Ryanair smanjuje zimski red letenja u Grčkoj i optužuje Fraport Greece za previsoke aerodromske naknade
Ryanair je otvorio novi spor s grčkim aerodromskim operatorima nakon što je objavio da za zimsku sezonu 2026. zatvara svoju bazu u Solunu i smanjuje dio letova prema Grčkoj. Prema priopćenju irskog niskotarifnog prijevoznika od 8. svibnja 2026., odluka znači povlačenje triju zrakoplova iz solunske baze, smanjenje ukupnog kapaciteta za oko 700.000 sjedala i ukidanje 12 ruta u odnosu na zimu 2025. godine. Kompanija tvrdi da je riječ o izravnoj posljedici, kako navodi Ryanair, „nekonkurentnih” troškova koje naplaćuju Fraport Greece i Zračna luka Atena. Fraport Greece odbacuje takvo objašnjenje i tvrdi da su razlozi za smanjenje operacija povezani s komercijalnom strategijom, poslovnim modelom i profitabilnošću same aviokompanije. Spor je važan jer se ne odnosi samo na jednu bazu, nego i na šire pitanje cijene zračnog pristupa Grčkoj izvan glavne turističke sezone.
Što Ryanair ukida u zimskom redu letenja
Prema Ryanairu, zimski rezovi za sezonu 2026. obuhvaćaju četiri grčka aerodroma i ukupno 12 ruta. Najveći udar odnosi se na Solun, gdje prijevoznik zatvara bazu s tri stacionirana zrakoplova i ukida deset linija: prema Berlinu, Chaniji, Frankfurt-Hahnu, Göteborgu, Heraklionu, Niederrheinu, Poznańu, Stockholmu, Veneciji Treviso i Zagrebu. Uz to, kompanija navodi da će ukinuti rutu Atena – Milano Bergamo te liniju Chania – Pafos. Ryanair je objavio i da će tijekom slabijih zimskih mjeseci obustaviti operacije u Chaniji i Heraklionu, što posebno pogađa Kretu izvan ljetne sezone. U priopćenju se navodi da ukupno smanjenje iznosi 700.000 sjedala, odnosno 45 posto manje u odnosu na zimu 2025. godine. Za Solun kompanija posebno ističe gubitak 500.000 sjedala i 60-postotni pad kapaciteta u odnosu na prethodnu zimu.
Ryanair tvrdi da je Solun bio osobito izložen jer je, prema navodima kompanije, prošle zime osiguravao 90 posto međunarodnog niskotarifnog kapaciteta te zračne luke. Takva tvrdnja naglašava koliko se niskotarifni model oslanja na cijenu aerodromskih usluga i koliko brzo zrakoplovi mogu biti premješteni na tržišta koja kompanija smatra povoljnijima. Prema izjavi glavnog komercijalnog direktora Ryanaira Jasona McGuinnessa, tri zrakoplova iz Soluna bit će preusmjerena prema Albaniji, regionalnim talijanskim aerodromima i Švedskoj. Ryanair tvrdi da su ta tržišta konkurentnija jer su, prema kompaniji, aerodromi ondje prenijeli koristi od poreznih ili naknadnih smanjenja na prijevoznike i putnike. Time se odluka ne prikazuje kao povlačenje iz potražnje, nego kao preraspodjela kapaciteta prema nižim troškovima.
Središte spora: Airport Development Fee i aerodromske pristojbe
Ryanair svoju odluku povezuje s grčkom naknadom za razvoj aerodroma, poznatom kao Airport Development Fee, odnosno ADF. Prema priopćenju kompanije, grčka je vlada od studenoga 2024. smanjila tu naknadu za 75 posto, s 12 eura na 3 eura po putniku. Ryanair tvrdi da je ta odluka trebala pojeftiniti pristup grčkim aerodromima, potaknuti promet tijekom cijele godine i ublažiti sezonalnost turizma. Međutim, aviokompanija optužuje Fraport Greece i Zračnu luku Atena da taj učinak nisu prenijeli na putnike, nego su, prema njezinu tumačenju, smanjenje državne naknade nadomjestili ili neutralizirali vlastitim aerodromskim naplatama. Ryanair posebno tvrdi da su naknade Fraporta Greecea u Solunu 66 posto više nego prije pandemije, odnosno u odnosu na 2019. godinu.
