Ryanair prijeti velikim rezovima u Belgiji zbog povećanja poreza na zrakoplovne karte
Ryanair je ponovno zaoštrio spor s belgijskim vlastima zbog povećanja poreza na ukrcaj putnika u zrakoplov, najavljujući da će u zimskom redu letenja 2026./2027. znatno smanjiti ponudu u Belgiji ako savezna vlada ne odustane od rasta nameta. Prema objavi irskog niskotarifnog prijevoznika, planirani rez obuhvaća oko milijun sjedala manje, ukidanje 20 ruta i povlačenje pet zrakoplova iz baze Brussels South Charleroi Airport, koja je najvažnije belgijsko uporište kompanije. Ryanair tvrdi da bi ta odluka značila smanjenje njegove belgijske ponude za oko 22 posto te gubitak investicije koju kompanija procjenjuje na 500 milijuna američkih dolara. Prema izvješćima Belga News Agencyja i podacima koje je navela sama kompanija, od 20 najavljenih ukinutih linija 13 bi se odnosilo na Charleroi, a sedam na Brussels Airport u Zaventemu. Kompanija tvrdi da će povećanje poreza izravno povećati troškove putovanja, smanjiti konkurentnost belgijskih zračnih luka i potaknuti preusmjeravanje zrakoplova u zemlje s nižim troškovima.
Spor se ne odnosi samo na jedan poslovni potez Ryanaira, nego na širu belgijsku raspravu o tome kako oporezivati zračni promet u trenutku pritiska na javne financije, klimatskih obveza i konkurencije među europskim aerodromima. Belgijska savezna vlada povećanje poreza promatra kao dio šireg proračunskog i poreznog paketa, dok zrakoplovne kompanije upozoravaju da će se trošak na kraju preliti na putnike. Prema pregledu programskog zakona koji je objavio KPMG, belgijski parlament je 29. svibnja 2026. odobrio paket poreznih mjera, a zakon je objavljen u belgijskom službenom glasilu 1. lipnja 2026. U tom paketu predviđeno je da se od 1. siječnja 2027. porez na ukrcaj u zrakoplov ujednači na 10 eura, uz dodatna povećanja za kraće letove u 2028. i 2029. godini. Time je Ryanairv pritisak na vladu dobio novu dimenziju: kompanija sada ne reagira samo na najavu, nego na mjeru koja je ušla u zakonodavni okvir, iako politička rasprava o njezinoj mogućoj reviziji još nije potpuno zatvorena.
Što se mijenja u belgijskom porezu na ukrcaj
Belgija je porez na ukrcaj putnika u zrakoplov uvela 2022. godine, a iznos se od tada mijenjao prema udaljenosti leta. Prema informacijama belgijske porezne uprave SPF Finances, od 29. srpnja 2025. za letove dulje od 500 kilometara raniji iznosi od dva i četiri eura zamijenjeni su jedinstvenim iznosom od pet eura po putniku, dok je za letove do 500 kilometara ostao iznos od 10 eura. Novi programski zakon predviđa sljedeći korak: od 1. siječnja 2027. porez za putnike na letovima duljima od 500 kilometara raste s pet na 10 eura. Za kraće letove, koji su već na razini od 10 eura, predviđeno je povećanje na 10,50 eura od 1. siječnja 2028. i na 11 eura od 1. siječnja 2029., prema objašnjenjima poreznih stručnjaka i dostupnim parlamentarnim dokumentima.
Za putnike se takav namet najčešće ne vidi kao zasebna politička mjera, nego kao dio ukupne cijene karte. Zrakoplovne kompanije pritom naglašavaju da porez formalno plaćaju prijevoznici ili operateri kroz sustav prijave i naplate, ali ga u praksi mogu ugraditi u cijenu koju plaća putnik. Prema The Brussels Timesu, Brussels Airlines je već ranije poručio da dodatni porez ne može pokriti iz vlastitih sredstava i da će ga morati prebaciti na putnike. Airlines for Europe, organizacija koja okuplja velike europske prijevoznike, također je kritizirala belgijsko povećanje, tvrdeći da takve mjere pogađaju obitelji, poslovne putnike i gospodarsku aktivnost. S druge strane, pristaše oporezivanja zračnog prometa u Belgiji i drugim europskim državama takve naknade često povezuju s fiskalnim potrebama i okolišnom politikom, osobito u slučaju kratkih letova za koje postoje željezničke alternative.
