Film „Baština Zadarske županije” nagrađen na TEF Festu Krk 2026.: drugo mjesto među županijskim promotivnim filmovima
Promotivni film „Baština Zadarske županije”, koji je za Turističku zajednicu Zadarske županije izradila produkcija Diadora TV, osvojio je drugu nagradu u kategoriji najboljeg promotivnog filma županije na četvrtom Festivalu turističkog i etnografskog filma, TEF Festu Krk 2026. Festival je održan od 22. do 25. rujna na otoku Krku, a okupio je filmske autore, turističke zajednice i predstavnike kulturnih ustanova iz Hrvatske i inozemstva. Prema službenim rezultatima organizatora, riječ je o priznanju u konkurenciji hrvatskih turističkih filmova, unutar kategorije posvećene predstavljanju županija. Nagrađeno ostvarenje tematizira kulturnu, povijesnu i tradicijsku baštinu zadarskog područja te njezinu ulogu u oblikovanju identiteta destinacije. Priznanje dolazi u trenutku kada turističke zajednice sve veću pozornost posvećuju sadržajima koji posjetiteljima, uz prirodne atrakcije, približavaju povijest i način života pojedinog kraja.
Druga nagrada za zadarski film, prva za promotivno ostvarenje o Istri
U službenom popisu priznanja koji je objavila Udruga Tragom hrvatske baštine, organizator TEF Festa, film „Baština Zadarske županije” naveden je kao dobitnik druge nagrade u kategoriji „Najbolji promo film županije”. Prvu nagradu u istoj kategoriji osvojio je film „Istria, Weekend as It Should Be” Turističke zajednice Istarske županije, dok je treća pripala filmu „Smisli avanturu!” Turističke zajednice Karlovačke županije. Zadarski je film tako zauzeo drugo mjesto među nagrađenim županijskim promotivnim ostvarenjima. Rezultati pokazuju i koliko su različiti pristupi predstavljanju regionalnog identiteta zastupljeni u suvremenoj turističkoj filmskoj produkciji. Umjesto natjecanja u jedinstvenom obliku reklame, festival uspoređuje filmske priče koje se razlikuju po tematici, načinu pripovijedanja i odabiru onoga što žele istaknuti pred publikom.
Nagrada zadarskom filmu istodobno je priznanje Turističkoj zajednici Zadarske županije, koja ga je prijavila na festival, i autorima iz Diadore TV, zaduženima za njegovu izradu. Prema opisu dostavljenom uz vijest o nagradi, film se oslanja na vizualno predstavljanje naslijeđa koje povezuje različita povijesna razdoblja, lokalne običaje i kulturni krajolik županije. Riječ je o pristupu kojim se odmiče od predstavljanja destinacije isključivo kroz obalu i ljetni odmor te naglasak stavlja na njezinu kulturnu posebnost. Pritom filmski format omogućuje da priča dopre i do publike koja prethodno ne poznaje pojedine gradove, otoke ili područja u zaleđu. Sama nagrada ne predstavlja mjerilo budućeg turističkog prometa, ali povećava vidljivost rada uloženog u prikazivanje regionalne baštine.
Vanja Čvrljak: baština je temelj autentičnosti destinacije
Direktor Turističke zajednice Zadarske županije Vanja Čvrljak, komentirajući festivalsko priznanje, istaknuo je da kulturna, povijesna i tradicijska baština ima dvostruku vrijednost: dio je identiteta područja, ali i osnova za razvoj sadržajnije turističke ponude. Kako je poručio, namjera je bila suvremenim i atraktivnim filmskim izričajem približiti tu vrijednost široj publici. Posebno je naglasio da baština nije samo podsjetnik na prošlost, nego „temelj autentičnosti i prepoznatljivosti naše destinacije”. Nagradu je pritom opisao kao dodatni poticaj nastavku promicanja kulturnih vrijednosti i razvoja ponude koja povezuje baštinu, kulturu i doživljaj prostora. Njegova se izjava uklapa u širi smjer turističke promocije u kojem lokalne priče, zanati i običaji zauzimaju važnije mjesto uz tradicionalne motive prirode i odmora.
Čvrljak je dužnost direktora županijske turističke zajednice preuzeo 2026. godine, nakon odluke Turističkog vijeća donesene 30. travnja. Prema službenim informacijama same zajednice, riječ je o organizaciji koja na regionalnoj razini koordinira razvoj i predstavljanje destinacije te okuplja lokalne turističke zajednice. Stoga film nije samo pojedinačni promotivni materijal nego i dio nastojanja da se raznolika baština područja predstavi pod zajedničkim regionalnim identitetom. Takav pristup može biti posebno važan za manja mjesta koja nemaju međunarodnu prepoznatljivost Zadra, ali posjeduju povijesne lokalitete, običaje ili tradicijske vještine zanimljive posjetiteljima. Koliko će se festivalsko priznanje pretvoriti u konkretnu posjećenost pojedinih lokaliteta, tek se može pratiti kroz buduće promotivne aktivnosti i turističke rezultate.
Četverodnevni festival s 84 filma u službenom programu
Četvrto izdanje TEF Festa trajalo je od 22. do 25. rujna 2026. godine, a program je prvi put raspoređen na četiri dana i dvije lokacije, Malinsku i grad Krk. Organizatori su objavili da je pristiglo ukupno 130 filmskih prijava, od kojih su 84 uvrštene u službeni festivalski program. Sudjelovali su autori iz Hrvatske, sedam drugih europskih zemalja i Australije, a predstavljena su ostvarenja turističkog, etnografskog i dokumentarnog usmjerenja. Projekcije u Malinskoj održavale su se u Interpretacijskom centru maritimne baštine DUBoak, dok je dio programa u gradu Krku bio smješten u tamošnjoj kinodvorani. Završnica s dodjelom priznanja održana je 25. rujna, dva dana prije Svjetskog dana turizma, koji se obilježava 27. rujna.
Festivalski program nije bio ograničen na natjecateljske projekcije. Prema izvještaju organizatora, publika je mogla pratiti razgovore s filmskim autorima, predavanja te sadržaje povezane s tradicijom i turističkom interpretacijom kulturne baštine. U završnom programu održana je i rasprava „Kako nam je stvarnost ukrala scenarij”, u kojoj su sudjelovali novinarka i televizijska urednica Martina Validžić te australski redatelj hrvatskog podrijetla Peter Pecotić, uz moderiranje književnika i sveučilišnog profesora Nikole Petkovića. Među nagrađenim naslovima bio je i Pecotićev film „Countryman”, koji je dobio priznanja u međunarodnoj dokumentarnoj konkurenciji. Program je tako povezivao turističku promidžbu s dokumentarnim pripovijedanjem i pitanjima o tome kako autori obrađuju stvarne zajednice, njihove priče i običaje.
Zašto je kulturna baština važna za predstavljanje zadarske regije
Zadarska županija obuhvaća povijesni grad Zadar, niz priobalnih i otočnih naselja te prostore zaleđa s različitim kulturnim krajolicima. Turistička zajednica regije u svojem pregledu povijesti i kulture posebno ističe naslijeđe Liburna, rimskog razdoblja, srednjovjekovnih državnih i crkvenih središta te kasnijih graditeljskih slojeva. Upravo takva raznolikost objašnjava zašto se povijest područja ne može sažeti u jednu znamenitost ili jedan oblik tradicije. Riječ je o prostoru u kojem se na relativno maloj udaljenosti susreću antički ostaci, predromanička arhitektura, utvrde i živa nematerijalna baština. Promotivna filmska priča posvećena cijeloj županiji zato može poslužiti kao početna točka za upoznavanje različitih mjesta, a ne samo njezina najvećega grada.
