Eurovizija 2026. dobila kompletan finalni poredak: deset novih zemalja izborilo nastup u subotnjem finalu
Nakon druge polufinalne večeri u bečkoj Wiener Stadthalle poznat je puni sastav finala Eurosonga 2026., koje će se održati u subotu, 16. svibnja. U drugom polufinalu, održanom 14. svibnja, za preostalih deset mjesta borilo se petnaest zemalja, a prolazak su izborile Albanija, Australija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Malta, Norveška, Rumunjska i Ukrajina. Prema izvješću agencije Associated Press, iz natjecanja su nakon druge večeri ispali Azerbajdžan, Armenija, Latvija, Luksemburg i Švicarska. Time je dovršen popis od 25 finalista, u kojem su zemlje iz dvaju polufinala te automatski kvalificirani domaćin Austrija i četiri najveća financijera natjecanja: Francuska, Njemačka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Deset novih finalista nakon druge večeri u Beču
Drugo polufinale bilo je posljednji filter prije završne večeri 70. izdanja Eurovision Song Contesta. Prema objavljenim rezultatima, Dansku će u finalu predstavljati Søren Torpegaard Lund s pjesmom Før Vi Går Hjem, Australiju Delta Goodrem s baladom Eclipse, a Bugarsku Dara s pjesmom Bangaranga. Među finalistima su i češki predstavnik Daniel Žižka, ukrajinska predstavnica Leléka, albanska pjevačica Alis, malteški Aidan, ciparska Antigoni, rumunjska Alexandra Căpitănescu i norveški Jonas Lovv. Associated Press navodi da su upravo ti nastupi osigurali nastavak natjecanja, dok će preostalih pet zemalja druge polufinalne večeri natjecanje završiti bez nastupa u velikom finalu.
Australski plasman posebno je privukao pozornost međunarodnih medija jer se Delta Goodrem, jedna od najpoznatijih australskih pop izvođačica, vratila na eurovizijsku pozornicu s produkcijski naglašenim nastupom. Prema izvješću The Guardiana, izvedba pjesme Eclipse bila je postavljena kao klasična eurovizijska power balada s izraženim vokalnim dijelom, scenskim efektima i vizualnim motivom polumjeseca. Iako estetski raskošni nastupi sami po sebi ne jamče uspjeh u finalu, ovakav plasman potvrđuje da Australija i dalje ostaje relevantan sudionik natjecanja, premda ne pripada europskom prostoru u užem geografskom smislu. Australija se na Eurosongu natječe na poziv organizatora i preko javnog servisa SBS, a njezino sudjelovanje posljednjih godina često se promatra kao dio šire globalizacije natjecanja.
Ukrajinski prolazak također nosi dodatnu simboličku težinu, osobito s obzirom na to da je Ukrajina i dalje među zemljama čiji nastupi na Eurosongu dobivaju politički i društveni kontekst izvan same glazbene izvedbe. Prema izvješću Associated Pressa, Leléka je u Beču izvela pjesmu Ridnym, a njezin nastup bio je jedan od onih koji su se izdvojili u drugoj polufinalnoj večeri. Organizatori Eurosonga tradicionalno ističu da je natjecanje kulturni i glazbeni događaj, no iskustvo posljednjih godina pokazuje da širi međunarodni odnosi često utječu na način na koji publika i mediji tumače pojedine nastupe. Upravo zato ovogodišnje izdanje, održano u Austriji, ne može biti promatrano samo kroz redoslijed pjesama, nego i kroz okolnosti u kojima se natjecanje odvija.
Kako izgleda kompletan sastav finala
U finalu će nastupiti ukupno 25 zemalja. Iz prvog polufinala, održanog 12. svibnja, plasman su prema izvješćima Associated Pressa i eurovizijskih specijaliziranih portala izborili Belgija, Hrvatska, Finska, Grčka, Izrael, Litva, Moldavija, Poljska, Srbija i Švedska. Iz drugog polufinala pridružile su im se Albanija, Australija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Malta, Norveška, Rumunjska i Ukrajina. Preostala mjesta pripadaju Austriji kao zemlji domaćinu te Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu, koje se automatski kvalificiraju zbog financijske uloge u natjecanju.
Prema službenim informacijama Eurovision Song Contesta, ovogodišnje polufinalne večeri održavaju se 12. i 14. svibnja, dok je veliko finale na rasporedu 16. svibnja u Wiener Stadthalle. Beč je domaćin zahvaljujući austrijskoj pobjedi na prethodnom natjecanju, a 2026. označava i 70. izdanje Eurosonga. Organizatori su u najavama istaknuli da je riječ o jubilarnoj godini, zbog čega program uključuje i dodatne elemente posvećene povijesti natjecanja. Ipak, središnji dio ostaje natjecateljski: pjesme, scenski nastupi, glasovi žirija i publike te završna raspodjela bodova u subotnjem prijenosu.