Takva argumentacija nije nova u poslovnoj politici Ryanaira, koji redovito javno pritišće aerodrome i regulatore kada procijeni da troškovi narušavaju isplativost pojedinih baza. U ovom slučaju kompanija traži zamrzavanje aerodromskih naknada i potpuno prenošenje učinka smanjenog ADF-a na tržište. Ryanair je istodobno objavio da je grčkoj vladi predstavio plan rasta prema kojem bi promet u Grčkoj mogao narasti na 12 milijuna putnika godišnje, uz deset dodatnih zrakoplova, više od milijardu američkih dolara dodatnih ulaganja i 50 novih ruta u idućih pet godina. No prijevoznik taj plan uvjetuje nižim troškovima pristupa aerodromima. Time je rezanje zimskog reda letenja postalo i pregovarački pritisak, ali i upozorenje o tome kako prijevoznici niskog troška procjenjuju tržišta u slabijoj sezoni.
Fraport Greece odbacuje optužbe
Fraport Greece, koji upravlja s 14 grčkih regionalnih aerodroma, odbacio je tvrdnju da je zatvaranje Ryanair baze u Solunu posljedica aerodromskih naknada. Prema izjavi koju je prenio GTP Headlines, operator smatra da je povezivanje odluke s aerodromskim pristojbama ili državnom naknadom ADF „posve neutemeljeno”. Fraport Greece navodi da je smanjenje zimskog reda letenja isključivo povezano s Ryanair-ovom komercijalnom strategijom, poslovnim modelom i procjenom profitabilnosti. Kompanija je također istaknula da je o odluci obaviještena istoga dana kada su Ryanair-ove najave predstavljene javnosti u Ateni. U izjavi koju je prenio eKathimerini, Fraport Greece je dodao da Ryanair ostaje važan partner, ali samo jedan od više od 40 prijevoznika koji posluju u solunskoj zračnoj luci.
Operator naglašava da Zračna luka Solun „Makedonia” danas povezuje grad i širu makedonsku regiju s više od 93 odredišta u 33 zemlje. Prema Fraportu Greeceu, u modernizaciju i proširenje solunske zračne luke od preuzimanja upravljanja uloženo je više od 100 milijuna eura. Tvrtka tvrdi da su ta ulaganja pridonijela snažnom rastu prometa, koji je u posljednjih devet godina porastao za 40 posto i dosegnuo rekordne razine. Službena stranica Fraporta Greecea navodi da su aeronautičke naknade za 14 regionalnih aerodroma na snazi od 11. travnja 2017., kada je operator preuzeo upravljanje, a za Solun su objavljeni i dokumenti s naknadama koje vrijede od 1. travnja 2026. Time Fraport nastoji prikazati svoju poziciju kao regulirano i transparentno upravljanje infrastrukturom, a ne kao jednostrano povećanje troškova bez postupka.
Atena i širi regulatorni okvir
Iako je najviše pogođen Solun, Ryanair u svojoj kritici izričito spominje i Zračnu luku Atena. Prema dokumentima Athens International Airporta, atenski operator je 2024. odlučio zadržati većinu aerodromskih naknada nepromijenjenima, ali je povećao naknadu Passenger Terminal Facility od studenoga 2024. godine. U obrazloženju atenskog aerodroma navodi se da je promjena povezana sa smanjenjem ADF-a te da je cilj bio nadomjestiti gubitak prihoda i održati stabilnu ukupnu razinu naplate prema korisnicima i putnicima. Ryanair je još 2024. osporavao takav pristup i pozivao grčku vladu i Helensku upravu civilnog zrakoplovstva da zaštite učinak smanjenja državne naknade. Aktualni zimski rezovi pokazuju da se taj sukob nije zatvorio, nego se ponovno otvorio kroz konkretne odluke o kapacitetu.
Za putnike je ključno pitanje hoće li smanjenje državne naknade zaista dovesti do nižih ukupnih troškova putovanja ili će ga aerodromi nadomjestiti drugim stavkama. Za aerodrome je, pak, središnje pitanje kako financirati infrastrukturu, sigurnost, terminalske usluge i investicije u uvjetima velikih sezonskih oscilacija. Grčka je izrazito turističko tržište, s vrlo snažnim ljetnim prometom i slabijom zimskom potražnjom na mnogim odredištima. Upravo zato Ryanair inzistira na tezi da su niži troškovi pristupa nužni za razvoj cjelogodišnje povezanosti. Fraport Greece i atenski aerodrom, prema dostupnim izjavama i dokumentima, naglašavaju da njihove naknade treba promatrati u okviru troškova poslovanja, investicija i formalnih konzultacija s korisnicima aerodroma.
