Grobnička jesen 2026. počinje izložbom koja obilježava 30 godina Likovne kolonije Grobnik
U Galeriji suvremene umjetnosti Grobnik, smještenoj u povijesnom Kaštelu Grobnik u Primorsko-goranskoj županiji, u srijedu 14. listopada 2026. u 18 sati bit će otvorena izložba radova jubilarne Likovne kolonije Grobnik. Otvorenje će ujedno označiti službeni početak Grobničke jeseni 2026., kulturne manifestacije koja tijekom nekoliko mjeseci okuplja likovne umjetnike, književnike, glazbenike, istraživače baštine i mlade autore. Središnja je tema ovogodišnjeg početka programa trideseta obljetnica likovnih susreta započetih 1996. godine. Prema najavi Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine, organizatora manifestacije, obilježavanje jubileja istodobno je prilika za predstavljanje novih umjetničkih radova i pregled razvoja zbirke koja se tijekom desetljeća stvarala u Kaštelu. Program će trajati do prosinca, uz izložbe, predstavljanja knjiga, koncert, znanstveni skup i aktivnosti posvećene grobničkom govoru.
Pet umjetnica na jubilarnom međunarodnom susretu
Nakon stanke izazvane pandemijom i nekoliko organizacijski skromnijih izdanja, Likovna kolonija Grobnik 2026. ponovno je okupila međunarodni sastav. U suradnji Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine i mađarskog kulturnog instituta Liszt u Zagrebu, četirima hrvatskim umjetnicama pridružila se mađarska autorica Andrea Szocs. Uz nju su sudjelovale Alba Miočev, Marina Rajsić, Jasna Šikanja i Hana Belobrk. Za umjetničko vodstvo zadužena je dr. art. Celestina Vičević, grafičarka i profesorica na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Organizator ističe da se izložbom želi predstaviti različitost autorskih pristupa, a ne radove svesti na zajednički stilski ili tematski nazivnik.
Sudjelovanje umjetnice iz Mađarske važno je i zbog kontinuiteta međunarodnih veza koje su bile prepoznatljivo obilježje grobničke Kolonije tijekom velikog dijela njezine povijesti. Prema podacima Katedre, prvi likovni susret održan je 1996., već 1997. dobio je međunarodni karakter, a od 1998. program se odvijao pod nazivom Međunarodna likovna kolonija Grobnik. U različitim su razdobljima u Kaštel dolazili autori iz Hrvatske i drugih zemalja, upoznavali područje Grobnišćine i ondje stvarali. Takav model omogućio je da se susreti ne zadrže samo na razmjeni iskustava među sudionicima. Zahvaljujući djelima koja su nakon pojedinih saziva ostajala Katedri, razvijao se i trajan likovni fundus, danas jedan od važnih temelja galerijskog programa.
Od umjetničkog susreta do zbirke suvremene umjetnosti
Povijest Kolonije povezana je s nizom istaknutih autora koji su na Grobniku stvarali tijekom proteklih trideset godina. U najavi jubileja Katedra među njima izdvaja Vladu Marteka, Joška Eterovića, Tomu Gerića, Voju Radoičića, Zvonimira Kamenara, Josipa Butkovića, Zdravka Milića i Predraga Todorovića. Njihovo sudjelovanje pokazuje širinu pristupa zastupljenih u programu, od različitih slikarskih i grafičkih postupaka do kiparskog izražavanja. Važna posebnost grobničkog modela bila je odluka da dio nastalih radova ostane u mjestu održavanja. Zbog toga je svaki susret imao dva rezultata: neposrednu suradnju umjetnika i dugoročno obogaćivanje zbirke dostupne budućim naraštajima.
Stručno oblikovanje zbirke važan je dio njezine povijesti. Povjesničari umjetnosti Berislav Valušek i Boris Toman proveli su selekciju kojom je 2002. godine oblikovana Zbirka suvremene likovne umjetnosti Grobnik. Prema prigodnoj najavi tridesete obljetnice, zbirka obuhvaća gotovo 500 slika, skulptura, crteža i grafika. Na drugoj službenoj stranici Katedre, posvećenoj pripremi zavičajnog muzeja, spominje se približno 700 likovnih radova u depou, pa se objavljene brojke razlikuju ovisno o prikazu fundusa. Katedra navodi da je u tijeku sustavna inventarizacija i stručna obrada građe, što je važno za njezino precizno evidentiranje, dugoročno čuvanje i buduće izlaganje.
Galerija suvremene umjetnosti Grobnik otvorena je 1999. godine, tri godine nakon početka Kolonije, kako bi nastali radovi dobili odgovarajući izložbeni prostor. Katedra navodi da su uređenje podržali Ministarstvo kulture, Primorsko-goranska županija i Općina Čavle. Galerija se nije razvijala samo kao mjesto izlaganja fundusa, nego je organizirala i samostalne te skupne izložbe domaćih i inozemnih autora. Djela iz grobničke zbirke predstavljana su i izvan Hrvatske, uključujući projekt CroARTia u Stuttgartu. Nakon obnove i ponovnog otvaranja u prosincu 2023. galerija se usmjerila i na dokumentiranje fundusa. Kustosica Katerina Jovanović pridonosi razvoju aktualnog izložbenog programa, dok je voditelj galerije Ivo Bogović.
Grobnička jesen započela je još u rujnu
Prvi ovogodišnji događaji održani su prije službenog listopadskog otvorenja. Nakon rada umjetnica na Koloniji 19. i 20. rujna, Katedra je 23. rujna sudjelovala u obilježavanju Dana europske baštine, u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja Rijeka. U tom je dijelu programa pažnja bila usmjerena na približavanje kulturne baštine sudionicima, uključujući edukativne aktivnosti. Sljedeći istaknuti datum bio je 2. listopada, kada je u Sokolani prikazan dugometražni lirsko-edukativni dokumentarni film „Šapat gljiva“ autora Tonija Košćine.
Svečano otvorenje izložbe održat će se u povijesnom Kaštelu Grobnik, na adresi Trg Zrinskih i Frankopana 1, Grobnik. Za posjetitelje koji planiraju pratiti više programa tijekom jeseni dostupne su i ponude smještaja u Grobniku i okolici. Kaštel pritom nije samo mjesto održavanja nego i dio kulturnog identiteta manifestacije.
Projekt Darovani povezuje dječje stvaralaštvo i čakavsku baštinu
Nakon otvorenja Kolonije slijedi program za djecu i mlade. Prema aktualnom rasporedu Katedre, završno okupljanje sudionika projekta „Darovani“ predviđeno je za 19. listopada 2026. s početkom u 8.30 sati. Projekt već približno dva desetljeća povezuje učenike, njihove mentore, književnike i likovne umjetnike kroz natječaje i radionice usmjerene na lokalni jezik i kulturnu baštinu. Djeca stvaraju književne radove na čakavskim govorima, dok se likovnim i multimedijskim izražavanjem bave običajima, prostorom i pričama svojega kraja. Prema opisu Katedre, završni dan uključuje priznanja i aktivnosti u kojima se učenici mogu susresti sa stručnjacima i autorima.
Književne večeri: poezija na više jezika, haiku i nove čakavske priče
Književni dio Grobničke jeseni obuhvatit će predstavljanje nekoliko naslova povezanih s nakladničkim radom Katedre. Za 29. listopada u 18 sati najavljena je promocija zbirke „Mikrokozmos“ Korine Juretić Faraguna. Prema izdavačkom opisu, riječ je o autoričinoj drugoj zbirci koja sadrži približno stotinu pjesama raspoređenih u tri ciklusa. Tekstovi kombiniraju grobničku čakavštinu, hrvatski standardni jezik i engleski, a vizualni dio knjige uključuje radove Celestine Vičević nastale kao odgovor na pročitane stihove. Urednica i recenzentica knjige je prof. dr. sc. Vjekoslava Jurdana, dok je jezičnu savjetodavnu ulogu imala prof. dr. sc. Sanja Bogović. Knjiga je izdana 2025. godine, a ovogodišnji program donosi njezino predstavljanje u sklopu manifestacije.
