Zheng Qinwen prva kineska finalistica China Opena: protiv Mirre Andreeve za naslov 11. listopada
Kineska tenisačica Zheng Qinwen ispisala je povijest turnira China Open u Pekingu plasmanom u finale ženskog pojedinačnog natjecanja. U polufinalu odigranom u subotu, 10. listopada 2026., pobijedila je Belgijku Elise Mertens sa 7:5, 6:2 i postala prva predstavnica Kine koja je došla do završnog susreta tog turnira od njegova ulaska u kalendar WTA Toura 2004. godine. Za pobjedu joj je trebalo sat i 32 minute, a ostvarila ju je pred publikom koja ju je tijekom cijelog nastupa snažno podržavala. Time je prekinut niz od sedam prethodnih poraza kineskih tenisačica u polufinalima China Opena. Prema službenim podacima Ženske teniske udruge (WTA), Zheng će u nedjelju, 11. listopada, igrati 11. finale u karijeri, ali tek drugo na turnirima kategorije WTA 1000.
Za naslov će se boriti protiv 19-godišnje Ruskinje Mirre Andreeve, četvrte nositeljice, koja je u drugom polufinalu svladala Čehinju Nikolu Bartůňkovu sa 6:2, 6:2. Organizatori su finale predvidjeli na središnjem terenu Diamond u Nacionalnom teniskom centru, s početkom ne prije 19.30 sati po lokalnom vremenu u Pekingu. Susret nosi posebnu težinu jer Zheng pokušava donijeti Kini prvi naslov u pojedinačnoj konkurenciji turnira, dok Andreeva nastoji potvrditi sezonu u kojoj je već osvojila Roland Garros. Iako je Ruskinja u finale stigla s pozicije nositeljice i uz niz uvjerljivih pobjeda, kineska predstavnica ima prednost u njihovu dosadašnjem međusobnom omjeru. Jedini prethodni dvoboj odigrale su upravo u Pekingu, prije dvije godine.
Kako je Zheng slomila otpor Elise Mertens
Polufinale je počelo u znaku Zheng, koja je brzo preuzela inicijativu snažnim udarcima s osnovne crte i stigla do vodstva 4:1 u prvom setu. Mertens se ipak uspjela vratiti, oslanjajući se na preciznost i strpljivu gradnju poena, pa je izjednačila na 5:5. Kineskinja je u ključnim trenucima zadržala napadački pristup i osvojila sljedeća dva gema za 7:5. Nakon što je riješila neizvjestan prvi set, kontrolirala je znatno veći dio nastavka susreta. Završila je meč osvajanjem osam od posljednjih deset gemova, što potvrđuju izvještaji WTA-a i organizatora China Opena.
Statistički podaci dodatno objašnjavaju zašto je Zheng uspjela zaustaviti protivnicu koja je prethodnih dana pobjeđivala neke od najpoznatijih igračica svijeta. Prema WTA-u, ostvarila je 32 izravno osvojena poena uz samo 16 neprisiljenih pogrešaka, a upisala je i osam asova. Osvojila je 88 posto poena nakon pogođenog prvog servisa i ukupno 73 posto poena na vlastiti servis. Mertens je tijekom cijelog susreta imala samo dvije prilike za oduzimanje servisa, što pokazuje koliko joj je bilo teško uspostaviti trajan pritisak. Organizatori navode da je u drugom setu osvojila samo 17 poena, dok je Zheng sve sigurnije diktirala ritam razmjena.
Belgijka je u polufinale došla nakon vrlo zapaženog niza, pa njezin poraz nije bio samo još jedan rezultat u turnirskom rasporedu. Najprije je pobijedila osvajačicu Grand Slam naslova Jelenu Ostapenko, zatim Coco Gauff, pobjednicu China Opena 2024., a u četvrtfinalu i Igu Świątek. Poljakinju je 9. listopada svladala sa 7:6 (7:0), 6:3 i prvi put u karijeri pobijedila je u njihovu trećem međusobnom susretu, izvijestio je WTA. Taj je niz Mertens doveo do njezina prvog polufinala na turniru kategorije WTA 1000 nakon 2021. godine. Zheng je zato u dvoboju za finale morala nadigrati suparnicu koja je u Pekingu već dokazala da može pobjeđivati visoko rangirane tenisačice.
