Program osnaživanja mentalnog zdravlja u Hrvatskoj proširio mrežu psiholoških timova i unaprijedio pristup bez uputnice u više županija

Program osnaživanja mentalnog zdravlja u Hrvatskoj je ključna inicijativa pokrenuta s ciljem poboljšanja dostupnosti i kvalitete psiholoških usluga u domovima zdravlja diljem zemlje. Tijekom protekle godine, ovaj program je uspješno pružio više od 15.000 psiholoških usluga u nekoliko hrvatskih županija, uključujući Zagreb, Splitsko-dalmatinsku, Krapinsko-zagorsku i Međimursku županiju. Inicijativa je usmjerena na pružanje pomoći bez potrebe za uputnicom, čime se značajno smanjuju prepreke za pristup mentalno-zdravstvenoj skrbi.

Jedan od ključnih ciljeva programa je destigmatizacija mentalnih poremećaja i omogućavanje rane intervencije, što je posebno važno u kontekstu posttraumatskih posljedica ratnih sukoba, prijelaza iz komunizma i socioekonomske nesigurnosti. Ove okolnosti su rezultirale povećanim stopama depresije i anksioznih poremećaja, a prema posljednjim podacima, Hrvatska je rangirana treća u Europskoj uniji po broju osoba koje pate od kronične depresije.

Osim što se fokusira na liječenje mentalnih poremećaja, program ima važnu ulogu u prevenciji. Novi mobilni timovi stručnjaka za mentalno zdravlje su uspostavljeni i djeluju u zajednicama, pružajući podršku direktno u domovima zdravlja i na terenu. U planu je i proširenje programa na dodatne županije, uključujući Osječko-baranjsku i Varaždinsku županiju, čime će se povećati dostupnost usluga na nacionalnoj razini.

Javnozdravstvene akcije kao ključni faktor prevencije

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježen je 10. listopada 2024. godine pod temom „Mentalno zdravlje na radnom mjestu“, naglašavajući važnost psihološke podrške zaposlenicima. Ministarstvo zdravstva organiziralo je javnozdravstvenu akciju „Dobar dan, kako ste?“ koja se održala u šest hrvatskih gradova, uključujući Zagreb, Split i Rijeku. Građani su imali priliku ispuniti upitnike o svom emocionalnom stanju te dobiti korisne savjete od psihologa.

Ova akcija dio je šireg plana promocije mentalnog zdravlja u okviru strateškog okvira koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila do 2030. godine. Dokument prepoznaje mentalno zdravlje kao javnozdravstveni prioritet i naglašava potrebu za sveobuhvatnim mjerama usmjerenim na unapređenje prevencije, dijagnoze i liječenja mentalnih poremećaja. Osim toga, sve veći udio starijeg stanovništva povećava potrebu za zdravstvenim uslugama, što dodatno opterećuje zdravstveni sustav. Zbog toga je jedan od glavnih ciljeva strategije poboljšanje dostupnosti usluga kako bi se smanjio pritisak na sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu.

Budući koraci u reformi sustava

Jedan od ključnih izazova s kojim se Hrvatska suočava je nedovoljna dostupnost stručne psihološke pomoći, posebice u ruralnim područjima. Reforma zdravstvenog sustava, koja je započeta kroz Program osnaživanja mentalnog zdravlja, predviđa osnivanje novih psiholoških centara i mobilnih timova koji će pružati podršku i na udaljenim područjima. Do kraja 2024. godine, planira se ugovoriti više od 130 novih psiholoških timova koji će djelovati unutar mreže javnozdravstvene službe, što će značajno unaprijediti cjelokupni sustav.

Ministar zdravstva, Vili Beroš, naglasio je važnost ovih reformi kao temelja za dugoročno poboljšanje kvalitete mentalnog zdravlja u Hrvatskoj. „Osiguravanje dostupne psihološke pomoći na svim razinama zdravstvene zaštite jedan je od ključnih prioriteta reforme, s naglaskom na prevenciju i rano otkrivanje mentalnih poremećaja“, izjavio je Beroš. On je također najavio osnivanje posebnog troznamenkastog broja telefona koji će omogućiti građanima brži i jednostavniji pristup psihološkoj pomoći.

Dugoročni učinci i važnost prevencije

Dugoročni cilj programa je poboljšanje kvalitete života osoba s mentalnim poremećajima, kao i smanjenje stigme koja često prati ovu temu. Kroz povećanje dostupnosti usluga, smanjenje pritiska na bolničke kapacitete i jačanje preventivnih mjera, Hrvatska se nastoji približiti europskim standardima u pružanju sveobuhvatne skrbi za mentalno zdravlje. U tom kontekstu, stručnjaci ističu važnost edukacije i svijesti o mentalnom zdravlju, kako bi se građani potaknuli na pravovremeno traženje pomoći.

Uz sve ove inicijative, Hrvatska se pridružuje globalnim naporima za smanjenje tereta mentalnih bolesti, koje prema projekcijama Svjetske zdravstvene organizacije do 2030. godine trebaju postati vodeći uzrok smrtnosti i invaliditeta u svijetu. Prevencija je ključ uspjeha u borbi protiv ovog globalnog problema, a hrvatski programi pružaju pozitivan primjer kako putem sustavnih reformi poboljšati mentalno zdravlje nacije.