Booking.com i Oxford Economics: putovanja rezervirana preko platforme podržala su 691 milijardu eura gospodarske aktivnosti u Europi
Putovanja rezervirana preko Booking.com-a u 2025. godini podržala su 691 milijardu eura ukupne gospodarske aktivnosti u Europi, pokazuje novo istraživanje koje je pripremio Tourism Economics, tvrtka iz sastava Oxford Economicsa. Izvješće, objavljeno u lipnju 2026., obuhvaća 29 europskih zemalja, odnosno članice Europske unije, Ujedinjenu Kraljevinu i Švicarsku, a ne odnosi se samo na putnike iz Europe nego na sva putovanja u te zemlje rezervirana preko platforme iz polaznih tržišta diljem svijeta. Prema nalazima istraživanja, putnici koji su koristili Booking.com tijekom boravaka su izravno potrošili 291 milijardu eura. Taj se novac, navodi Oxford Economics, prelio kroz smještaj, ugostiteljstvo, trgovinu, prijevoz, zabavu i druge usluge koje ovise o turističkoj potražnji. Ukupni učinak uključuje izravnu potrošnju, učinke na dobavljačke lance, potrošnju plaća zaposlenih u povezanim djelatnostima te prekogranične gospodarske tokove unutar Europe.
Što znače iznosi iz izvješća
Prema Oxford Economicsu, 691 milijarda eura ne predstavlja prihod Booking.com-a, nego procjenu ukupnog gospodarskog outputa povezanog s putovanjima rezerviranima preko platforme. U modelu koji je korišten za analizu, izravni učinak nastaje kada putnici plaćaju smještaj, hranu, lokalni prijevoz, rekreaciju, kupnju i druge usluge tijekom putovanja. Neizravni učinak nastaje kada hoteli, restorani, prijevoznici, trgovine i organizatori aktivnosti kupuju robu i usluge od vlastitih dobavljača. Inducirani učinak nastaje kada zaposlenici u tim povezanim sektorima troše plaće u širem gospodarstvu. Izvješće dodatno uključuje i prekogranične učinke, jer europski turistički lanci opskrbe ne završavaju nužno u zemlji u kojoj je gost potrošio novac.
Najvažniji pokazatelji iz istraživanja su sljedeći:
- 691 milijarda eura ukupnog gospodarskog outputa povezanog s putovanjima rezerviranima preko Booking.com-a u Europi u 2025. godini.
- 344 milijarde eura doprinosa BDP-u, odnosno bruto dodanoj vrijednosti, prema metodologiji Oxford Economicsa.
- 291 milijarda eura izravne potrošnje putnika tijekom boravaka.
- 4,7 milijuna podržanih radnih mjesta u europskom turističkom ekosustavu i povezanim djelatnostima.
- 175 milijardi eura plaća te 137 milijardi eura poreznih prihoda, prema procjeni iz izvješća.
Oxford Economics navodi da je izravna potrošnja putnika od 291 milijarde eura sama po sebi podržala 152 milijarde eura BDP-a i gotovo 2,5 milijuna radnih mjesta. Razlika između izravne potrošnje i doprinosa BDP-u objašnjena je time što BDP mjeri dodanu vrijednost, a ne cjelokupan iznos koji potrošač plaća. Dio svake potrošnje odlazi na intermedijarne inpute, primjerice energiju, namirnice, robu, usluge održavanja, logistiku i druge troškove koji se ne zbrajaju ponovno kako bi se izbjeglo dvostruko računanje. Upravo zbog toga ukupni output, izravna potrošnja i doprinos BDP-u nisu isti pokazatelji, nego tri različita načina promatranja utjecaja turističke aktivnosti.
Turistička potrošnja nije ostala samo u hotelima
Jedan od ključnih zaključaka istraživanja jest da se učinak putovanja rezerviranih preko digitalnih platformi ne zaustavlja u sektoru smještaja. Prema izvješću Oxford Economicsa, više od polovice potrošnje putnika završilo je izvan klasičnog ugostiteljstva i smještaja, u kategorijama kao što su prijevoz, kupnja, rekreacija, sport, zabava i druge lokalne usluge. Kod međunarodnih putnika, gotovo 44 posto ukupne potrošnje odnosilo se na smještaj i hranu i piće, dok je 56 posto bilo šire putničko trošenje. Kod domaćih putnika u analiziranim zemljama, oko 42 posto potrošnje odlazilo je na ugostiteljstvo, a 58 posto na druge kategorije.