Za gledatelje je najvažnija činjenica da nakon druge polufinalne večeri više nema nepoznanica o tome tko će nastupiti u finalu. Redoslijed nastupa u završnici obično određuju producenti natjecanja nakon što su poznati svi finalisti, uz nastojanje da se napravi televizijski dinamičan i glazbeno raznolik program. Konačni rezultat u finalu odlučit će kombinacija ocjena nacionalnih žirija i glasova publike, uključujući i glasove iz kategorije Rest of the World, koja omogućuje sudjelovanje gledatelja iz zemalja koje nisu natjecateljice. Takav sustav posljednjih je godina postao važan dio nastojanja EBU-a da natjecanje zadrži globalni doseg, ali i da dodatno regulira način glasanja.
Povratak žirija u polufinala i stroža pravila glasanja
Europska radiodifuzijska unija, koja organizira Eurosong, ranije je najavila promjene pravila glasanja za izdanje u Beču. Prema službenoj objavi EBU-a, profesionalni žiriji vraćeni su u polufinala prvi put nakon 2022., pa o prolasku u finale ponovno odlučuje kombinacija žirija i publike, a ne samo televoting. EBU je naveo da su promjene uvedene radi jačanja povjerenja, transparentnosti i angažmana publike, nakon rasprava o integritetu glasanja u prethodnim izdanjima. Među važnijim izmjenama je i smanjenje maksimalnog broja glasova po načinu plaćanja s 20 na 10.
Službena pravila za 2026. uključuju i proširenje nacionalnih žirija. Prema objavi EBU-a, žiriji sada imaju sedam članova, a među njima moraju biti i mlađi članovi u dobi od 18 do 25 godina. Organizator navodi da su uvedene i pojačane tehničke mjere za otkrivanje i blokiranje koordiniranih ili nevaljanih obrazaca glasanja. U praksi to znači da se ovogodišnji rezultati, osobito u polufinalima, oblikuju drukčije nego u prethodnim izdanjima u kojima je publika imala presudnu ulogu u izboru finalista. Za natjecatelje to mijenja strategiju nastupa jer pjesma mora uvjeriti i televizijsku publiku i profesionalne ocjenjivače.
Promjena pravila posebno je važna u kontekstu politički osjetljivih rasprava koje prate ovogodišnje natjecanje. Associated Press izvijestio je da je EBU pooštrio pravila nakon prigovora i optužbi vezanih uz organizirane kampanje glasanja u ranijim izdanjima. Organizator pritom nastoji očuvati dojam da je rezultat posljedica glazbenog nastupa i legitimne podrške publike, a ne koordiniranih političkih ili marketinških aktivnosti. Iako nijedan sustav glasanja ne može u potpunosti ukloniti utjecaj javnog raspoloženja, povratak žirija u polufinala trebao bi ublažiti iznimne oscilacije koje nastaju kada odlučuje samo publika.
Natjecanje obilježavaju i političke napetosti
Iako se Eurosong predstavlja sloganom United by Music, ovogodišnje izdanje ponovno pokazuje koliko je teško odvojiti veliko međunarodno kulturno natjecanje od političkih okolnosti. Associated Press navodi da pet zemalja, Španjolska, Irska, Nizozemska, Slovenija i Island, bojkotira ovogodišnji Eurosong zbog sudjelovanja Izraela u vrijeme rata u Gazi. Isti izvor podsjeća da je Rusija isključena iz natjecanja 2022. nakon početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, što se često spominje u raspravama o dosljednosti eurovizijskih odluka. EBU, s druge strane, nastavlja isticati kulturni karakter natjecanja i formalnu ulogu javnih servisa kao sudionika.
U Beču se, prema izvješćima međunarodnih medija, očekuju i prosvjedi povezani s izraelskim sudjelovanjem. Associated Press navodi da je izraelski predstavnik Noam Bettan u prvom polufinalu bio dočekan miješanim reakcijama dijela publike, a austrijski javni servis ORF najavio je da neće utišavati negodovanja u dvorani. Također je navedeno da su palestinske zastave dopuštene u areni, što je promjena u odnosu na ranija izdanja u kojima su pravila o zastavama bila strože tumačena. Takve odluke pokazuju da organizatori pokušavaju balansirati između televizijskog spektakla, sigurnosnih procjena i prava publike na izražavanje stajališta unutar zadanih pravila događaja.
