom ljetnih vrhunaca. Ipak, brojke jasno pokazuju da je taj proces još u ranoj fazi. Kontinent raste, ali i dalje s mnogo niže polazne razine od Jadrana, pa je za ozbiljniji iskorak potrebno dugotrajnije ulaganje u prometnu povezanost, sadržaje, prepoznatljivost i razvoj proizvoda koji nisu vezani uz sunce i more.
Istra ostaje vodeća županija, a raspored snaga na obali ne mijenja se bitno
Na razini županija najviše dolazaka i noćenja i dalje ostvaruje Istarska županija. U 2025. ondje je zabilježeno 5 milijuna dolazaka i 28,3 milijuna noćenja, što je gotovo trećina svih noćenja u Hrvatskoj. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 18,4 milijuna noćenja te Primorsko-goranska županija s 15,5 milijuna noćenja. Takav raspored potvrđuje da glavne turističke regije zadržavaju snagu, ali i da među njima nema dramatičnih promjena koje bi upućivale na nagli zaokret u preferencijama gostiju.
Za Istru je zanimljivo i to što se velik dio noćenja i dalje ostvaruje u kampovima i sličnim oblicima smještaja, što govori o specifičnoj strukturi njezine ponude i snažnoj tradiciji određenih tržišta, prije svega njemačkog i austrijskog. S druge strane, Dalmacija zadržava snažan oslonac na apartmanski i hotelski smještaj te na kombinaciju obalnih gradova, otoka i destinacija s izraženom sezonskom potražnjom. U takvom rasporedu hrvatski turizam istodobno pokazuje stabilnost i određenu razvojnu rigidnost: osnovni model i dalje funkcionira, ali dugoročni rast sve više ovisi o tome koliko će se uspjeti povećati dodana vrijednost po gostu i po noćenju.
Što govore prvi mjeseci 2026.
Prvi službeni pokazatelji za 2026. upućuju na nastavak aktivnosti, ali bez prostora za pretjerani optimizam. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice iz sustava eVisitor, u siječnju 2026. zabilježeno je 271.864 dolazaka i 783.799 noćenja, što je bilo više nego u istom mjesecu godinu prije kada se promatra ukupni promet, dok je broj stranih dolazaka bio nešto slabiji. U veljači 2026. ukupni je promet dodatno ojačao na 337.151 dolazak i 837.839 noćenja, pri čemu su strani gosti ostvarili 175.698 dolazaka i 521.886 noćenja, odnosno bolji rezultat nego u veljači 2025. godine.
Ti podaci sami po sebi ne mogu odrediti ton cijele godine, ali su korisni kao signal. Pokazuju da 2026. nije otvorena padom koji bi upućivao na ozbiljnije slabljenje potražnje, ali i da tržište ostaje osjetljivo i promjenjivo. Upravo na to upozorava i ministar Glavina kada govori o sve kasnijem donošenju odluka o putovanju. U praksi to znači da će buking, popunjenost i razina potrošnje vjerojatno biti još snažnije nego ranije povezani s cijenama, percepcijom vrijednosti za novac, sigurnosnim okolnostima i raspoloživim dohotkom gostiju na glavnim emitivnim tržištima.
Cijene, konkurentnost i percepcija vrijednosti postaju središnja tema
Posljednjih sezona u domaćem se javnom prostoru često otvaralo pitanje cijena u turizmu, od smještaja i ugostiteljstva do pratećih usluga. S rekordnim prihodima lako je stvoriti dojam da rast cijena nema ozbiljnijih posljedica, ali dugoročno to nije održiva pretpostavka. Hrvatska se na mediteranskom tržištu natječe s nizom destinacija koje jednako ciljaju europske goste srednje i više platežne moći, a odluke o putovanju sve se češće donose usporedbom ukupnog troška, kvalitete smještaja, prometne dostupnosti i širine sadržaja.
