Ryanair zatvara bazu u Solunu za zimu 2026., ukida 12 linija u Grčkoj
Ryanair je službeno najavio zatvaranje svoje baze u Solunu za zimsku sezonu 2026., čime se dodatno zaoštrava spor najvećeg europskog niskotarifnog prijevoznika s upraviteljima grčkih zračnih luka oko visine aerodromskih naknada. Prema objavi kompanije od 8. svibnja 2026., iz solunske baze bit će povučena tri zrakoplova, a zimski red letenja u Grčkoj bit će smanjen za ukupno 700.000 sjedala, odnosno 45 posto u odnosu na zimu 2025. godine. Najveći udar odnosi se na Zračnu luku Solun “Makedonia”, gdje Ryanair najavljuje uklanjanje 500.000 sjedala i smanjenje kapaciteta za 60 posto. Kompanija istodobno najavljuje rezove u Ateni te obustavu zimskih operacija u Chanii i Heraklionu, dvjema zračnim lukama na Kreti. Odluka dolazi u trenutku kada grčki turistički sektor nastoji smanjiti izraženu sezonalnost i povećati promet izvan ljetnih mjeseci.
Tri zrakoplova odlaze iz Soluna
Prema službenom priopćenju Ryanaira, zatvaranje baze u Solunu znači povlačenje triju ondje baziranih zrakoplova, što kompanija povezuje s investicijom od oko 300 milijuna američkih dolara. U praksi, zatvaranje baze ne mora značiti potpun nestanak svih letova tog prijevoznika iz Soluna, ali znači da zrakoplovi više neće biti stacionirani u toj zračnoj luci tijekom zime 2026. i da će mreža linija biti znatno manja. Ryanair navodi da će iz Soluna za zimsku sezonu biti ukinuto deset linija: prema Berlinu, Chanii, Frankfurt-Hahnu, Göteborgu, Heraklionu, Niederrheinu, Poznańu, Stockholmu, Veneciji Treviso i Zagrebu. Uz to, prema objavi kompanije, iz reda letenja ispadaju i linija Atena – Milano Malpensa te linija Chania – Paphos, čime se ukupan broj ukinutih ruta u Grčkoj penje na 12.
Zatvaranje baze najavljeno je za kraj listopada 2026., odnosno početak zimskog reda letenja. Grčki dnevnik Kathimerini izvijestio je da baza u Solunu trenutačno zapošljava oko 100 radnika, uglavnom pilota i kabinskog osoblja, te da će ta radna mjesta biti pogođena odlukom o zatvaranju. Prema istom izvješću, odluka je predstavljena na konferenciji za medije u Ateni, na kojoj je glavni komercijalni direktor Ryanaira Jason McGuinness rekao da su povećanja naknada za kompaniju neodrživa. Ryanair tvrdi da je prošle zime osiguravao oko 90 posto međunarodnog kapaciteta iz Soluna, pa se očekuje da će posljedice biti najvidljivije upravo u zimskom razdoblju, kada je izbor međunarodnih letova inače uži nego ljeti.
Spor oko aerodromskih naknada i državne pristojbe
Ryanair odluku obrazlaže tvrdnjom da su troškovi u grčkim zračnim lukama postali nekonkurentni u zimskim i predsezonskim mjesecima. Kompanija u priopćenju posebno proziva Fraport Greece, upravitelja 14 regionalnih grčkih zračnih luka, te Zračnu luku Atena, navodeći da nisu prenijeli korist od smanjenja Airport Development Feeja, odnosno pristojbe za razvoj zračnih luka. Prema izvješću Greek Travel Pagesa, ta je pristojba krajem 2024. smanjena za 75 posto, s 12 eura na 3 eura po putniku, s ciljem poticanja cjelogodišnje povezanosti i turizma izvan glavne sezone. Ryanair tvrdi da ušteda nije prenesena na zrakoplovne kompanije i putnike, nego da su ukupni aerodromski troškovi nastavili rasti.