Važno je razlikovati federalni porez od ranije sporne lokalne mjere u Charleroiju. Grad Charleroi je krajem 2025. planirao uvesti dodatni komunalni namet od tri eura po putniku koji polazi iz Brussels South Charleroi Airporta, a prema Belga News Agencyju očekivani godišnji prihod bio je oko 15 milijuna eura. Valonska vlada je 5. veljače 2026. odbila odobriti tu lokalnu mjeru, navodeći da bi mogla ugroziti financijsku održivost aerodroma i šire gospodarske interese regije. Prema Télésambreu, Grad Charleroi je u ožujku odlučio ne ulagati žalbu, pa se taj komunalni porez ne primjenjuje u 2026. godini. No ukidanje lokalnog nameta nije riješilo središnji spor, jer federalni porez na ukrcaj ostaje ključna točka sukoba između Ryanaira, aerodroma i savezne vlade.
Ryanair tvrdi da je belgijsko tržište postalo preskupo
Ryanair je u objavi od 9. prosinca 2025. naveo da povećanje poreza na 10 eura po putniku od 2027. i tada planirani komunalni namet u Charleroiju čine Belgiju nekonkurentnom u usporedbi s drugim europskim tržištima. Komercijalni direktor kompanije Jason McGuinness tada je poručio da se rezovi odnose na zimski raspored 2026./2027., uključujući pet zrakoplova iz Charleroija i 20 linija iz belgijskih zračnih luka. U kasnijoj objavi iz travnja 2026. Ryanair je otišao korak dalje i od premijera Barta De Wevera zatražio da porez ukine odmah, tvrdeći da bi čekanje do eventualne ljetne revizije bilo prekasno jer zrakoplovne kompanije rasporede za zimu 2026. i ljeto 2027. zaključuju mjesecima unaprijed. Prema toj objavi, kompanija upozorava na gubitak više od dva milijuna sjedala u razdoblju koje obuhvaća zimsku sezonu 2026. i ljetnu sezonu 2027.
Charleroi je za Ryanair posebno važan jer je riječ o bazi iz koje je kompanija tijekom godina razvila široku mrežu europskih odredišta. Prema Belga News Agencyju, Ryanair je u zimi 2025./2026. iz Charleroija letio prema 119 odredišta i ondje imao 18 baziranih zrakoplova, dok je s Brussels Airporta u Zaventemu nudio 11 odredišta. Najava povlačenja pet zrakoplova stoga bi se najviše osjetila upravo u Charleroiju, ne samo kroz broj sjedala nego i kroz učestalost letova, dostupnost pojedinih linija i pritisak na radna mjesta povezana s aerodromskim uslugama. Ryanair tvrdi da bi takav rez ugrozio tisuće radnih mjesta, no broj radnih mjesta izravno ovisi o konačnom opsegu rezova, poslovnim odlukama aerodroma i reakcijama drugih prijevoznika. Prema dostupnim informacijama, detaljan službeni popis svih 20 linija koje bi bile ukinute nije objavljen u obliku koji bi putnicima omogućio potpunu provjeru svake pogođene rute.
Kompanija se u argumentaciji oslanja na logiku niskotarifnog modela, prema kojoj su baziranje zrakoplova, učestalost letova i visoka popunjenost sjedala održivi samo ako su aerodromski i porezni troškovi niski. Ryanair često upozorava da se zrakoplovi mogu relativno brzo preusmjeriti u baze u drugim državama, dok aerodromi i lokalna gospodarstva teže nadoknađuju izgubljenu povezanost. U belgijskom slučaju kompanija tvrdi da će skuplje poslovanje dovesti do manje ponude i viših cijena karata, osobito na linijama gdje nema snažne konkurencije. Takve tvrdnje treba promatrati i kao dio pregovaračkog pritiska, jer je Ryanair i u drugim europskim zemljama javno koristio najave rezova kako bi osporio poreze, aerodromske pristojbe ili regulatorne odluke. Ipak, u Belgiji je spor dobio konkretniji oblik jer su najave rezova vezane uz točno navedene sezone, broj zrakoplova i očekivani pad kapaciteta.