Moguće posljedice za Solun, Kretu i regionalnu povezanost
Ako se najavljeni rezovi provedu u punom opsegu, Solun će u zimi 2026. izgubiti dio izravnih veza prema velikim europskim tržištima i prema regionalnim odredištima koja su važna za cjelogodišnja putovanja. Posebno je osjetljiva činjenica da se među ukinutim rutama nalazi i Zagreb, jer je Ryanair održavao izravnu vezu između Soluna i hrvatske metropole tijekom cijele godine. Ukidanje linija prema Berlinu, Stockholmu, Göteborgu, Veneciji Treviso i drugim gradovima smanjuje dostupnost sjeverne Grčke izvan ljetnih mjeseci. Za Kretu je važno što Ryanair najavljuje obustavu zimskih operacija u Chaniji i Heraklionu, što dodatno naglašava problem sezonalnosti. Iako drugi prijevoznici i dalje posluju na grčkom tržištu, gubitak niskotarifnih kapaciteta može utjecati na cijene, izbor ruta i dostupnost kraćih putovanja tijekom zime.
Fraport Greece tvrdi da Solun ostaje snažno međunarodno čvorište s više od 40 aviokompanija, 93 odredišta i vezama prema 33 zemlje. Ryanair, s druge strane, tvrdi da je njegov odlazak iz baze posebno težak zato što je prošle zime nosio najveći dio međunarodnog niskotarifnog kapaciteta. Te dvije tvrdnje nisu nužno međusobno isključive: aerodrom može imati široku mrežu prijevoznika, ali istodobno izgubiti značajan dio niskotarifnih zimskih sjedala ako jedan veliki operator povuče bazirane zrakoplove. U praksi će se posljedice vidjeti kroz konkretan zimski red letenja, cijene karata i dostupnost alternativnih letova. Trenutačno nije službeno potvrđeno hoće li pregovori između prijevoznika, operatora aerodroma i grčkih institucija dovesti do promjene najavljenih rezova prije početka zimske sezone.
Sukob koji nadilazi jednu aviokompaniju
Ryanair-ova odluka dolazi u trenutku kada se europsko zrakoplovstvo suočava s ograničenom raspoloživošću zrakoplova, pritiskom troškova, regulatornim naknadama i sve izraženijom konkurencijom među aerodromima za baziranje aviona. Niskotarifni prijevoznici posebno brzo premještaju kapacitete jer se njihov model temelji na visokoj iskorištenosti flote, niskim operativnim troškovima i snažnim poticajima za rute koje mogu generirati velik broj putnika. Ako aerodromi procijene da moraju zadržati ili povećati naknade radi infrastrukture i usluge, prijevoznici mogu odgovoriti smanjenjem reda letenja. Ako aerodromi popuste, mogu kratkoročno potaknuti promet, ali pritom moraju osigurati održivost financiranja. Zbog toga se spor u Grčkoj uklapa u širu europsku raspravu o tome tko plaća razvoj aerodroma i kako se taj trošak odražava na cijenu zrakoplovnih karata.
Za grčko tržište pitanje je dodatno osjetljivo jer se velik dio turističkog prometa koncentrira u ljetnim mjesecima. Ryanair tvrdi da bi niži pristupni troškovi pomogli smanjiti sezonalnost i otvoriti prostor za nove zimske rute. Fraport Greece tvrdi da je već ulagao u infrastrukturu i da Ryanair-ove odluke proizlaze iz vlastitih poslovnih prioriteta. Athens International Airport u svojim je ranijim dokumentima tvrdio da je prilagodba terminalske naknade bila osmišljena tako da ukupni teret za korisnike i putnike ostane stabilan. Iz tih različitih pozicija proizlazi sukob koji će se vjerojatno nastaviti kroz regulatorne postupke, javne pritiske i pregovore o zimskim redovima letenja. Za putnike i turistički sektor najvažnije će biti hoće li se najavljeni gubitak sjedala pretvoriti u trajno slabiju zimsku povezanost ili u pregovaračku fazu prije novog dogovora.
Izvori:
- Ryanair – službeno priopćenje o zatvaranju baze u Solunu, smanjenju kapaciteta i kritici aerodromskih naknada (link)
- Fraport Greece – službena stranica o aerodromskim naknadama i dokumentima za 14 regionalnih aerodroma (link)
- GTP Headlines – izvještaj o odgovoru Fraporta Greecea na tvrdnje Ryanaira (link)
- eKathimerini – izvještaj o stajalištu Fraporta Greecea i ulozi solunske zračne luke (link)
- Euronews Travel – pregled najavljenih rezova, ruta i smanjenja zimskog kapaciteta u Grčkoj (link)
- Athens International Airport – odluka i obrazloženje promjene naknade Passenger Terminal Facility nakon smanjenja ADF-a (link)