Političke napetosti imaju i praktične posljedice za natjecanje. Prema Associated Pressu, ovogodišnji broj sudionika pao je na 35, što je najniža razina od 2003. godine. Dio zemalja ne sudjeluje zbog bojkota, dok su se neke vratile nakon ranijih izostanaka, među njima Bugarska, Moldavija i Rumunjska. EBU pritom pokušava održati kontinuitet velikog televizijskog događaja, ali i zadržati povjerenje javnih servisa koji financiraju i prenose natjecanje. U takvom okruženju finale u Beču bit će i glazbeni obračun i test sposobnosti organizatora da zadrži Eurosong kao prepoznatljivu europsku medijsku instituciju.
Beč kao domaćin jubilarnog izdanja
Wiener Stadthalle ponovno je u središtu eurovizijske pozornosti, a Austrija je domaćin zbog pobjede ostvarene na prošlom izdanju natjecanja. Prema službenim informacijama Eurovision Song Contesta, voditelji 70. izdanja su Victoria Swarovski i Michael Ostrowski. Austrija je kao domaćin automatski u finalu, a njezin nastup ima i simboličnu ulogu jer zatvara krug od prošlogodišnje pobjede do ovogodišnjeg domaćinstva. Beč je već ranije bio domaćin Eurosonga, pa se ovogodišnje izdanje oslanja na iskustvo grada u organizaciji velikih međunarodnih glazbenih događaja.
U natjecateljskom smislu finale ostaje otvoreno. Prva dva polufinala pokazala su da su se u završnicu probile vrlo različite pjesme: od pop balada i elektronički oblikovanih nastupa do etno elemenata, rocka, rapa i scenski izraženih produkcija. Takva raznolikost tradicionalno je jedna od glavnih osobina Eurosonga, ali i razlog zbog kojeg je teško predvidjeti pobjednika prije finalnog glasanja. Favoriti uoči završne večeri često se mijenjaju ovisno o probama, reakcijama publike u dvorani, redoslijedu nastupa i dojmu televizijskog prijenosa. Konačan poredak bit će poznat tek nakon što se zbroje bodovi žirija i publike.
Za zemlje koje su ispale u polufinalima natjecanje završava bez mogućnosti da se predstave u najgledanijem dijelu programa. Za finaliste, međutim, subotnja večer donosi najveću izloženost i najvažniji natjecateljski trenutak. Eurosong je i dalje jedan od najgledanijih televizijskih glazbenih događaja na svijetu, a EBU je naveo da je prošlogodišnje izdanje pratilo 166 milijuna gledatelja. Upravo zato plasman u finale ima značenje koje nadilazi samu ljestvicu: izvođačima donosi međunarodnu vidljivost, javnim servisima potvrdu ulaganja, a zemljama priliku za kulturnu promociju pred velikom publikom.
Finale odlučuje pobjednika u subotu
Veliko finale Eurosonga 2026. održava se 16. svibnja u Beču, nakon dviju polufinalnih večeri koje su suzile konkurenciju s 35 sudionika na 25 finalista. Drugo polufinale dovelo je do posljednjih deset putnika u završnicu i zaključilo fazu natjecanja u kojoj se odlučivalo tko uopće dobiva priliku boriti se za pobjedu. U finalu će se zato na istoj pozornici naći automatski kvalificirane zemlje, izvođači koji su već prošli pritisak polufinala i domaćin Austrija, čiji nastup ima poseban status pred publikom u Wiener Stadthalle. Nakon tjedna obilježenog probama, nastupima, promjenama pravila i političkim raspravama, završna večer trebala bi dati odgovor na osnovno eurovizijsko pitanje: koja će pjesma dobiti najviše povjerenja žirija i publike.
Izvori:
- Associated Press – izvješće o kvalifikacijama iz drugog polufinala, punom sastavu finala i političkom kontekstu natjecanja (link)
- Associated Press – izvješće o kvalifikacijama iz prvog polufinala i napetostima oko sudjelovanja Izraela (link)
- Eurovision Song Contest / EBU – službene informacije o polufinalima, finalu, automatskim finalistima i rasporedu natjecanja u Beču (link)
- European Broadcasting Union – službena objava o promjenama pravila glasanja za Eurovision Song Contest 2026. (link)
- Eurovision Song Contest – pregled sudionika i pjesama za izdanje Vienna 2026. (link)
- The Guardian – izvješće o nastupu Delte Goodrem i australskom plasmanu u finale (link)