Za kinesku predstavnicu put do finala nije bio jednostavan
Zheng nije nastupila kao nositeljica, nego je mjesto u glavnom ždrijebu dobila zahvaljujući pozivnici organizatora. Prva četiri susreta dovela su je do odlučujućeg trećeg seta, a među protivnicama bile su Shi Han, Anna Kalinskaya, Marie Bouzková i Alina Čarajeva. Protiv Kalinskaye meč je završio predajom suparnice tijekom trećeg seta, dok je protiv Bouzkove morala igrati do rezultata 7:5 u odlučujućem dijelu. Upravo su ti dugi mečevi pokazali koliko je zahtjevan povratak u natjecateljski ritam nakon razdoblja obilježenog ozljedom. Unatoč fizičkoj potrošnji, Zheng je iz kola u kolo pronalazila sve stabilniji servis i sigurnije završavala poene.
U četvrtfinalu je, prema službenom izvještaju WTA-a, nadigrala šestu nositeljicu Elinu Svitolinu iz Ukrajine sa 6:3, 7:6 (8:6). Pritom je odlučujuće poene drugog seta odigrala agresivno i spriječila povratak protivnice u meč. Uslijedila je pobjeda nad Mertens u dva seta, čime je povezala dvije uzastopne pobjede bez izgubljenog seta. Do polufinala je već provela više vremena na terenu nego ijedna druga igračica na jednom WTA turniru tijekom 2026. godine. Nakon šest mečeva u Pekingu ukupno je igrala 13 sati i 33 minute, podatak koji bi mogao biti važan i u procjeni fizičke spremnosti uoči finala.
Unatoč velikom broju dugih susreta, posebno se izdvaja učinkovitost njezine napadačke igre. WTA je zabilježio čak 219 izravno osvojenih poena Zheng tijekom dosadašnjeg nastupa, što je najveći broj takvih poena jedne tenisačice na pojedinačnom turniru u ovoj sezoni. Time je nadmašila 210 izravno osvojenih poena Karolíne Muchove na Wimbledonu. Prema statistici koju WTA prati od 2021., Zheng je tek treća igračica koja je na jednom turniru WTA 1000 premašila granicu od 200 takvih poena. Takav učinak podcrtava način na koji pokušava dobivati susrete: ne čekanjem pogrešaka suparnica, nego preuzimanjem rizika i stvaranjem prilika za završni udarac.
Povratak nakon operacije lakta i pada na svjetskoj ljestvici
Plasman u finale posebno je značajan kada se usporedi sa Zhenginim položajem prije nekoliko mjeseci. Kineskinja je 2024. igrala finale Australian Opena, osvojila olimpijsko zlato u pojedinačnoj konkurenciji na Igrama u Parizu te se tijekom karijere popela do četvrtog mjesta svjetske ljestvice. Međutim, operacija desnog lakta i problemi pri povratku natjecanjima poremetili su njezinu sljedeću sezonu. Na China Openu 2025. predala je susret trećeg kola, a nakon toga nije ponovno nastupila sve do turnira u Dohi u veljači 2026. godine. Prema WTA-u, njezin je plasman u lipnju 2026. pao čak do 160. mjesta na svijetu.
Preokret je uslijedio nakon neuspjeha u kvalifikacijama u Torontu i razdoblja intenzivnog treninga na Floridi, zbog kojega je preskočila Cincinnati. Na US Openu zatim je prošla kvalifikacije i stigla do četvrtfinala, što je bio prvi jasniji znak povratka nekadašnje forme. U Peking je došla kao 54. tenisačica svijeta, no finale joj, prema WTA-ovim projekcijama, omogućuje povratak među prvih 30. U razgovorima s novinarima naglasila je da sada više cijeni pojedinačne pobjede i napor potreban da bi ih ostvarila. Istaknula je i da još ne smatra kako je dosegnula svoju najbolju razinu, jer joj je važnije dugoročno igrati kvalitetno nego uspjeti na samo jednom turniru.