Reakcije u Belgiji i položaj aerodroma Charleroi
Belgijske institucije nisu jedinstvene u procjeni posljedica povećanja poreza. Savezna vlada mjeru je uključila u proračunski paket, dok su valonske vlasti i uprava aerodroma u Charleroiju upozorile na moguće štete za regionalnu povezanost. Prema priopćenju ureda valonske ministrice za aerodrome Cécile Neven, valonska vlada je pri odbijanju komunalne takse Charleroija naglasila da je aerodrom strateški gospodarski alat za regiju. U istom priopćenju navedeno je da bi lokalni porez od tri eura po putniku, iako formalno ne bi bio nametnut izravno zrakoplovnim kompanijama, pogodio koncesionara aerodroma i mogao utjecati na njegovu financijsku održivost. Valonska vlada pritom je poručila da želi zaštititi zaposlenost, ekonomsku aktivnost i budućnost aerodromske mreže u regiji.
Uprava Brussels South Charleroi Airporta pozdravila je odluku valonske vlade da ne potvrdi lokalni porez, ali je prema Télésambreu istaknula da to nije dovoljno ako federalni porez ostane nepromijenjen. Aerodrom je naveo da Ryanair, dok se federalna mjera ne promijeni, zadržava plan povlačenja pet baziranih zrakoplova od sezone 2026./2027. BSCA je pritom zatražio razgovore između federalne i valonske razine vlasti, uz obrazloženje da je za zračni sektor važna predvidljivost troškova i jasna regulatorna slika prije zaključivanja redova letenja. Prema lokalnim izvješćima, rasprava je posebno osjetljiva jer Charleroi ovisi o velikom udjelu niskotarifnog prometa, a Ryanair je dominantan prijevoznik na toj zračnoj luci.
Na saveznoj razini, međutim, trenutačno nema potvrde da će povećanje biti povučeno. Prema izvješću Télésambrea i Belge od 9. lipnja 2026., belgijski ministar financija Jan Jambon rekao je u parlamentarnoj komisiji da su odluke o tom porezu, što se njega tiče, donesene i da nema namjeru mijenjati ih. Istodobno je, prema istom izvješću, dodao da se u okviru proračunskog procesa mogu podnositi prijedlozi ako ih političke stranke žele otvoriti. Ta izjava dodatno je suzila manevarski prostor za brzi dogovor, iako ne isključuje mogućnost da se porez ponovno pojavi u političkim pregovorima prije stupanja na snagu 1. siječnja 2027. Za Ryanair je problem u tome što poslovni rokovi dolaze prije političkih rokova: redovi letenja, baziranje zrakoplova i komercijalna prodaja planiraju se znatno ranije od samog početka porezne godine.
Što bi smanjenje značilo za putnike
Ako Ryanair provede najavljene rezove, putnici koji koriste Charleroi i Brussels Airport mogli bi se suočiti s manjim izborom izravnih linija, rjeđim polascima i višim cijenama na pojedinim rutama. Posljedice ne bi bile jednake za sve destinacije. Na tržištima gdje postoji više prijevoznika ili dobra željeznička alternativa, pritisak na cijene mogao bi biti blaži. Na rutama koje se oslanjaju na niskotarifne letove, osobito iz Charleroija, gubitak kapaciteta mogao bi biti vidljiviji. Prema Ryanairu, upravo je mobilnost zrakoplova ključna: ako troškovi u Belgiji porastu, kompanija tvrdi da može premjestiti kapacitet u baze gdje očekuje veći povrat i stabilniju poreznu politiku.
Za aerodrome je učinak složeniji od samog broja putnika. Manje sjedala znači manje potencijalnih korisnika aerodromskih usluga, parkirališta, trgovina, ugostiteljstva i zemaljskih operacija. U slučaju Charleroija, moguće posljedice zahvaćaju i lokalne dobavljače, prometnu povezanost i radna mjesta koja nisu nužno zaposlena izravno u Ryanairu. Prema procjenama koje su u belgijskim medijima iznosili predstavnici sektora, povlačenje zrakoplova može imati širi učinak na stotine ili tisuće izravnih i neizravnih poslova, ali točan broj ovisi o konačnoj odluci kompanije i eventualnim zamjenskim operacijama drugih prijevoznika. Za putnike je zato najvažnije pratiti službene objave prijevoznika i aerodroma, jer najave o kapacitetu ne znače uvijek automatsko ukidanje već kupljenih letova, ali mogu utjecati na dostupnost budućih termina.