Za 4. studenoga u 18 sati najavljeno je predstavljanje zbirke „Oda Grobniku, čez sliku i haiku“ Tonija Buterina. Katedra je predstavlja kao prvu zbirku haiku pjesama na grobničkom govoru, čime se tradicionalni lokalni izričaj povezuje s pjesničkim oblikom nastalim u Japanu. Prema izdavačkoj najavi, knjiga okuplja 35 pjesničkih minijatura povezanih s autorovim fotografijama i sjećanjima na prostor Grobnišćine. Rukopis je odabran na anonimnom natječaju „Vlastinim tragom“, a urednik izdanja je Ivo Bogović.
U programu je i zbirka kratkih priča „Propiši čez hartu“, nastala na radionicama kreativnog pisanja koje je vodila književnica Karmela Špoljarić. Prema najavi organizatora, šest autorica i jedan autor napisali su ukupno 28 priča raspoređenih u četiri poglavlja. Posebnost izdanja nije samo broj sudionika nego činjenica da se grobnički govor koristi za suvremenu prozu, likove i teme, a ne isključivo za zapisivanje predaje ili prošlih običaja. Takav pristup omogućuje da zaštićeni lokalni govor dobije mjesto i u novoj književnoj produkciji. Točan datum predstavljanja ove knjige nije naveden u objavljenoj najavi Grobničke jeseni, pa ga organizator tek treba dodatno precizirati.
Obljetnica Vesne Miculinić Prešnjak i koncert harmonikaša Marina Bilića
Posebna književna večer predviđena je za 20. listopada u 18 sati u Galeriji SUG, kada će biti obilježeno trideset godina umjetničkog rada pjesnikinje Vesne Miculinić Prešnjak. Riječ je o autorici povezanoj s Grobnišćinom koja piše na grobničkoj čakavštini i hrvatskom standardnom jeziku te sudjeluje u programima Katedre. Prema njezinoj biografiji objavljenoj na stranicama organizatora, tijekom trideset godina spisateljskog rada objavila je 31 knjigu, uključujući poeziju, književnost za djecu i roman. Jubilej je prigoda da se njezin književni opus sagleda u kontekstu očuvanja regionalnog izraza i njegova mjesta u suvremenoj književnosti. Time se program posvećen Koloniji nadopunjuje obilježavanjem još jedne tridesetogodišnje stvaralačke priče.
Glazbeni dio jesenskog programa nastavlja se 23. listopada u 18 sati koncertom harmonikaša Marina Bilića u Galeriji SUG, u sklopu ciklusa „Soareja va Gradu“. Katedra navodi da je riječ o mladom glazbeniku rođenom u Rijeci 2002. godine, koji je nakon glazbenog školovanja u Novom Vinodolskom i Rijeci diplomirao na Muzičkoj akademiji u Puli u srpnju 2026. Nastupao je na koncertnim i kulturnim pozornicama u Hrvatskoj te u više europskih zemalja. Ciklus „Soareja va Gradu“ zamišljen je kao prostor susreta publike s različitim izvođačima u intimnijem galerijskom okruženju. Koncert tako dodatno proširuje ovogodišnji program izvan likovne umjetnosti i književnosti.
Izložbe, znanstveni skup i očuvanje grobničkoga govora
Izložbeni program Galerije SUG nastavit će se i nakon predstavljanja radova Kolonije. Za 13. studenoga najavljeno je otvorenje izložbe Andree Musa, a za 18. prosinca izložbe Tomislava Hršaka. Organizator još nije u prigodnoj najavi naveo detaljne koncepcije tih izložbi, pa bi njihovi sadržaji trebali biti predstavljeni zasebnim programskim objavama. Izložbe se nadovezuju na pristup u kojem se zbirka nastala dugotrajnim radom Kolonije razvija paralelno s novim galerijskim projektima.
