Kina se ubrzano približava vrhu globalnog turizma: WTTC bilježi snažan rast potrošnje i gospodarskog doprinosa
Kineski turistički sektor nastavio je snažno rasti i prema najnovijim podacima Svjetskog vijeća za putovanja i turizam, poznatog kao WTTC, sve se jasnije približava poziciji vodećih svjetskih turističkih ekonomija. Prema objavi WTTC-a od 16. travnja 2026., putovanja i turizam u Kini u 2025. godini pridonijeli su gospodarstvu s 1,75 bilijuna američkih dolara, uz rast od 9,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ista organizacija navodi da je međunarodna potrošnja posjetitelja porasla za 10,5 posto i dosegnula 135 milijardi dolara, dok je domaća turistička potrošnja narasla na 890 milijardi dolara. U sektoru je, prema WTTC-u, bilo podržano 84,6 milijuna radnih mjesta, što pokazuje da se oporavak više ne odnosi samo na povratak putnika nakon pandemije, nego i na širi gospodarski učinak. Kina je i dalje iza Sjedinjenih Američkih Država, no razlika se smanjuje u trenutku kada se globalni turistički tokovi sve više okreću prema Aziji i Pacifiku.
Druga najveća turistička ekonomija sve agresivnije sustiže SAD
WTTC u svojoj analizi navodi da su Sjedinjene Američke Države u 2025. ostale najveće svjetsko tržište putovanja i turizma, s doprinosom sektora od 2,63 bilijuna dolara. Ipak, organizacija upozorava da američko tržište gubi dio tržišnog udjela, ponajprije zbog pada međunarodnih dolazaka i slabije potrošnje stranih posjetitelja. Prema WTTC-u, broj posjetitelja u SAD-u smanjen je 5,5 posto u odnosu na 2024., dok je međunarodna potrošnja pala 4,6 posto, na 176 milijardi dolara. U istom razdoblju Kina bilježi dvoznamenkast rast međunarodne i domaće potrošnje, što stvara drukčiju sliku globalne konkurencije. Takav omjer ne znači da je Kina već preuzela prvo mjesto, ali pokazuje da se vodeća pozicija SAD-a više ne može promatrati kao nedodirljiva.
Posebno je važan regionalni kontekst. Prema WTTC-u, Azija i Pacifik bili su najbrže rastuća turistička regija u 2025., s rastom doprinosa BDP-u od 8,2 posto i ukupnom vrijednošću od 3,29 bilijuna dolara. U toj regiji više tržišta raslo je brže od globalnog prosjeka, pri čemu su Malezija, Filipini, Kina, Indija i Indonezija navedeni među najistaknutijim primjerima. Globalno je, prema WTTC-ovu istraživanju ekonomskog učinka, sektor putovanja i turizma u 2025. ostvario doprinos od 11,6 bilijuna dolara i činio 9,8 posto svjetskog gospodarstva. To znači da kineski rast ne dolazi u izolaciji, nego kao dio šireg premještanja turističke dinamike prema tržištima koja istodobno ulažu u infrastrukturu, digitalne usluge i olakšavanje putovanja. Upravo ta kombinacija čini kineski slučaj važnim za svjetsku turističku industriju.
Bezvizni režimi i lakši ulazak potiču dolaske stranih putnika
Jedan od ključnih pokretača kineskog rasta jest širenje različitih oblika bezviznog ulaska i tranzita. Prema podacima kineske Nacionalne uprave za imigraciju koje je prenijela službena stranica kineske vlade, program bezviznog tranzita od 240 sati proširen je na 65 ulaznih luka u 24 pokrajinske regije, a putnici iz 55 prihvatljivih država mogu, uz ispunjenje uvjeta, ostati u Kini do deset dana prije nastavka putovanja prema trećoj destinaciji. Kina je također, prema objavi vlade iz studenoga 2025., produljila jednostrane aranžmane izuzeća od viza za više od 40 zemalja do 31. prosinca 2026. Takve mjere ne uklanjaju sve administrativne zahtjeve, ali znatno smanjuju prag ulaska za poslovne putnike, turiste i posjetitelje koji kombiniraju više azijskih odredišta. Za globalne turističke tokove to je važno jer se odluke o kraćim putovanjima često donose upravo prema jednostavnosti ulaska, dostupnosti letova i troškovima boravka.
Prema kineskom Ministarstvu kulture i turizma, Kina je u 2025. zabilježila više od 150 milijuna ulaznih posjeta, što je rast veći od 17 posto u odnosu na godinu ranije. Ministar kulture i turizma Sun Yeli izjavio je, prema službenoj vladinoj objavi iz ožujka 2026., da je potrošnja ulaznih putnika premašila 130 milijardi američkih dolara. Isti izvor navodi da je broj bezviznih ulazaka stranaca premašio 30 milijuna, što potvrđuje da liberalizacija ulaska ima izravan učinak na turističku potražnju. Podaci se ne mogu automatski uspoređivati sa svim međunarodnim statistikama jer zemlje različito računaju posjete, no trend je jasan: Kina je u 2025. ponovno postala jedno od najvećih svjetskih tržišta za međunarodna putovanja. Ako se postojeći tempo nastavi, njezina pregovaračka snaga u zrakoplovstvu, hotelijerstvu, digitalnim plaćanjima i destinacijskom marketingu dodatno će rasti.
Digitalna plaćanja postala su dio turističke politike
Kina je posljednjih godina intenzivno radila na uklanjanju prepreka koje su stranim posjetiteljima otežavale svakodnevno plaćanje. Prema vodiču za plaćanja koji je objavila službena stranica kineske vlade, strani korisnici mogu povezati međunarodne kreditne kartice, uključujući kartice Visa i Mastercard, s platformama Alipay i WeChat Pay. Vodič navodi i da su posjetiteljima dostupne različite mogućnosti plaćanja, od mobilnih aplikacija i bankovnih kartica do gotovine, dok se u turističkim hotelima viših kategorija, važnim turističkim atrakcijama i odmaralištima potiče prihvat domaćih i inozemnih bankovnih kartica. Ta promjena ima veći značaj od same tehnološke prilagodbe jer se u Kini velik dio svakodnevne potrošnje odvija preko mobilnih novčanika i QR kodova. Za putnike koji nisu imali kineski bankovni račun, upravo je plaćanje ranije bilo jedna od glavnih prepreka ugodnijem boravku.
Prema podacima koje je iznio ministar Sun Yeli, strani su posjetitelji u 2025. preko mobilnih platnih platformi potrošili oko 80 milijardi juana, odnosno približno 11,6 milijardi američkih dolara. Taj podatak pokazuje da digitalna rješenja nisu samo dodatna pogodnost, nego postaju mjerljiv dio turističke potrošnje. Kineske vlasti u službenim dokumentima povezuju poboljšanje platnih usluga s politikom šireg otvaranja gospodarstva i lakšeg kretanja ljudi. U praksi to znači da turistički rast više ne ovisi samo o vizama i promociji destinacija, nego i o tome može li putnik jednostavno kupiti kartu za vlak, platiti prijevoz, rezervirati hotel ili posjetiti kulturnu atrakciju. Zbog toga su digitalna plaćanja postala važan element kineske strategije za povećanje konkurentnosti turizma.
Infrastruktura ostaje kineska najveća prednost
Velik dio kineske turističke ekspanzije oslanja se na prometnu infrastrukturu koja omogućuje brzo povezivanje velikih gradova, regionalnih središta i turističkih odredišta. Prema podacima kineskog Ministarstva prometa objavljenima na službenoj stranici vlade, kineska željeznička mreža do kraja 2024. dosegnula je 162.000 kilometara, od čega je više od 48.000 kilometara činila mreža brzih željeznica. Isti izvor navodi da brze željeznice pokrivaju 97 posto gradova s više od 500.000 stanovnika, što putnicima omogućuje kombiniranje više destinacija unutar jednog putovanja. Takva povezanost posebno je važna za domaći turizam, ali i za međunarodne posjetitelje koji nakon ulaska u Peking, Šangaj, Guangzhou ili Chengdu mogu relativno brzo nastaviti prema drugim regijama. Za one koji planiraju dulji boravak, uz praćenje pravila ulaska i prometnih veza korisno je unaprijed usporediti i ponude smještaja u Kini.
Zračni promet također pokazuje snažan oporavak i širenje kapaciteta. Prema podacima Kineske uprave za civilno zrakoplovstvo, koje je prenijela službena stranica vlade, putnički promet u civilnom zrakoplovstvu dosegnuo je 770 milijuna putnika u 2025., što je rast od 5,5 posto u odnosu na godinu ranije. Međunarodni putnički promet porastao je 21,6 posto, pri čemu su posebno snažno rasle veze prema Srednjoj Aziji, Zapadnoj Aziji, Africi i Latinskoj Americi. U zasebnom izvješću o zračnim lukama navedeno je da su kineske civilne prometne zračne luke u 2025. obradile gotovo 1,53 milijarde putničkih putovanja i da je zemlja imala 270 certificiranih prometnih zračnih luka. Ti podaci upućuju na to da se kineska turistička politika ne temelji samo na privlačenju putnika, nego i na stvaranju logističkog sustava koji može izdržati vrlo velik promet.
Domaće tržište daje stabilnost, strani posjetitelji donose dodatnu vrijednost
Iako međunarodni dolasci privlače najviše pozornosti, kineski turizam i dalje se u velikoj mjeri oslanja na domaće putnike. WTTC navodi da je domaća potrošnja u Kini u 2025. porasla 10,7 posto i dosegnula 890 milijardi dolara. Takva baza daje sektoru stabilnost jer domaća potražnja može ublažiti promjene u međunarodnim tokovima, geopolitičke napetosti ili promjene cijena zračnog prijevoza. Kina raspolaže velikim unutarnjim tržištem, snažnom urbanom srednjom klasom i sve većim brojem regionalnih destinacija koje se promoviraju kroz kulturni, gastronomski, prirodni i tehnološki turizam. Upravo zato inozemni rast u kineskom slučaju nije zamjena za domaće tržište, nego dodatni sloj koji povećava ukupnu vrijednost sektora.
Međunarodna potrošnja ipak ima posebnu težinu jer se izravno povezuje s deviznim prihodima, promocijom nacionalnog imidža i razvojem usluga višeg cjenovnog razreda. Prema WTTC-u, kineska međunarodna potrošnja posjetitelja od 135 milijardi dolara u 2025. i dalje je manja od američkih 176 milijardi dolara, ali raste dok se američki pokazatelj smanjuje. To je važan signal za hotele, zrakoplovne kompanije, turističke agencije, trgovačke centre i kulturne institucije koje ovise o potrošnji stranih gostiju. Kineske vlasti pritom ističu iskustva koja stranci sve češće traže, poput putovanja brzim vlakovima, lokalne gastronomije, tradicionalne odjeće Hanfu, masaža tradicionalne kineske medicine i velikih svjetlosnih ili dron-prikaza. Takva kombinacija kulturnih sadržaja i moderne infrastrukture oblikuje sliku Kine kao destinacije koja se želi predstaviti i kao povijesna civilizacija i kao visokotehnološko tržište.
Globalni turizam ponovno raste, ali konkurencija je oštrija
Prema podacima UN Tourisma, u 2025. je u svijetu zabilježeno oko 1,52 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka, gotovo 60 milijuna više nego godinu ranije. Organizacija navodi da je 2025. označila novu rekordnu godinu međunarodnih dolazaka u postpandemijskom razdoblju. To stvara povoljan okvir za Kinu, ali i pojačava konkurenciju jer se destinacije diljem svijeta bore za iste putnike, iste zrakoplovne kapacitete i istu potrošnju. Turistički uspjeh zato više ne ovisi samo o atraktivnosti pojedine zemlje, nego i o brzini administrativnih procedura, dostupnosti digitalnih usluga, sigurnosti, prometnoj povezanosti i percepciji gostoljubivosti. U tom pogledu WTTC-ovo upozorenje SAD-u može se čitati i kao poruka cijelom sektoru: tržišni udio može se izgubiti čak i kada zemlja ostane velika i gospodarski snažna destinacija.
Za Kinu su, međutim, izazovi i dalje značajni. Rast ulaznog turizma zahtijeva stabilne međunarodne zračne veze, jasne informacije na više jezika, širu prihvaćenost stranih kartica izvan najvećih gradova i dosljednu provedbu viznih pravila na terenu. Potrebno je voditi računa i o održivosti destinacija, jer veliki broj posjetitelja može opteretiti povijesne jezgre, prirodne lokalitete i javni prijevoz. WTTC u svojim globalnim istraživanjima naglašava da sektor putovanja i turizma mora istodobno stvarati radna mjesta i gospodarski rast, ali i ulagati u održivost, otpornost i bolju koordinaciju javnog i privatnog sektora. U kineskom slučaju ta će ravnoteža biti posebno važna jer se radi o tržištu čije promjene mogu utjecati na globalne lance dobave u turizmu, avijaciji, hotelijerstvu i digitalnim uslugama.
Što kineski uspon znači za turističku industriju
Kineski uspon prema vrhu globalnog turizma mijenja način na koji se turističke kompanije i destinacije natječu za putnike. Ako se nastavi rast potrošnje međunarodnih posjetitelja, veći dio globalnog marketinga, zrakoplovnih ruta i investicija mogao bi se preusmjeravati prema kineskom tržištu i širem azijsko-pacifičkom prostoru. WTTC procjenjuje da Kina već sada predstavlja najvažnijeg izazivača američkoj dominaciji, a usporedba pokazatelja iz 2025. potvrđuje da se jaz smanjuje. SAD je i dalje vodeći po ukupnoj vrijednosti turističkog sektora, no Kina raste znatno brže, ima snažnu domaću potražnju i provodi politike koje izravno ciljaju povećanje ulaznih dolazaka. Za međunarodnu turističku industriju to znači da Kina više nije samo izvor velikog broja putnika prema svijetu, nego i destinacija koja sve snažnije privlači globalnu potrošnju.
U sljedećim godinama presudno će biti hoće li se rast nastaviti bez većih poremećaja i hoće li mjere olakšanog ulaska, digitalnih plaćanja i infrastrukturnih ulaganja ostati dovoljno učinkovite za širenje izvan najvećih gradova. Prema dostupnim podacima, Kina je u 2025. pokazala da može istodobno povećati broj ulaznih posjeta, vrijednost potrošnje i zaposlenost u sektoru. Istodobno, WTTC-ove brojke pokazuju da vodeća svjetska turistička tržišta više ne mogu računati samo na reputaciju i postojeću infrastrukturu. Putnici biraju destinacije koje su dostupne, povezane, jednostavne za plaćanje i dovoljno raznolike da opravdaju dulji boravak. Upravo na tim područjima Kina sada gradi svoju najjaču konkurentsku prednost.
Izvori:
- World Travel & Tourism Council – objava o položaju SAD-a i rastu kineskog sektora putovanja i turizma u 2025. (link)
- World Travel & Tourism Council – Economic Impact Research i globalni pokazatelji za sektor putovanja i turizma (link)
- Službena stranica Vlade NR Kine / Xinhua – podaci Ministarstva kulture i turizma o ulaznim posjetima i potrošnji u 2025. (link)
- Službena stranica Vlade NR Kine / Xinhua – proširenje bezviznog pristupa, 240-satni tranzit i digitalna ulazna kartica (link)
- Chinese Visa Application Service Center – objašnjenje 240-satne politike bezviznog tranzita (link)
- Službena stranica Vlade NR Kine / Xinhua – vodič za plaćanja za strane posjetitelje u Kini (link)
- Službena stranica Vlade NR Kine / Xinhua – podaci o kineskoj prometnoj infrastrukturi i mreži brzih željeznica (link)
- Službena stranica Vlade NR Kine / Xinhua – podaci Kineske uprave za civilno zrakoplovstvo o prometu u 2025. (link)
- Službena stranica Vlade NR Kine / Xinhua – izvješće o prometu kineskih civilnih zračnih luka u 2025. (link)
- UN Tourism – World Tourism Barometer i globalni podaci o međunarodnim turističkim dolascima (link)