Povećanje poreza također otvara pitanje koliko se nacionalne fiskalne i klimatske politike mogu provoditi bez slabljenja konkurentnosti manjih i srednjih aerodroma. U teoriji, porez na kratke letove može potaknuti prelazak na vlak ondje gdje postoji brza i pouzdana željeznička veza. U praksi, belgijski slučaj pokazuje da zrakoplovne kompanije porez promatraju kao ukupni trošak polaska iz zemlje, bez obzira na to je li let kratki regionalni ili dulji europski. Brussels Airlines je, prema The Brussels Timesu, u raspravi naglašavao važnost bolje željezničke povezanosti s Brussels Airportom, jer bi alternativa kratkim letovima bila vjerodostojnija kad bi putnici imali jednostavne i brze veze do aerodroma i među većim europskim gradovima. Time se rasprava o porezu pretvara u šire pitanje prometne politike, a ne samo u spor između jedne kompanije i vlade.
Rasplet ovisi o političkoj odluci i rokovima aviokompanija
Do 13. lipnja 2026. ključne činjenice ostaju sljedeće: federalno povećanje poreza na ukrcaj predviđeno je za 1. siječnja 2027., lokalni porez Charleroija od tri eura po putniku za 2026. zaustavljen je na valonskoj razini, a Ryanair i dalje povezuje budući opseg poslovanja u Belgiji s konačnim ishodom federalne mjere. Prema kompaniji, zimski red letenja 2026./2027. i planovi za ljeto 2027. ne mogu čekati posljednji trenutak političkih pregovora. Prema belgijskim izvješćima, ministar financija Jan Jambon zasad ne pokazuje namjeru povlačenja poreza, dok valonske vlasti i aerodrom Charleroi traže rješenje koje bi smanjilo rizik za regionalnu povezanost i zapošljavanje. U takvim okolnostima, putnici neće odmah znati konačni popis pogođenih linija, ali već sada mogu očekivati da će belgijsko tržište zračnog prometa u idućim mjesecima ostati pod pritiskom političkih odluka i poslovnih rokova.
Izvori:
- Ryanair Corporate – objava o najavljenom smanjenju kapaciteta u Belgiji, povlačenju pet zrakoplova i ukidanju 20 ruta u zimskoj sezoni 2026./2027. (link)
- Ryanair Corporate – naknadni poziv belgijskom premijeru da odmah ukine povećanje federalnog poreza na zračni promet zbog planiranja zimskih i ljetnih redova letenja. (link)
- Belgijski parlament – dokument programskog zakona s izmjenama iznosa poreza na ukrcaj u zrakoplov. (link)
- KPMG TaxNewsFlash – pregled usvojenog belgijskog programskog zakona, datuma objave i stupanja na snagu poreznih mjera, uključujući porez na ukrcaj. (link)
- SPF Finances Belgium – službene informacije o sustavu DivTax i promjenama belgijskog poreza na ukrcaj u zrakoplov od 29. srpnja 2025. (link)
- Belga News Agency – izvješće o Ryanairvim najavljenim rezovima u Belgiji, broju ruta, zrakoplova i sjedala te ulozi Charleroija i Brussels Airporta. (link)
- Ured valonske ministrice Cécile Neven – priopćenje o odluci valonske vlade da ne odobri komunalni porez Charleroija od tri eura po putniku. (link)
- Télésambre / Belga – izvješće o reakciji Brussels South Charleroi Airporta nakon blokiranja lokalne takse i zabrinutosti zbog federalnog poreza. (link)
- Télésambre / Belga – izvješće o stajalištu ministra financija Jana Jambona da nema namjeru mijenjati odluku o porezu na ukrcaj. (link)
- The Brussels Times – izvješće o reakcijama zrakoplovnih kompanija i upozorenjima da bi se povećanje poreza moglo preliti na putnike. (link)