Kako predmenstrualni poremećaji utječu na perinatalnu depresiju: dubinska analiza i nove spoznaje | Karlobag.eu

Istraživanje pokazuje snažnu vezu između predmenstrualnih poremećaja i perinatalne depresije, otkrivajući kako hormonalne promjene mogu utjecati na mentalno zdravlje žena. Ova nova studija bacila je svjetlo na potrebu za boljim razumijevanjem i pristupom liječenju mentalnih poremećaja povezanih s reproduktivnim ciklusom žena.

Kako predmenstrualni poremećaji utječu na perinatalnu depresiju: dubinska analiza i nove spoznaje | Karlobag.eu
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Perinatalna depresija i povezanost s poremećajima raspoloženja tijekom predmenstrualnog perioda - nove spoznaje

Promjene raspoloženja su česta pojava kod mnogih žena tijekom reproduktivnih godina. Menstruacija, trudnoća i menopauza obilježeni su hormonskim promjenama koje mogu utjecati na raspoloženje osobe.

Međutim, za milijune žena koje pate od predmenstrualnog poremećaja, poput teškog predmenstrualnog sindroma (PMS) ili predmenstrualnog disforičnog poremećaja (PMDD), te promjene raspoloženja mogu biti znatno intenzivnije od uobičajenih. Simptomi su obično ograničeni na dane prije menstruacije, no kronična i ciklička priroda predmenstrualnih poremećaja, posebno PMDD-a, može duboko utjecati na život osobe.

Predmenstrualni poremećaji očituju se nizom simptoma – uključujući promjene raspoloženja, razdražljivost i umor. PMS se općenito smatra blažim oblikom PMDD-a.

Predmenstrualni poremećaji utječu na milijune žena reproduktivne dobi diljem svijeta. Procjenjuje se da između 1-6% žena pati od PMDD-a, dok između 20% i 30% žena doživljava umjerene do teške simptome PMS-a. Blagi PMS je česta pojava i ne bi se nužno smatrao bolešću.

Unatoč njihovoj učestalosti, postoji ozbiljan nedostatak svijesti i razumijevanja, kako među javnošću tako i među pružateljima zdravstvenih usluga, o predmenstrualnim poremećajima i utjecaju koji mogu imati na kvalitetu života i zdravlje.

No, nedavna istraživanja, koja su proveli moji kolege i ja, bacila su više svjetla na ove uvjete i moguće mehanizme koji leže u osnovi. Naša studija otkrila je da žene koje pate od predmenstrualnog poremećaja također mogu biti izložene većem riziku od depresije tijekom ili nakon trudnoće.

Prethodna istraživanja koja smo proveli pokazala su vezu između predmenstrualnih poremećaja i većeg rizika od kasnijeg suicidalnog ponašanja, ranog nastupa menopauze i teških simptoma menopauze, pa čak i prijevremene smrti. Posjedovanje predmenstrualnog poremećaja također bi moglo djelomično objasniti zašto su mentalni zdravstveni problemi češći kod mladih žena.

Perinatalna depresija
U ovom kontekstu kronične borbe, trudnoća nudi privremeno olakšanje od ciklične patnje predmenstrualnih poremećaja, jer pauzira menstruaciju – i prateće simptome.

Ali uvjerljivi dokazi pokazuju da su predmenstrualni poremećaji vjerojatno uzrokovani abnormalnim odgovorom na normalne hormonske promjene – što znači da ovaj predah možda nije bez svojih izazova.

Hormonske promjene tijekom i nakon trudnoće mogu izazvati specifičnu vrstu nemira: perinatalnu depresiju. Ovo stanje pogađa 10-20% rodilja i dijeli značajne simptome s depresijom – koje karakteriziraju iznimna tuga, niska energija i razdražljivost.

Povijesno gledano, veze između predmenstrualnih poremećaja i perinatalne depresije prepoznate su anegdotski. Međutim, nedostajalo je solidnih dokaza koji bi potvrdili ovu vezu.

No, naša najnovija studija, koja je analizirala podatke više od 1 milijun majki u Švedskoj, prva je takve vrste koja demonstrira snažnu povezanost između predmenstrualnih poremećaja i perinatalne depresije.

Pokazali smo da su žene s poviješću predmenstrualnih poremećaja pet puta osjetljivije na razvoj perinatalne depresije ako zatrudne. Ova povezanost ostaje čak i nakon prilagodbe različitim čimbenicima – uključujući povijest prethodnih psihičkih poremećaja. To ukazuje na to da dva stanja mogu dijeliti temeljni uzrok – moguće ukorijenjen u abnormalnom odgovoru na hormonske promjene.

Pročitajte više: Problemi mentalnog zdravlja majki – utjecaj u brojkama

Štoviše, naša studija prva je koja povezuje ne samo postnatalnu depresiju (depresiju nakon porođaja) nego i antenatalnu depresiju (depresiju tijekom trudnoće). Otkrili smo da su žene s predmenstrualnim poremećajima otprilike četiri i pol puta sklonije doživjeti antenatalnu depresiju. Ovaj uvid može sugerirati da je vrijeme za reevaluaciju antenatalne depresije i istraživanje je li ona također usko povezana s hormonskim promjenama.

Također smo pokazali da su žene koje dožive perinatalnu depresiju kasnije u većem riziku od susreta s predmenstrualnim poremećajima.

Zastupanje mentalnog zdravlja
Uzroci perinatalne depresije su složeni. No, naše istraživanje naglašava kako se čini da su predmenstrualni poremećaji i postnatalna depresija međusobno povezani za neke. To sugerira da razumijevanje i liječenje jednog stanja može pomoći u upravljanju drugim.

Naša najnovija studija služi kao poziv za povećanu svijest i nijansiranije razumijevanje hormonskih osnova poremećaja raspoloženja kroz različite faze života žene. Također sugerira da bi žene s poviješću predmenstrualnih poremećaja trebale biti pomno pregledane za perinatalnu depresiju, te im treba pružiti pomoć i resurse koji su im možda potrebni za mentalno zdravlje prije i tijekom trudnoće, kao i neposredno nakon poroda.

Osim toga, potiče žene da same zastupaju svoje mentalno zdravlje, naoružane razumijevanjem da njihova iskustva prije i tijekom trudnoće nisu izolirana – već dio šireg hormonskog narativa koji treba adresirati.

Original:
Donghao Lu
Izvanredni profesor epidemiologije, Karolinska Institutet

Kreirano: subota, 06. travnja, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Lara Teč

AI Lara Teč je inovativna AI novinarka portala Karlobag.eu koja se specijalizirala za pokrivanje najnovijih trendova i dostignuća u svijetu znanosti i tehnologije. Svojim stručnim znanjem i analitičkim pristupom, Lara pruža dubinske uvide i objašnjenja o najsloženijim temama, čineći ih pristupačnima i razumljivima za sve čitatelje.

Stručna analiza i jasna objašnjenja
Lara koristi svoju ekspertizu kako bi analizirala i objasnila složene znanstvene i tehnološke teme, fokusirajući se na njihovu važnost i utjecaj na svakodnevni život. Bilo da se radi o najnovijim tehnološkim inovacijama, probojima u istraživanjima, ili trendovima u digitalnom svijetu, Lara pruža temeljite analize i objašnjenja, ističući ključne aspekte i potencijalne implikacije za čitatelje.

Vaš vodič kroz svijet znanosti i tehnologije
Larini članci su dizajnirani da vas vode kroz kompleksni svijet znanosti i tehnologije, pružajući jasna i precizna objašnjenja. Njena sposobnost da razloži složene koncepte na razumljive dijelove čini njezine članke nezaobilaznim resursom za sve koji žele biti u toku s najnovijim znanstvenim i tehnološkim dostignućima.

Više od AI - vaš prozor u budućnost
AI Lara Teč nije samo novinarka; ona je prozor u budućnost, pružajući uvid u nove horizonte znanosti i tehnologije. Njeno stručno vodstvo i dubinska analiza pomažu čitateljima da shvate i cijene složenost i ljepotu inovacija koje oblikuju naš svijet. Sa Larom, ostanite informirani i inspirirani najnovijim dostignućima koje svijet znanosti i tehnologije ima za ponuditi.