Zheng je posljednji naslov na WTA Touru osvojila u Tokiju 2024. godine, pa joj završni susret u Pekingu pruža priliku da okonča gotovo dvogodišnje razdoblje bez turnirskog trofeja. Prije toga već je igrala finale turnira WTA 1000 u Wuhanu 2024., gdje ju je pobijedila Aryna Sabalenka. Sada nastupa na drugom velikom kineskom turniru, ali uz drukčija očekivanja nego tijekom razdoblja kada je bila među najviše rangiranim tenisačicama. Organizatorima je rekla da na početku natjecanja nije razmišljala o povijesnom rezultatu, nego o tome da prođe svaki sljedeći meč. Taj pristup naposljetku ju je doveo do uspjeha koji nijedna kineska tenisačica prije nje nije ostvarila u Pekingu.
Andreeva u finale ulazi nakon uvjerljive pobjede nad Bartůňkovom
Mirra Andreeva je svoje polufinale riješila znatno brže, pobijedivši 26. nositeljicu Nikolu Bartůňkovu za sat i 14 minuta. Prema WTA-ovoj statistici, ostvarila je 16 izravno osvojenih poena uz deset neprisiljenih pogrešaka te iskoristila pet od deset prilika za oduzimanje servisa. Ruskinja je dobila prva četiri gema meča, a u drugom setu ponovno je rano stekla prednost koju nije ispuštala. Završnih 6:2, 6:2 pokazuje razliku u učinkovitosti u odlučujućim trenucima, iako je Čehinja na turniru ostvarila rezultate iznad očekivanja. Andreeva je nakon susreta istaknula da je zadovoljna vlastitom igrom i načinom na koji je održavala pritisak na suparničin servis.
Ruskinja je turnir otvorila izgubljenim setom protiv Kineskinje Yuan Yue, ali je potom pobijedila deset setova zaredom. Nakon početnog preokreta svladala je Polinu Kudermetovu, Dariju Snigur, Jekaterinu Aleksandrovu i Bartůňkovu. Posebno zahtjevno bilo je četvrtfinale protiv Aleksandrove, u kojemu je oba seta dobila nakon dodatne igre, sa 7:6 (7:4), 7:6 (7:3). U polufinalu je, nasuprot tome, rano stekla kontrolu i tako izbjegla nepotrebno dug boravak na terenu. Pred finale je stoga u povoljnijem položaju kada je riječ o ukupnom opterećenju, premda ishod susreta ne određuje samo razina odmorenosti.
Za Andreevu je ovo peto finale u 2026. godini, nakon naslova u Adelaideu, Linzu i na Roland Garrosu te poraza u finalu Madrida. Na pariškom Grand Slam turniru u lipnju pobijedila je Poljakinju Maju Chwalińsku sa 6:3, 6:2 i osvojila prvi veliki naslov u pojedinačnoj konkurenciji. Prema službenim podacima Roland Garrosa, postala je najmlađa pobjednica pariškog turnira nakon Monice Seles 1992. godine. Nastupom u polufinalu Pekinga ostvarila je i 50. pobjedu ove sezone, izjednačivši se s Jessicom Pegulom na vrhu tog statističkog pokazatelja. WTA također navodi da je osigurala nastup na završnom turniru osam najboljih tenisačica sezone i da bi na sljedećoj ljestvici trebala napredovati do trećeg mjesta na svijetu.
Finale suprotstavlja napadačku snagu i stabilnost u razmjenama
Posebnu pozornost privlači činjenica da su se finalistice dosad susrele samo jednom, također na China Openu. U četvrtfinalu 2024. Zheng je nakon izgubljenog prvog seta preokrenula rezultat i pobijedila Andreevu sa 5:7, 6:0, 6:4. Taj meč ostaje jedina izravna usporedba njihovih mogućnosti u službenom međusobnom omjeru. Od tada su obje ostvarile velike rezultate, a Andreeva je u međuvremenu osvojila svoj prvi Grand Slam naslov. Zato rezultat iz 2024. donosi zanimljiv povijesni okvir, ali sam po sebi ne može biti pouzdana prognoza novog finala.
Prema ocjeni WTA-a i izjavama samih tenisačica, Zheng se oslanja na snažne udarce, visok ritam i inicijativu u razmjenama, dok Andreeva traži prednost kvalitetnim vraćanjem servisa i stabilnošću. Ruskinja surađuje s bivšom španjolskom tenisačicom Conchitom Martínez, a upravo su poboljšanja na reternu jedan od naglasaka njihova rada. Do završetka polufinala Andreeva je u 2026. pretvorila 301 priliku za oduzimanje servisa u osvojeni gem, najviše na WTA Touru. Samo u Pekingu iskoristila ih je 25, prema podacima udruge. Zheng će zbog toga trebati kvalitetan prvi servis, ali i dovoljno strpljenja da ne preuzme prevelik rizik u svakom poenu.
Važan čimbenik bit će i ozračje na središnjem terenu, gdje domaća publika Zheng prati tijekom cijelog turnira. Ona je priznala da joj takva podrška istodobno predstavlja pritisak i dodatnu motivaciju. Andreeva je, s druge strane, poručila da već ima iskustva s nastupima protiv domaćih igračica i da očekuje zahtjevan meč. Oboje sugovornica službenih turnirskih izvještaja naglašavaju da se od njihova prethodnog susreta promijenilo mnogo toga, od iskustva do rezultata na najvećim natjecanjima. Finalni dvoboj zato će biti i provjera može li Zheng svoju izraženu napadačku učinkovitost održati protiv suparnice koja trenutačno pripada samom vrhu svjetskog tenisa.
Povijesni naslov, bodovi i nagrade u završnici turnira
China Open održava se u Pekingu od 2004. godine, a ovogodišnje žensko natjecanje pripada kategoriji WTA 1000. U pojedinačnom ždrijebu nastupilo je 96 tenisačica, pri čemu su 32 nositeljice bile slobodne u prvom kolu. Među prijašnjim pobjednicama nalaze se Serena Williams, Iga Świątek i Coco Gauff, dok je naslov 2025. osvojila Amanda Anisimova. Međutim, nijedna kineska igračica dosad nije pobijedila u finalu ženskog pojedinačnog natjecanja, jer nijedna do Zheng nije ni uspjela doći do njega. Pobjeda 11. listopada stoga bi imala značenje koje nadilazi jedan trofej i označila bi prvo slavlje domaće predstavnice u toj konkurenciji.
Finale donosi i značajne bodove te novčane nagrade. WTA navodi da ukupni nagradni fond ženskog turnira iznosi 9.415.725 američkih dolara, a pobjednici pojedinačne konkurencije pripast će 1.151.380 dolara. Poražena finalistica primit će 612.340 dolara, uz 650 bodova za svjetsku ljestvicu, dok naslov donosi 1000 bodova. Ti rezultati važni su Andreevoj, koja se približava vrhu poretka, ali i Zheng, koja nakon ozljede nastoji ponovno učvrstiti položaj među najboljima. Ovisno o prethodno osvojenim bodovima i njihovoj obrani, konačan učinak na ljestvicu bit će vidljiv u sljedećem službenom obračunu.
Nedjeljni program na terenu Diamond uključuje i finale ženskih parova, zakazano prije pojedinačnog dvoboja. U njemu će kineska tenisačica Zhang Shuai zajedno s Čehinjom Kateřinom Siniakovom igrati protiv Gabriele Dabrowski i Luise Stefani, prema objavi organizatora China Opena. Tako će domaća publika imati dvije prilike pratiti kineske predstavnice u susretima za naslov. Ipak, najveću pozornost privlači pojedinačno finale, jer Zheng može dovršiti pothvat kakav tijekom više od dva desetljeća nijedna njezina sunarodnjakinja nije ostvarila. Andreeva će joj pokušati spriječiti taj iskorak i osvojiti četvrti naslov sezone, čime bi nastavila iznimno uspješnu 2026. godinu.
Izvori:
- WTA – izvještaj o pobjedi Zheng Qinwen nad Elise Mertens i povijesnom plasmanu u finale (link)
- China Open – službeni pregled polufinala, izjava i rezultata kineske finalistice (link)
- WTA – pobjeda Mirre Andreeve nad Nikolom Bartůňkovom, statistika i plasman na ljestvici (link)
- WTA – najava finala, raspored, put finalistice do završnog meča i nagrade (link)
- WTA – niz pobjeda Elise Mertens i četvrtfinalni rezultat protiv Ige Świątek (link)
- WTA – povratak Zheng Qinwen nakon ozljede, treninga i pada na ljestvici (link)
- China Open – službena najava finala i usporedba igračkih stilova Zheng i Andreeve (link)
- Roland Garros – službeni izvještaj o naslovu Mirre Andreeve u Parizu 2026. (link)
- WTA – službene informacije o formatu i povijesti China Opena 2026. (link)