U priopćenju kompanije Jason McGuinness navodi da je smanjenje kapaciteta “izravna posljedica” toga što zračne luke nisu prenijele smanjenje pristojbe, osobito u Solunu, gdje je Ryanair optužio Fraport Greece za rast naknada od 66 posto u odnosu na 2019. godinu. Kompanija tvrdi da je grčkoj vladi predstavila plan rasta koji bi, prema njezinim navodima, u pet godina mogao povećati promet na 12 milijuna putnika godišnje, dodati deset baziranih zrakoplova i otvoriti 50 novih linija. No Ryanair uvjetuje takav plan zamrzavanjem aerodromskih naknada i potpunim prijenosom smanjenja pristojbe na putnike i zrakoplovne kompanije. Kompanija je najavila da će zrakoplove povučene iz Grčke preusmjeriti u Albaniju, regionalnu Italiju i Švedsku, za koje tvrdi da nude konkurentnije uvjete.
Fraport Greece odbacuje optužbe
Fraport Greece odbacio je Ryanairine tvrdnje i poručio da povezivanje smanjenja zimskih operacija s aerodromskim naknadama ili državnom pristojbom nema utemeljenja. U priopćenju objavljenom nakon Ryanairine objave, operator zračne luke navodi da je odluka o smanjenju zimskog programa u Solunu povezana isključivo s komercijalnom strategijom, poslovnim modelom i procjenom profitabilnosti samog prijevoznika. Fraport Greece ističe da poštuje poslovne odluke Ryanaira i da ga i dalje smatra važnim partnerom među više od 40 zrakoplovnih kompanija koje posluju u Zračnoj luci Solun “Makedonia”. Time je spor dobio dvije jasno suprotstavljene interpretacije: Ryanair ga prikazuje kao posljedicu previsokih troškova, dok Fraport Greece tvrdi da je riječ o komercijalnoj odluci avioprijevoznika.
Fraport Greece u istom priopćenju navodi da Solun ostaje važan međunarodni ulaz u sjevernu Grčku i širu makedonsku regiju, s povezanošću prema više od 93 odredišta u 33 zemlje. Operator također tvrdi da je od preuzimanja upravljanja zračnom lukom uložio više od 100 milijuna eura u proširenje i modernizaciju infrastrukture i objekata. Među ranije navedenim infrastrukturnim zahvatima na profilu zračne luke su izgradnja novog terminalnog prostora, povećanje broja šaltera za prijavu putnika, povećanje broja sigurnosnih traka, ugradnja suvremenog sustava za prtljagu i povećanje broja izlaza za ukrcaj. Fraport Greece navodi i da je putnički promet u Solunu u posljednjih devet godina porastao za 40 posto te da zračna luka bilježi rekordne razine prometa.
Zašto je zimski promet posebno osjetljiv
Rezovi se odnose na zimski red letenja, što je za Grčku posebno osjetljivo jer se velik dio zračnog prometa i turističke potražnje tradicionalno koncentrira u ljetnim mjesecima. Upravo zato Ryanair u svojim istupima naglašava da su niskotarifne linije izvan glavne sezone važne za cjelogodišnji turizam, poslovna putovanja i lokalnu dostupnost. Prema izvješću Greek Travel Pagesa, Ryanair procjenjuje da bi odluka mogla znatno pogoditi regionalnu povezanost Soluna i sjeverne Grčke, jer se iz grada uklanja 500.000 zimskih sjedala i deset linija. U isto vrijeme, Fraport Greece tvrdi da šira mreža zračne luke ostaje snažna i da se razvoj Soluna kao međunarodnog odredišta nastavlja.
Za putnike će učinak ovisiti o tome koje će linije drugi prijevoznici eventualno nadomjestiti i hoće li Ryanair dio prometa zadržati kroz letove zrakoplova baziranih u drugim zračnim lukama. U zrakoplovstvu je razlika između “zatvaranja baze” i “potpunog odlaska” važna: zatvaranje baze znači da avioprijevoznik više ne drži posade i zrakoplove na toj lokaciji, ali pojedine linije mogu nastaviti letjeti ako ih obavljaju zrakoplovi iz drugih baza. Međutim, u ovom slučaju kompanija je već imenovala rute koje ispadaju iz zimskog reda letenja, među njima i Zagreb, pa su posljedice za povezanost konkretnije od samog administrativnog statusa baze. Za posjetitelje Soluna, Halkidikija i sjeverne Grčke koji planiraju putovanja izvan sezone, promjene u redu letenja mogle bi značiti manje izravnih opcija, više presjedanja i potencijalno više cijene na preostalim rutama. U kontekstu putovanja u regiju, korisno je na vrijeme provjeriti letove, alternativne zračne luke i ponude smještaja u Solunu, osobito za termine nakon početka zimskog reda letenja.