Među prepoznatljivim primjerima graditeljske baštine nalazi se crkva sv. Donata u Zadru, monumentalna građevina iz 9. stoljeća smještena uz ostatke antičkoga rimskog foruma. Prema podacima Turističke zajednice Zadarske županije, dijelovi antičkih arhitektonskih elemenata ugrađeni su i u samu crkvu, čime je u jednoj građevini vidljiv odnos između rimskog i ranosrednjovjekovnog razdoblja. Zadarska povijesna jezgra uključuje i katedralu sv. Stošije, crkvene zbirke te brojne tragove promjena koje je grad prolazio tijekom stoljeća. Arheološki muzej Zadar, osnovan 1832. godine, čuva građu od prapovijesti do srednjega vijeka i važan je za razumijevanje šire povijesti sjeverne Dalmacije. Ti spomenici pokazuju zašto upoznavanje zadarske baštine podrazumijeva mnogo više od kratkog obilaska najpoznatijih gradskih znamenitosti.
Od zadarskih bedema na UNESCO-ovu popisu do paške čipke
Međunarodnu vrijednost dijela graditeljske baštine potvrđuje i UNESCO. Obrambeni sustav Zadra od 2017. nalazi se na Popisu svjetske baštine u sklopu serijskog dobra „Venecijanski obrambeni sustavi 16. i 17. stoljeća”, koje uključuje lokalitete u Hrvatskoj, Italiji i Crnoj Gori. Prema UNESCO-ovu obrazloženju, ti sustavi svjedoče o razvoju bastionskih utvrda i obrambene arhitekture u razdoblju kada su promjene u naoružanju utjecale na način izgradnje i zaštite gradova. Zadarski je dio tog dobra stoga vrijedan kao povijesni i arhitektonski dokument znatno šireg mediteranskog prostora. Međutim, UNESCO-ov status ne obuhvaća automatski cijeli grad niti svaku kulturnu znamenitost u županiji, nego konkretno zaštićeni dio obrambenog sustava.
Nematerijalna baština pruža drukčiji pogled na regionalni identitet. Paška čipka, tradicionalna vještina izrade čipke iglom na otoku Pagu, dio je elementa „Čipkarstvo u Hrvatskoj”, uvrštenog 2009. godine na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. UNESCO ističe da se znanje o njezinoj izradi prenosi među generacijama te da je riječ o tradiciji povezanoj sa svakodnevnim životom i kulturnim identitetom zajednice. U lipnju 2026. u gradu Pagu održano je i 15. izdanje Međunarodnog festivala čipke, uz sudjelovanje čipkarica i predstavnika kulturnih organizacija iz više europskih država, prema objavi Grada Paga. Taj primjer pokazuje kako baština može biti istodobno predmet zaštite, živa vještina i sadržaj kulturnih događanja, bez svođenja njezine vrijednosti isključivo na turističku privlačnost.
Na širem dalmatinskom području očuvana je i tradicija klapskog pjevanja, koju je UNESCO 2012. uvrstio na popis nematerijalne kulturne baštine. Ta se višeglasna vokalna tradicija temelji na zajedničkom pjevanju, usmenom prenošenju i lokalnim glazbenim praksama. U Zadarskoj županiji kulturnu sliku dodatno oblikuju običaji priobalnih mjesta, otočne zajednice te naslijeđe Ravnih kotara i Bukovice. U Ninu, primjerice, predromaničke crkve i povijesna jezgra svjedoče o važnosti tog područja u ranosrednjovjekovnoj povijesti, što ističe i službena turistička prezentacija regije. Zajedno s tradicijama otoka i obalnih gradova, takvo naslijeđe stvara sadržajnu podlogu za turističke i kulturne programe koji ne ovise isključivo o ljetnim mjesecima.
Filmska promocija i razvoj kulturnog turizma
Promotivni filmovi u turizmu imaju drukčiju zadaću od klasičnih turističkih vodiča. Umjesto iscrpnog popisa lokaliteta, njihov je cilj sažetom pričom pobuditi zanimanje za određenu destinaciju i predstaviti ono što je čini prepoznatljivom. Kada je tema kulturna baština, takav pristup može otvoriti prostor za predstavljanje manjih muzeja, tradicijskih radionica, lokalnih manifestacija i mjesta koja rijetko dolaze u središte međunarodne turističke promocije. Međutim, dugoročna korist ovisi i o tome mogu li zainteresirani posjetitelji na terenu pronaći kvalitetne informacije, stručna vodstva i sadržaje koji poštuju lokalnu zajednicu i samu baštinu. Festivalsko priznanje zato je prvenstveno potvrda vidljivosti filmskog rada, a tek moguća polazišna točka za šire rezultate.
Važnost različitih turističkih sadržaja posebno dolazi do izražaja u regiji s velikim brojem posjetitelja. Prema privremenim podacima Turističke zajednice Zadarske županije, objavljenima početkom listopada 2026., dotadašnji rezultat turističke godine bio je gotovo 2,06 milijuna dolazaka i više od 15 milijuna noćenja. U odnosu na usporedivo razdoblje prethodne godine navedeno je povećanje dolazaka od približno 0,5 posto te noćenja od 1,5 posto, uz napomenu da brojke još nisu konačne. Ti podaci ne pokazuju učinak nagrađenog filma, ali daju mjerilo turističkog okruženja u kojem se promiču dodatni motivi dolaska. Razvoj kulturnih ruta i sadržaja izvan vrhunca ljetne sezone mogao bi pridonijeti ravnomjernijem interesu za gradove, otoke i zaleđe, pod uvjetom da se takvi projekti provode u suradnji s lokalnim nositeljima baštine.
Film dostupan na kanalu županijske turističke zajednice
Prema informacijama Turističke zajednice Zadarske županije, film „Baština Zadarske županije” dostupan je za gledanje na njezinu službenom kanalu na YouTubeu. Time festivalski nastup nije jedina prilika da se publika upozna s temom filma: digitalna dostupnost omogućuje da ga pogledaju i zainteresirani posjetitelji koji nisu sudjelovali u programu na Krku. Za putnike koji nakon gledanja žele istražiti kulturne lokalitete i tradicijske sadržaje korisno je povezati informacije o znamenitostima, muzejima i manifestacijama s praktičnim planiranjem obilaska. Pritom se mogu razmotriti i ponude smještaja u Zadarskoj županiji, osobito kada posjet uključuje više mjesta na obali, otocima i u zaleđu. Osvojena druga nagrada na TEF Festu Krk 2026. ostaje konkretno međunarodno festivalsko priznanje filmu čija je glavna tema vrijednost kulturnog naslijeđa kao sastavnog dijela suvremenog identiteta zadarske regije.
Izvori:
- Udruga Tragom hrvatske baštine – službeni izvještaj i potpuni popis nagrada TEF Festa Krk 2026. (link)
- Udruga Tragom hrvatske baštine – program četvrtog izdanja festivala, datumi i lokacije (link)
- Turistička zajednica Zadarske županije – podaci o organizaciji i direktoru Vanji Čvrljku (link)
- Turistička zajednica Zadarske županije – povijesna i kulturna baština regije (link)
- Turistička zajednica grada Zadra – podaci o Arheološkom muzeju i njegovim zbirkama (link)
- UNESCO, Centar za svjetsku baštinu – venecijanski obrambeni sustavi i zadarski lokalitet (link)
- UNESCO, Nematerijalna kulturna baština – čipkarstvo u Hrvatskoj i tradicija paške čipke (link)
- UNESCO, Nematerijalna kulturna baština – klapsko pjevanje Dalmacije (link)
- Grad Pag – 15. Međunarodni festival čipke, lipanj 2026. (link)
- Antena Zadar / Turistička zajednica Zadarske županije – privremeni pokazatelji turističke sezone 2026. (link)