Zato je upozorenje o potrebi odgovorne cjenovne politike više od uobičajene političke poruke. Ako se rast prihoda u prevelikoj mjeri oslanja na rast cijena, a manje na povećanje kvalitete i produktivnosti, tada destinacija kratkoročno može zadržati visoke rezultate, ali dugoročno riskira slabiju lojalnost gostiju i osjetljivost na prvi ozbiljniji vanjski šok. Nasuprot tome, održiviji model podrazumijeva ulaganje u kvalitetu smještaja, javnu infrastrukturu, održivost, kadrove, digitalizaciju i sadržaje zbog kojih gost ne ostavlja više novca samo zato što je sve skuplje, nego zato što dobiva više vrijednosti.
Turizam ostaje snažan izvozni motor hrvatskog gospodarstva
Prihodi od stranih turista nisu važni samo za hotelijere, iznajmljivače, ugostitelje i lokalne proračune. Oni su važan dio izvoza usluga i jedan od ključnih izvora deviznog priljeva u hrvatsko gospodarstvo. Zato je kretanje turističkih prihoda redovito u fokusu Hrvatske narodne banke, a ne samo resornog ministarstva. Kada turizam raste, učinci se prelijevaju na trgovinu, promet, prehrambeni sektor, građevinu, zapošljavanje i fiskalne prihode. Kada usporava, posljedice se također osjećaju mnogo šire od same turističke industrije.
Upravo zbog toga rezultat od 15,298 milijardi eura ima i šire makroekonomsko značenje. On potvrđuje da je turizam i dalje jedan od najjačih oslonaca hrvatskog gospodarstva, ali i da se time dodatno otvara pitanje njegove težine u ukupnoj ekonomskoj strukturi zemlje. Velika snaga turizma jest prednost, no istodobno i podsjetnik na potrebu diversifikacije gospodarstva. Za zemlju poput Hrvatske dobar turistički rezultat iznimno je važan, ali još je važnije da taj rezultat ne prikriva slabosti u drugim sektorima niti odgađa nužne razvojne promjene.
Između rekordne 2025. i neizvjesne 2026.
Kad se svi podaci stave u isti okvir, slika je jasna: Hrvatska je u 2025. ostvarila novu rekordnu razinu prihoda od stranih turista, uz rast dolazaka i noćenja, stabilnu dominaciju ključnih europskih tržišta i zadržavanje snažne obalne koncentracije prometa. U isto vrijeme, prvi pokazatelji iz 2026. ne sugeriraju nagli zaokret, ali ni sezonu u kojoj bi itko ozbiljan mogao unaprijed proglasiti laganom ili izvjesnom. Turistički sektor ulazi u razdoblje u kojem će više nego prije odlučivati precizno odmjeravanje cijena, kvalitete i tržišnog pozicioniranja.
Za hrvatski turizam to je možda i najvažnija poruka rekordne 2025. godine. Visoki prihodi više nisu sami po sebi dovoljno objašnjenje uspjeha, nego polazište za zahtjevnije pitanje: može li zemlja zadržati snažan interes gostiju, a pritom istodobno povećavati kvalitetu, smanjivati sezonalnost, širiti turističku aktivnost izvan najopterećenijih područja i izbjeći zamku percepcije preskupe destinacije. Od odgovora na to pitanje ovisit će ne samo doseg 2026., nego i smjer hrvatskog turizma u godinama koje dolaze.
Izvori:- Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske – objava o prihodima stranih turista u 2025. i izjavi ministra Tončija Glavine (link)- Hrvatska narodna banka – statistička objava o platnoj bilanci za četvrto tromjesečje 2025. i ažurirana stranica platne bilance (link)- Državni zavod za statistiku – godišnje priopćenje o dolascima i noćenjima turista u komercijalnom smještaju u 2025. (link)- Hrvatska turistička zajednica – mjesečni pokazatelji tijeka turističke godine za siječanj i veljaču 2026. iz sustava eVisitor (link)
Kreirano: četvrtak, 09. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini