Studija koju je vodio atmosferski znanstvenik s UC Riverside predviđa da će nekontrolirane emisije ugljika prisiliti tropske kiše da se pomaknu prema sjeveru u nadolazećim desetljećima, što bi značajno utjecalo na poljoprivredu i ekonomije blizu ekvatora.
Pomicanje kiša prema sjeveru uzrokovat će složene promjene u atmosferi potaknute emisijama ugljika koje utječu na formiranje intertropskih konvergentnih zona. Te zone su u biti atmosferski motori koji pokreću oko trećinu svjetskih padalina, kako Liu i njegovi koautori navode u radu objavljenom u petak, 28. lipnja, u časopisu "Nature Climate Change".
Tropske regije s obje strane ekvatora, kao što su središnje afričke zemlje, sjeverni dio Južne Amerike i pacifičke otočne države, među ostalim, bile bi najviše pogođene. Glavni usjevi uzgajani u tropima uključuju kavu, kakao, palmino ulje, banane, šećernu trsku, čaj, mango i ananas.
Ipak, pomicanje prema sjeveru trajat će samo oko 20 godina prije nego što jače sile koje proizlaze iz zagrijavanja južnih oceana povuku konvergentne zone natrag prema jugu i zadrže ih tamo još tisuću godina, rekao je Wei Liu, izvanredni profesor za klimatske promjene i održivost na UCR-ovom Fakultetu prirodnih i poljoprivrednih znanosti.
Intertropske konvergentne zone su područja uz ili blizu ekvatora gdje se susreću trgovački vjetrovi iz sjeverne i južne hemisfere i kreću prema gore u hladnije visine, usisavajući velike količine vlage iz oceana. Kada se ova vlažna zračna masa ohladi na većim visinama, formiraju se olujni oblaci, omogućujući obilne kišne oluje. Tropske prašume mogu imati i do 4,2 metra kiše godišnje.
“Promjena u padalinama je vrlo važna,” rekao je Liu. “To je područje s vrlo velikim količinama padalina. Dakle, mali pomak uzrokovat će velike promjene u poljoprivredi i ekonomiji društava. Utjecat će na mnoge regije.”
Liu i njegovi kolege koristili su sofisticirane računalne modele za predviđanje atmosferskog utjecaja emisija ugljičnog dioksida iz kontinuiranog sagorijevanja fosilnih goriva i drugih izvora, rekao je Liu.
“Ovaj klimatski model uključuje mnoge komponente atmosfere, oceana, morskog leda i kopna. Sve te komponente međusobno djeluju,” rekao je. “U osnovi, pokušavamo simulirati stvarni svijet. U modelu možemo povećati naše emisije ugljičnog dioksida s predindustrijskih razina na mnogo više razine.”
Analiza je uzela u obzir kako emisije ugljika utječu na količinu zračenja na vrhu atmosfere. Također je uzela u obzir promjene u morskom ledu, vodenoj pari i formiranju oblaka. Ovi i drugi čimbenici rezultirali su uvjetima koji guraju kišne konvergentne zone prema sjeveru za čak 0,2 stupnja u prosjeku.
Naslov rada je “Contrasting fast and slow intertropical convergence zone migrations linked to delayed Southern Ocean warming.” Koautori su Shouwei Li iz UCR-a; Chao Li iz Instituta za meteorologiju Max Planck, Hamburg, Njemačka; Maria Rugenstein sa Sveučilišta Colorado State, Fort Collins; i Antony P. Thomas iz UCR-a.
Izvor: University of California
Czas utworzenia: 01 lipca, 2024
Uwaga dla naszych czytelników:
Portal Karlobag.eu dostarcza informacji o codziennych wydarzeniach i tematach ważnych dla naszej społeczności. Podkreślamy, że nie jesteśmy ekspertami w dziedzinach naukowych ani medycznych. Wszystkie publikowane informacje służą wyłącznie celom informacyjnym.
Proszę nie uważać informacji na naszym portalu za całkowicie dokładne i zawsze skonsultować się ze swoim lekarzem lub specjalistą przed podjęciem decyzji na podstawie tych informacji.
Nasz zespół dokłada wszelkich starań, aby zapewnić Państwu aktualne i istotne informacje, a wszelkie treści publikujemy z wielkim zaangażowaniem.
Zapraszamy do podzielenia się z nami swoimi historiami z Karlobag!
Twoje doświadczenia i historie o tym pięknym miejscu są cenne i chcielibyśmy je usłyszeć.
Możesz je przesłać napisz do nas na adres karlobag@karlobag.eu.
Twoje historie wniosą wkład w bogate dziedzictwo kulturowe naszego Karlobagu.
Dziękujemy, że podzieliłeś się z nami swoimi wspomnieniami!