Ta raspodjela važna je za razumijevanje zašto turistička potražnja ima širi učinak od prihoda hotela ili privatnih iznajmljivača. Ako putnik rezervira smještaj u manjem gradu, potrošnja se najčešće nastavlja u lokalnim trgovinama, restoranima, muzejima, prijevozu, sportskim i kulturnim sadržajima te kod dobavljača koji nisu izravno vidljivi gostu. Oxford Economics u izvješću navodi da su međunarodni putnici, izvan ugostiteljstva, znatan dio potrošnje usmjerili na kupnju, dok je kod domaćih putnika zabava bila druga najveća kategorija. Takva struktura objašnjava zašto digitalna potražnja za smještajem može imati utjecaj na vrlo različite djelatnosti, od malih trgovina i vozačkih usluga do poljoprivrednih dobavljača, kulturnih prostora i poduzeća za održavanje.
Lanac učinaka proširio se preko granica
Analiza Oxford Economicsa posebno naglašava prekogranične učinke turističke potrošnje. Prema izvješću, izravna potrošnja putnika pokrenula je dodatnih 187 milijardi eura neizravnih poslovnih prihoda, jer su turističke tvrtke kupovale robu i usluge od svojih dobavljača. Još 118 milijardi eura nastalo je kroz inducirane učinke, odnosno kroz potrošnju plaća zaposlenih u sektorima koji su povezani s tom aktivnošću. Budući da su europska gospodarstva snažno povezana, dio tih neizravnih i induciranih učinaka prelio se preko nacionalnih granica. Oxford Economics procjenjuje da su prekogranični učinci dosegnuli 94 milijarde eura outputa.
U izvješću se navodi i da je od ukupnog doprinosa BDP-u, 152 milijarde eura bilo povezano s izravnom potrošnjom, 88 milijardi s neizravnim učincima, 63 milijarde s induciranim učincima, a 41 milijarda eura s prekograničnim trgovinskim tokovima između zemalja obuhvaćenih analizom. Na tržištu rada, putovanja povezana s Booking.com-om podržala su gotovo 4,8 milijuna radnih mjesta, pri čemu je oko pola milijuna radnih mjesta bilo podržano u zemljama različitima od onih u kojima je prvotna potrošnja nastala. Prema istom izvoru, u tim prekograničnim učincima podržano je i oko 21 milijardu eura plaća. To pokazuje da turistička potrošnja u jednoj destinaciji može stvarati potražnju za proizvodima, uslugama i radom u drugim europskim gospodarstvima.
Zašto se naglašava uloga malih i srednjih poduzeća
Booking.com u objavi kojom je predstavio istraživanje ističe da rezultati pokazuju kako digitalne turističke platforme mogu pomoći malim i srednjim poduzećima da dosegnu međunarodnu potražnju. Kompanija navodi da platforma povezuje smještajne objekte, prijevozne i druge turističke usluge s putnicima iz različitih zemalja, čime manjim pružateljima usluga daje vidljivost koju bi teško ostvarili samo vlastitim prodajnim kanalima. Iz perspektive turističkog gospodarstva, to je posebno važno za neovisne hotele, obiteljski vođene objekte, apartmane, pansione i manje pružatelje iskustava, jer se njihova tržišna dostupnost više ne oslanja isključivo na lokalnu promociju ili tradicionalne posrednike.
Glenn Fogel, glavni izvršni direktor Booking.com-a, u objavi kompanije poručio je da je turizam jedan od snažnih gospodarskih pokretača Europe te da tehnologija može pomoći manjim tvrtkama da konkuriraju većima i dopru do putnika iz različitih dijelova svijeta. David Goodger, direktor za EMEA regiju u Oxford Economicsu, naglasio je da europsko putničko gospodarstvo ne ovisi samo o velikim destinacijama, nego i o sposobnosti manjih poduzeća i regionalnih gospodarstava da pristupe potražnji. Prema njegovoj ocjeni, učinci se protežu daleko izvan smještaja, jer podržavaju plaće, porezne prihode, radna mjesta i poslovnu aktivnost u maloprodaji, prijevozu, uslugama hrane, zabavi i širim lancima opskrbe.
Europski turizam u rekordnoj 2025. godini
Širi kontekst potvrđuje da je 2025. bila vrlo snažna godina za europski turizam. Prema podacima Eurostata objavljenima u ožujku 2026., u turističkim smještajnim objektima u Europskoj uniji zabilježeno je gotovo 3,1 milijardu noćenja, što je 2,2 posto više nego 2024. godine. Eurostat navodi da su noćenja međunarodnih gostiju porasla 3,4 posto, dok su noćenja domaćih gostiju povećana 1,1 posto. Većina noćenja u Europskoj uniji bila je koncentrirana u četiri zemlje: Španjolskoj, Italiji, Francuskoj i Njemačkoj, koje su zajedno činile 61,7 posto ukupnog broja noćenja. Ti podaci ne pokrivaju isti geografski opseg kao izvješće Oxford Economicsa, jer se odnose na Europsku uniju, ali pokazuju da su putovanja u Europi nastavila rasti i nakon snažnog oporavka u godinama nakon pandemijskih ograničenja.
Podaci Eurostata također ukazuju na to da se rast nije jednako rasporedio u svim zemljama. Prema toj statističkoj službi, broj turističkih noćenja u 2025. porastao je u 24 od 27 članica Europske unije. Najveće godišnje stope rasta zabilježile su Malta i Poljska, dok su smanjenja prijavljena u Luksemburgu, Rumunjskoj i Irskoj. Za turističke platforme, destinacije i pružatelje usluga takve razlike znače da ukupni rast potražnje ne uklanja potrebu za pažljivim upravljanjem destinacijama, cijenama, radnom snagom, infrastrukturom i sezonalnošću. Rast rezervacija i noćenja može donijeti prihode i radna mjesta, ali istodobno stavlja pritisak na lokalne kapacitete, promet, stanovanje, komunalne usluge i kvalitetu iskustva za stanovnike i posjetitelje.
Digitalne platforme između rasta, regulacije i održivosti
Rezultati koje su objavili Booking.com i Oxford Economics dolaze u trenutku kada se u Europi nastavlja rasprava o ulozi digitalnih platformi u turizmu. S jedne strane, takve platforme povećavaju vidljivost destinacija, olakšavaju usporedbu ponude i omogućuju manjim pružateljima usluga pristup međunarodnom tržištu. S druge strane, brzi rast kratkoročnog najma i digitalne distribucije u pojedinim gradovima otvorio je pitanja o dostupnosti stanovanja, lokalnoj regulaciji, transparentnosti podataka i ravnoteži između turističke potražnje i života lokalnih zajednica. Zbog toga se gospodarski učinci platformi sve češće promatraju zajedno s pitanjima upravljanja destinacijama, porezne usklađenosti i održivog razvoja turizma.
Svjetsko vijeće za putovanja i turizam u svojoj najnovijoj analizi za 2026. predviđa da će sektor putovanja i turizma u Europi rasti brže od šireg regionalnog gospodarstva. Prema WTTC-u, očekuje se da će turistički BDP u Europi u 2026. porasti 3,6 posto, dok se širi rast europskog BDP-a procjenjuje na 1 posto. Organizacija ističe da će digitalne tehnologije, ulaganja u infrastrukturu, razvoj vještina i pametno upravljanje destinacijama biti važni za održavanje konkurentnosti sektora. U tom okviru izvješće Oxford Economicsa ne prikazuje samo veličinu potrošnje povezane s jednom platformom, nego i način na koji se digitalno posredovana turistička potražnja širi kroz radna mjesta, plaće, porezne prihode i lokalne poslovne mreže.
Za javne politike, podaci iz izvješća mogu biti relevantni jer prikazuju turizam kao izvor prihoda koji se širi znatno dalje od izravne rezervacije smještaja. Prema nalazima Oxford Economicsa, ukupni porezni prihodi povezani s analiziranom aktivnošću iznosili su 137 milijardi eura, od čega je 80 milijardi eura povezano s izravnim fiskalnim učincima, 33 milijarde s neizravnim učincima, 14 milijardi s induciranim učincima i 10 milijardi s prekograničnim trgovinskim tokovima. Takvi brojevi objašnjavaju zašto vlade i lokalne vlasti turizam istodobno promatraju kao razvojnu priliku i kao područje koje zahtijeva pažljivo planiranje. Uspjeh destinacija neće ovisiti samo o broju gostiju, nego i o tome koliko se prihodi raspoređuju kroz lokalno gospodarstvo, koliko radnih mjesta ostaje kvalitetno i stabilno te kako se rast usklađuje s kapacitetima gradova, obalnih područja, ruralnih destinacija i prometne infrastrukture.
Izvori:
- Booking.com – objava o istraživanju Oxford Economicsa i ključnim gospodarskim pokazateljima za Europu u 2025. godini (link)
- Oxford Economics / Tourism Economics – izvješće “Economic impact supported by Booking.com in Europe 2025” s metodologijom i detaljnim pokazateljima učinka (link)
- Oxford Economics – stranica izvješća i sažetak ključnih nalaza o ukupnom outputu, BDP-u, radnim mjestima, plaćama i porezima (link)
- Eurostat – podaci o rekordnom broju turističkih noćenja u Europskoj uniji u 2025. godini i rastu po vrstama gostiju (link)
- World Travel & Tourism Council – analiza i prognoze za rast sektora putovanja i turizma u Europi i svijetu u 2026. godini (link)