Solun između rasta prometa i smanjenja jedne mreže
Dostupni podaci pokazuju da se odluka Ryanaira događa u zračnoj luci koja posljednjih godina bilježi snažan oporavak i rast prometa. Prema Fraport Greeceu, 14 regionalnih grčkih zračnih luka kojima upravlja kompanija u 2025. je opslužilo više od 37,1 milijun putnika, što je 3 posto više nego 2024. i 48 posto više nego 2016., prije preuzimanja upravljanja tim zračnim lukama. Voria je, pozivajući se na podatke o prometu, izvijestila da je solunska zračna luka “Makedonia” u 2025. dosegnula 7,98 milijuna putnika, uz snažan rast međunarodnog prometa u odnosu na razdoblje prije koncesije. Ti podaci daju širi okvir spora: Ryanair smanjuje zimsku prisutnost u zračnoj luci koja ukupno raste, ali se pitanje profitabilnosti zimskih letova i naknada pokazuje kao ključno za niskotarifni model.
Solun je drugo najveće urbano središte u Grčkoj i važan prometni čvor za sjever zemlje, uključujući turistički snažna područja kao što su Halkidiki i obalni dijelovi Makedonije. Za grad i regiju izravne međunarodne linije imaju širi učinak od samog putničkog prometa, jer utječu na vikend-putovanja, poslovne dolaske, kongrese, studente, dijasporu i kratke gradske odmore. Smanjenje zimskog kapaciteta može se zato odraziti na hotele, iznajmljivače, ugostiteljstvo, prijevoznike i organizatore događanja, iako će konačan učinak ovisiti o reakciji tržišta i drugim prijevoznicima. Za turizam je posebno važno hoće li se izgubljeni kapacitet nadomjestiti prije zime 2026. ili će se veći dio prometa preusmjeriti preko Atene, drugih grčkih zračnih luka i susjednih tržišta. Zbog toga će se u mjesecima prije zimskog reda letenja pratiti ne samo Ryanairine konačne prodajne rasporede, nego i odluke konkurentskih aviokompanija.
Popis ruta pokazuje širinu rezova
Ryanair u službenoj objavi navodi da se rezovi odnose na 12 ruta u Grčkoj. Iz Soluna se ukidaju zimske linije prema Berlinu, Chanii, Frankfurt-Hahnu, Göteborgu, Heraklionu, Niederrheinu, Poznańu, Stockholmu, Veneciji Treviso i Zagrebu. Izvan Soluna, rezovi uključuju liniju Atena – Milano Malpensa i liniju Chania – Paphos, dok se zimske operacije u Chanii i Heraklionu obustavljaju tijekom slabije sezone. Takav raspored pokazuje da odluka ne pogađa samo jednu zračnu luku, nego mijenja dio Ryanairine zimske mreže u Grčkoj, uključujući domaće veze prema Kreti i međunarodne veze prema srednjoj, sjevernoj i zapadnoj Europi.
Za Zagreb je posebno relevantno što je među imenovanim rutama navedena linija Solun – Zagreb. To ne znači da se mijenjaju sve Ryanairine operacije iz Zagreba, nego da prema objavi kompanije ta konkretna zimska linija iz Soluna ispada iz grčkog zimskog programa za 2026. godinu. Putnici koji su planirali putovanje između Zagreba i Soluna u zimskim mjesecima 2026. trebali bi pratiti službeni red letenja prijevoznika i alternativne mogućnosti preko drugih čvorišta. Budući da su promjene najavljene mjesecima unaprijed, moguće su dodatne prilagodbe rasporeda, ali trenutačno dostupne informacije potvrđuju da je linija dio paketa najavljenih ukidanja. Za gradove koje pogađaju rezovi ključna će biti brzina kojom će se pronaći zamjenski kapacitet, bilo kroz druge niskotarifne prijevoznike, tradicionalne aviokompanije ili sezonske promjene postojećih linija.
