Europsko tijelo prihvatilo prvu kolektivnu pritužbu nogometnog sindikata zbog preopterećenog kalendara utakmica
Europski odbor za socijalna prava otvorio je novo pravno poglavlje u raspravi o sve opterećenijem nogometnom kalendaru. Prema objavi Vijeća Europe, Odbor je 16. ožujka 2026. proglasio dopuštenom kolektivnu pritužbu koju je protiv Francuske podnio francuski sindikat profesionalnih nogometaša, Union nationale des footballeurs professionnels, poznat pod kraticom UNFP. Riječ je o predmetu broj 247/2025, registriranom 1. srpnja 2025., koji se odnosi na prava profesionalnih nogometaša na pravedne radne uvjete, siguran i zdrav rad, kolektivno pregovaranje, zaštitu maloljetnih radnika i zaštitu zdravlja. FIFPRO Europe, europski ogranak međunarodnog udruženja profesionalnih nogometaša, odluku je 8. svibnja 2026. opisao kao povijesnu jer je prvi put jedan sindikat igrača, ali i jedna sportska organizacija, uspio dovesti kolektivnu pritužbu pod Europskom socijalnom poveljom do faze meritornog ispitivanja.
Odluka o dopuštenosti ne znači da je Odbor već utvrdio povredu prava. Ona znači da je pritužba zadovoljila formalne i sadržajne uvjete za daljnji postupak te da će se sada ispitivati meritum, odnosno pitanje je li Francuska osigurala profesionalnim nogometašima minimalna jamstva koja pripadaju radnicima prema Europskoj socijalnoj povelji. Prema Vijeću Europe, UNFP tvrdi da francuski propisi i sudska praksa prepoznaju profesionalne nogometaše kao radnike i podvrgavaju ih odredbama Zakona o radu, ali da država u praksi ne jamči odgovarajuću zaštitu u pogledu radnog vremena, tjednog odmora, godišnjeg odmora, prevencije rizika za zdravlje i sigurnost te kolektivnog pregovaranja. Posebno se ističe položaj maloljetnih profesionalnih nogometaša, čija zaštita u europskom socijalnom pravu ima zasebnu težinu.
Zašto je predmet važan za profesionalni nogomet
Spor se uklapa u širu raspravu o granicama izdržljivosti profesionalnog nogometa. Posljednjih godina međunarodni kalendar utakmica postao je jedno od najspornijih pitanja u sportu, osobito zbog proširenja postojećih natjecanja, uvođenja novih formata i sve većeg broja obveza koje klubovi i reprezentacije nameću igračima. Prema FIFPRO-u Europe, problem nije samo sportske ili organizacijske naravi, nego se izravno tiče radnih prava, sigurnosti na radu i zdravlja profesionalnih sportaša. Sindikat tvrdi da međunarodne nogometne institucije donošenjem odluka o kalendaru mogu praktično neutralizirati zaštitu koja postoji u nacionalnim zakonima i kolektivnim ugovorima.
U središtu pritužbe nije zahtjev da se Odbor bavi pojedinačnom karijerom ili ozljedom nekog igrača, nego tvrdnja da je riječ o strukturnom problemu. Prema pravilima kolektivnog postupka pri Europskom odboru za socijalna prava, takve pritužbe moraju se odnositi na opća pitanja usklađenosti državnog prava ili prakse s Europskom socijalnom poveljom, a ne na pojedinačne slučajeve. Upravo zato je predmet UNFP-a važan: on pokušava dokazati da država ima obvezu zaštititi radnike i onda kada pritisak na radne uvjete proizlazi iz odluka međunarodnih sportskih tijela. FIFPRO Europe navodi da slučaj ima značenje i izvan Francuske jer se slični problemi pojavljuju u više europskih zemalja.
Europski odbor za socijalna prava u ovoj fazi nije odlučivao o tome je li francuska država povrijedila Povelju. Prema dokumentima Vijeća Europe, Odbor je odlučio da pritužba može ići dalje te da se argumenti o odgovornosti države trebaju razmotriti u meritumu. Francuska vlada osporavala je dopuštenost pritužbe tvrdnjom da se navodne povrede mogu pripisati privatnim ili stranim akterima, a ne državi. FIFPRO Europe navodi da je Odbor taj prigovor odbacio u fazi dopuštenosti, što sindikat tumači kao važan signal da se država ne može unaprijed osloboditi odgovornosti samo pozivanjem na odluke globalnih sportskih organizacija.