Znanstveni skup „Grobnišćina: znakovi, tragovi, smjerokazi“ ove će godine biti posvećen profesorici emeriti Ivi Lukežić, dijalektologinji i članici Katedre. Njezin istraživački rad posebno je važan za proučavanje čakavskih govora i dokumentiranje jezičnih obilježja Grobnišćine. S prof. dr. sc. Sanjom Zubčić suautorica je monografije „Grobnički govor XX. stoljeća (gramatika i rječnik)“, koju je Katedra objavila 2007. godine. Knjiga povezuje gramatički opis i rječničku građu te predstavlja važan izvor za razumijevanje govora koji se mijenja zajedno sa zajednicom njegovih govornika. Održavanjem skupa manifestacija će stručnu raspravu o jeziku povezati s književnim programima koji taj isti govor koriste kao živo sredstvo izražavanja.
Grobnički govor nalazi se na popisu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, navodi Katedra na svojim službenim stranicama. Ta zaštita ne znači da je posao očuvanja dovršen: jezik treba dokumentirati, istraživati, prenositi i koristiti. Zato je Katedra 2024. pokrenula projekt digitalizacije grobničke čakavštine koji uključuje audio i videosnimanje razgovora te bilježenje tradicijskih znanja i načina života. Među dosadašnjim temama nalaze se obrti, mlinarstvo, stočarstvo i prehrambena baština, a aktivnosti se nastavljaju i tijekom 2026. Znanstveni skup, knjige, radionice i dječji programi tako predstavljaju različite načine rada na istom cilju: očuvati dokumentirano jezično naslijeđe i istodobno omogućiti da se ono nastavi razvijati.
Planirano ponovno otvaranje Zavičajne zbirke 21. prosinca
Završetak Grobničke jeseni 2026. planiran je za 21. prosinca, kada bi trebala ponovno biti otvorena obnovljena i sadržajno osvježena Zavičajna zbirka Grobnišćine. Prema podacima Katedre, etnografska zbirka otvorena je u Kaštelu 1992. godine i tijekom desetljeća obogaćivana predmetima koji svjedoče o svakodnevnom životu područja Grobnišćine. U njoj se čuvaju gospodarski alati, kućanski predmeti, tekstil, fotografije, dokumenti i druge vrste građe povezane s lokalnom poviješću. Zbirka je zatvorena za posjetitelje 2020., a nakon ponovnog otvaranja galerijskog prostora krajem 2023. započele su intenzivnije pripreme za sustavnije muzejsko predstavljanje baštine. Katedra pritom surađuje s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja Rijeka na stručnoj obradi i organizaciji građe.
Najavljeni prosinački završetak još je planirani termin, a ne potvrda da je obnovljeni postav već dostupan posjetiteljima. Ako bude ostvaren prema rasporedu, povezat će dva dijela djelovanja Katedre: izgradnju zbirke suvremene umjetnosti i čuvanje predmeta koji dokumentiraju način života prethodnih generacija. Grobnička jesen tako će od rujanskih umjetničkih susreta do prosinačkog programa obuhvatiti različite oblike kulturne memorije i suvremenog stvaralaštva. Središnji događaj ostaje otvorenje jubilarne izložbe u srijedu 14. listopada u 18 sati, kada će Galerija SUG predstaviti radove pet umjetnica i obilježiti trideset godina Likovne kolonije Grobnik.
Izvori:
- Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine – službena najava izložbe i cjelokupnog programa Grobničke jeseni 2026. (link)
- Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine – povijest Međunarodne likovne kolonije Grobnik i razvoj zbirke (link)
- Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine – povijest Galerije SUG, rad Programskog vijeća i stručna obrada fundusa (link)
- Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine – datumi i najave događanja u listopadu i studenome 2026. (link)
- Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine – projekt Darovani, njegova svrha i oblici dječjeg stvaralaštva (link)
- Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine – bibliografski podaci o zbirci Mikrokozmos i najava knjige Oda Grobniku, čez sliku i haiku (link; link)
- Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine – najava koncerta Marina Bilića te obilježavanja obljetnice Vesne Miculinić Prešnjak (link; link)
- Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine – zaštita i digitalizacija grobničkog govora te povijest Zavičajne zbirke (link; link)
- Muzejski dokumentacijski centar – povijesni podaci o etnografskoj zbirci i galeriji u Kaštelu Grobnik (link)