Širi europski obrazac pritiska na troškove
Odluka u Grčkoj uklapa se u širi obrazac u kojem niskotarifni prijevoznici sve češće javno povezuju raspored letenja s aerodromskim naknadama, porezima i poticajima. Ryanair posljednjih godina u više europskih zemalja koristi sličnu argumentaciju: ako troškovi rastu, kapacitet se preusmjerava u zračne luke i države koje nude niže naknade ili druge oblike poticaja. U ovom slučaju kompanija izričito navodi Albaniju, regionalnu Italiju i Švedsku kao tržišta na koja će prebaciti zrakoplove povučene iz Grčke. Za zračne luke i turističke destinacije to stvara pritisak jer se zimski letovi često oslanjaju na osjetljivu ravnotežu između cijene, potražnje i operativnih troškova.
S druge strane, zračne luke i koncesionari tvrde da naknade moraju pokrivati održavanje, sigurnost, ulaganja i kapacitete potrebne za rast prometa. Fraport Greece u svojoj reakciji naglašava ulaganja u Solun i rekordne razine putničkog prometa, dok Ryanair tvrdi da upravo visoki troškovi ugrožavaju dodatni rast izvan sezone. Iz toga proizlazi temeljni sukob interesa: zračne luke žele održati prihod i financirati infrastrukturu, a niskotarifni prijevoznici traže niže troškove kako bi mogli održati cijene i frekvencije na linijama s manjom zimskom potražnjom. Budući da obje strane iznose suprotne ocjene uzroka, trenutačno nije jasno postoji li prostor za dogovor prije početka zimskog reda letenja 2026. godine. Ono što je potvrđeno jest da Ryanair već javno računa na smanjenje grčkog zimskog programa i preraspodjelu zrakoplova na druga tržišta.
Što slijedi za putnike i regiju
Za putnike najvažnija posljedica najave jest potreba ranije provjere zimskih itinerara prema Solunu, Kreti i rutama koje Ryanair izričito navodi kao ukinute. Budući da su Chania i Heraklion među zračnim lukama u kojima se za slabiju sezonu najavljuje obustava operacija, putovanja prema Kreti izvan ljetnih mjeseci mogla bi se više oslanjati na Atenu, druge prijevoznike ili presjedanja. U Solunu se očekuje manji izbor izravnih međunarodnih linija Ryanaira, što može utjecati na cijenu i dostupnost putovanja, posebno za kraće posjete i putovanja vikendom. Za one koji planiraju boravak u sjevernoj Grčkoj nakon listopada 2026., preporučljivo je provjeravati službene rasporede letova, pravila promjene rezervacija i smještaj blizu glavnih prometnih veza u Solunu prije konačne organizacije puta.
Za lokalno gospodarstvo, konačan učinak ovisit će o tome hoće li druge aviokompanije popuniti dio praznine i hoće li se pregovori o naknadama nastaviti. Grčki turistički sektor već godinama nastoji povećati promet izvan najjačih ljetnih mjeseci, a zimska povezanost regionalnih zračnih luka jedan je od preduvjeta za takav razvoj. Ryanair tvrdi da će rezovi naštetiti cjelogodišnjem turizmu, dok Fraport Greece ističe da Solun ostaje snažno povezan i infrastrukturno moderniziran. U nedostatku zajedničkog stajališta dviju strana, najava se zasad može tumačiti kao poslovna odluka s potencijalno širokim posljedicama za zračnu povezanost sjeverne Grčke. Sljedeći konkretan pokazatelj bit će objava i prodaja zimskog reda letenja za 2026., kao i eventualne reakcije drugih prijevoznika na prostor koji se otvara u Solunu i ostalim pogođenim zračnim lukama.
Izvori:
- Ryanair – službeno priopćenje o zatvaranju baze u Solunu, smanjenju zimskog kapaciteta u Grčkoj i popisu ukinutih ruta (link)
- Fraport Greece – službeno priopćenje kojim se odbacuju tvrdnje Ryanaira o aerodromskim naknadama i navode podaci o ulozi zračne luke Solun (link)
- Greek Travel Pages – izvješće o Ryanairinu zatvaranju baze, smanjenju 700.000 sjedala i kontekstu Airport Development Feeja (link)
- Greek Travel Pages – izvješće o reakciji Fraport Greecea i podacima o povezanosti Soluna s više od 93 odredišta u 33 zemlje (link)
- Kathimerini – izvješće o službenoj objavi, roku zatvaranja baze, broju zaposlenih i sporu oko naknada (link)
- Fraport Greece – podaci o prometu 14 regionalnih zračnih luka u 2025. godini (link)
- Voria – izvješće o prometu Zračne luke Solun “Makedonia” u 2025. godini (link)