Koja se prava navode u pritužbi
Prema Vijeću Europe, pritužba UNFP-a odnosi se na pet odredbi revidirane Europske socijalne povelje. Članak 2. štiti pravo na pravedne uvjete rada, uključujući pitanja radnog vremena i odmora. Članak 3. odnosi se na pravo na sigurne i zdrave radne uvjete, dok članak 6. štiti pravo na kolektivno pregovaranje. Članak 7. odnosi se na zaštitu djece i mladih osoba, a članak 11. na pravo na zaštitu zdravlja. U kontekstu profesionalnog nogometa ta se prava povezuju s brojem utakmica, putovanjima, razdobljima oporavka, ozljedama, psihofizičkim opterećenjem i učinkovitošću kolektivnih ugovora.
UNFP tvrdi da profesionalni nogometaši, uključujući maloljetnike, ne uživaju minimalna jamstva koja bi trebala vrijediti za radnike. Prema sažetku Vijeća Europe, navodi se da Francuska ne osigurava dovoljno učinkovitu zaštitu u pogledu pravednih radnih uvjeta, radnog vremena, tjednog odmora, godišnjeg odmora, sprečavanja rizika za zdravlje i sigurnost te kolektivnog pregovaranja. FIFPRO Europe dodatno naglašava da se radni uvjeti nogometaša sve češće oblikuju izvan nacionalnih pregovaračkih okvira, osobito kada međunarodni kalendar nameće dodatne utakmice bez, kako tvrdi sindikat, smislenog sudjelovanja predstavnika igrača.
Za profesionalne sportaše takva pitanja nisu apstraktna. U nogometu se rad ne odvija samo tijekom 90 minuta utakmice, nego uključuje treninge, oporavak, putovanja, obveze prema klubovima i reprezentacijama, medijske i komercijalne aktivnosti te razdoblja pripreme. Kada se natjecanja zbijaju u sve gušći raspored, prostor za odmor i rehabilitaciju postaje sve manji. Sindikati igrača već godinama upozoravaju da preopterećenje povećava rizik od ozljeda i narušava dugoročnu održivost karijera. U ovom postupku ti se argumenti prvi put u sportskom kontekstu sustavno povezuju s mehanizmom Europske socijalne povelje.
Uloga Europske socijalne povelje
Europska socijalna povelja ugovor je Vijeća Europe koji štiti socijalna i ekonomska prava. Prema Vijeću Europe, nadzor nad poštovanjem Povelje provodi se kroz dva mehanizma: izvješća država i kolektivne pritužbe. Postupak kolektivnih pritužbi uveden je Dodatnim protokolom iz 1995., koji je stupio na snagu 1998., s ciljem bržeg i učinkovitijeg rješavanja općih problema u provedbi socijalnih prava. Za razliku od pojedinačnih postupaka, kolektivna pritužba ne zahtijeva da pojedinačni radnik iscrpi sva domaća pravna sredstva. Mogu je podnijeti ovlaštene organizacije, uključujući reprezentativne sindikate i organizacije poslodavaca u državi na koju se pritužba odnosi.
Ako je pritužba dopuštena, Odbor prelazi na ispitivanje osnovanosti. Prema objašnjenju Vijeća Europe, odluka o meritumu utvrđuje je li državno pravo ili praksa u skladu s odredbama Povelje. Takva odluka zatim se dostavlja strankama i Odboru ministara Vijeća Europe radi praćenja provedbe. Europski odbor za socijalna prava nije isto što i Europski sud za ljudska prava, ali je ovlašteno tijelo za pravnu ocjenu usklađenosti država s Europskom socijalnom poveljom. Zbog toga je prihvaćanje pritužbe UNFP-a važno i za pravnike koji prate razvoj sportskog prava, jer otvara mogućnost da se radni uvjeti profesionalnih sportaša razmatraju kroz međunarodni sustav zaštite socijalnih prava.
U dosadašnjoj sportskoj praksi takav se put rijetko koristio. FIFPRO Europe navodi da je ovaj predmet prvi slučaj u kojem je sindikat igrača uspio prijeći prag dopuštenosti u kolektivnom postupku pod Europskom socijalnom poveljom. Time se ne rješava odmah pitanje broja utakmica, niti se automatski mijenja kalendar natjecanja, ali se uspostavlja pravni okvir u kojem će se raspravljati o obvezama države prema profesionalnim nogometašima. Ako Odbor u kasnijoj fazi utvrdi povredu Povelje, politički i regulatorni pritisak na države i sportske organizacije mogao bi se znatno povećati.
Širi sukob oko nogometnog kalendara
Ovaj predmet nije izoliran od drugih pravnih i političkih poteza koji se odnose na međunarodni nogometni kalendar. FIFPRO Europe i europske lige već su 2024. podnijeli pritužbu Europskoj komisiji protiv FIFA-e, tvrdeći da način na koji se određuje međunarodni kalendar utakmica otvara pitanja tržišnog natjecanja i sukoba interesa. Prema objavi FIFPRO-a iz listopada 2024., pritužba Europskoj komisiji usmjerena je na tvrdnju da FIFA istodobno djeluje kao regulator i organizator natjecanja, pri čemu njezine odluke mogu pogodovati vlastitim komercijalnim interesima i dodatno opteretiti igrače i nacionalna natjecanja. Europske lige tada su navele da se problem ne odnosi samo na zdravlje igrača, nego i na ekonomsku i sportsku održivost domaćih prvenstava.
U središtu rasprave su proširenja velikih natjecanja. Svjetsko prvenstvo 2026. igrat će se u proširenom formatu s 48 reprezentacija, a FIFA je pokrenula i novo prošireno Svjetsko klupsko prvenstvo s 32 kluba. Za nogometaše iz najvećih klubova to znači mogućnost sudjelovanja u domaćim ligama i kupovima, europskim ili drugim kontinentalnim klupskim natjecanjima, reprezentativnim utakmicama, završnim turnirima i dodatnim klupskim obvezama u istom ciklusu. Prema stajalištu sindikata i liga, takav razvoj događaja ne može se promatrati samo kao pitanje sportskog spektakla, nego i kao pitanje radnog opterećenja i prava na odmor.
FIFA je u ranijim raspravama odbacivala kritike da djeluje bez konzultacija i isticala da međunarodni kalendar mora uzeti u obzir globalne potrebe nogometa, a ne samo interese europskih liga. No pritužba UNFP-a pred Europskim odborom za socijalna prava razlikuje se od tržišnopravnih postupaka jer se ne usmjerava izravno na FIFA-u kao tuženu stranu. Ona ispituje može li se država smatrati odgovornom ako radnici na njezinu teritoriju, u ovom slučaju profesionalni nogometaši u Francuskoj, zbog međunarodnog sustava natjecanja ne uživaju učinkovitu zaštitu koju im jamči Povelja. To je pravno osjetljivo pitanje jer se na njemu susreću autonomija sportskih tijela, nacionalno radno pravo i međunarodne obveze država.
Profesionalni sportaši kao radnici
Jedna od ključnih poruka ovog postupka jest da se profesionalni sportaši ne promatraju samo kao natjecatelji, nego i kao radnici. Prema FIFPRO-u Europe, francuski profesionalni nogometaši imaju status radnika u nacionalnom pravnom okviru, a sindikat tvrdi da im zbog toga moraju biti osigurana ista temeljna jamstva koja pripadaju drugim radnicima. To uključuje predvidive i pravedne uvjete rada, zaštitu od prekomjernog opterećenja, učinkovito upravljanje rizicima za zdravlje i sigurnost te stvarnu mogućnost kolektivnog pregovaranja o radnim uvjetima. U nogometu je to posebno složeno jer klubovi, lige, nacionalni savezi, kontinentalne konfederacije i FIFA dijele ovlasti koje zajedno oblikuju svakodnevni rad igrača.
Međunarodna organizacija rada u ožujku 2026. usvojila je prve smjernice o dostojanstvenom radu u svijetu sporta, navodi FIFPRO Europe, što dodatno potvrđuje da se radna prava profesionalnih sportaša sve više razmatraju u širem međunarodnom kontekstu. Europski parlament je u listopadu 2025., prema navodima FIFPRO-a Europe, usvojio izvješće o europskom sportskom modelu u kojem se naglašava da se pravila o sigurnosti i zdravlju na radu primjenjuju i na profesionalne sportaše te da se socijalni partneri trebaju uključiti u odluke koje utječu na njihov rad. Ti dokumenti ne rješavaju sami po sebi spor pred Europskim odborom za socijalna prava, ali pokazuju da se rasprava o kalendaru utakmica sve više premješta iz sportskih foruma u područje radnog i socijalnog prava.
Za igrače, pitanje kalendara ne svodi se samo na broj nastupa u jednoj sezoni. Opterećenje se zbraja kroz više sezona, kroz kratke pauze između velikih turnira, kroz putovanja preko više vremenskih zona i kroz obveze koje se ne vide u službenim statistikama utakmica. Kod maloljetnih nogometaša dodatnu ulogu imaju razvoj, obrazovanje, psihološka zaštita i posebna pravila o radu mladih osoba. Zbog toga je u pritužbi posebno važno što se, prema Vijeću Europe, izričito spominje zaštita djece i mladih osoba. Ako se postupak bude razvijao u korist sindikata, mogao bi potaknuti detaljnije standarde za upravljanje opterećenjem mladih profesionalaca.
Što slijedi nakon odluke o dopuštenosti
Nakon što je pritužba proglašena dopuštenom, Europski odbor za socijalna prava treba razmotriti argumente o osnovanosti. U toj fazi ispituje se je li država ispunila obveze koje je preuzela prihvaćanjem Europske socijalne povelje. Prema pravilima postupka koje opisuje Vijeće Europe, Odbor nakon ispitivanja donosi odluku o meritumu, a ona se potom prosljeđuje Odboru ministara Vijeća Europe radi daljnjeg praćenja. Postupak stoga može imati pravne, političke i institucionalne posljedice, iako ne funkcionira na isti način kao nacionalna parnica za naknadu štete ili izravna zabrana određenog natjecanja.
Za sada nema službene odluke da je Francuska povrijedila prava nogometaša. Također nije potvrđeno da će se međunarodni kalendar utakmica zbog ovog postupka odmah promijeniti. Ipak, sama činjenica da je pritužba prihvaćena za razmatranje stvara presedan. Sindikati igrača sada imaju primjer pravnog puta kojim se pitanja preopterećenja, odmora i kolektivnog pregovaranja mogu iznijeti pred europsko tijelo za socijalna prava. S druge strane, države i sportske organizacije morat će pažljivije obrazlagati kako štite radna prava profesionalnih sportaša u sustavu u kojem se ključne odluke često donose izvan nacionalnih granica.
Predmet UNFP protiv Francuske zato će se pratiti ne samo u nogometnim krugovima, nego i među stručnjacima za radno pravo, sportsko upravljanje i ljudska prava. Njegov konačni ishod mogao bi utjecati na to kako se u Europi definira odgovornost država kada globalne sportske odluke utječu na zdravlje i radne uvjete sportaša. U trenutku kada se profesionalni nogomet širi na sve više tržišta, natjecanja i termina, pitanje granice između komercijalnog rasta i zaštite radnika postaje jedno od središnjih pitanja budućnosti sporta.
Izvori:
- Vijeće Europe / Europski odbor za socijalna prava – odluke usvojene na 354. sjednici, uključujući dopuštenost pritužbe UNFP protiv Francuske (link)
- Vijeće Europe / Europska socijalna povelja – objašnjenje postupka kolektivnih pritužbi i nadležnosti Europskog odbora za socijalna prava (link)
- FIFPRO Europe – objava o jednoglasnoj odluci kojom je pritužba UNFP-a protiv Francuske proglašena dopuštenom (link)
- FIFPRO Europe – pitanja i odgovori o predmetu UNFP protiv Francuske i značenju odluke o dopuštenosti (link)
- FIFPRO Europe – pritužba igrača i liga Europskoj komisiji zbog međunarodnog kalendara utakmica i FIFA-ina načina odlučivanja (link)