Freeride na pragu olimpijske pozornice: odluka o programu Zimskih igara 2030. ulazi u završnicu
Freeride skijanje i snowboard, disciplina koja se odvija na prirodnom, neuređenom planinskom terenu, ušla je u jednu od najvažnijih faza svoje međunarodne sportske institucionalizacije. Program Zimskih olimpijskih igara 2030. u Francuskim Alpama još nije konačno zatvoren, a prema objavama Međunarodnog olimpijskog odbora odluke o disciplinama, događajima i kvotama sportaša očekuju se u razdoblju oko izvanredne sjednice MOO-a u Lausannei i u tjednima koji će uslijediti. Freeride se u tom kontekstu sve češće spominje kao mogući kandidat za olimpijsku pozornicu, premda njegovo uvrštenje, prema dostupnim informacijama na dan 18. lipnja 2026., nije službeno potvrđeno. Za sport koji je dugo bio vezan uz specijaliziranu zajednicu, planinske vodiče, vrhunske skijaše i snowboardere izvan uređenih staza, sama činjenica da se o njemu govori u olimpijskom procesu označava velik pomak.
Francuske Alpe domaćin su XXVI. Zimskih olimpijskih igara, koje su prema službenim informacijama predviđene od 1. do 17. veljače 2030., dok bi se Paraolimpijske igre trebale održati od 1. do 10. ožujka iste godine. MOO je domaćinstvo Francuskim Alpama dodijelio na sjednici u Parizu 24. srpnja 2024., a projekt se razvija kao regionalni model Igara raspoređenih kroz više alpskih i urbanih zona. U službenim materijalima MOO-a navodi se da se sportski program planira organizirati u četiri glavna klastera: Haute-Savoie, Savoie, Briançon i Nice. Takav raspored trebao bi omogućiti veću uporabu postojeće ili privremene infrastrukture, što je jedna od ključnih točaka aktualnog olimpijskog pristupa smanjenju troškova i složenosti organizacije.
Odluka o programu još nije konačna
Prema objavi MOO-a iz prosinca 2025., Izvršni odbor prilagodio je kalendar odlučivanja o sportskom programu Francuskih Alpa 2030. te je odlučivanje o disciplinama, dodatnim sportovima, pojedinačnim događajima i kvotama sportaša prebacio u 2026. godinu. U novijoj objavi iz lipnja 2026. MOO navodi da se konačna razrada programa i kvota očekuje nakon 146. sjednice MOO-a, koja će se održati 24. i 25. lipnja 2026. u Lausannei. To znači da se u ovom trenutku može govoriti o otvorenom procesu, a ne o potvrđenom popisu svih olimpijskih natjecanja. U tom prostoru nalazi se i pitanje freeridea, koji bi, ako dobije zeleno svjetlo, olimpijski program mogao proširiti prema prirodnijem i vizualno drukčijem obliku skijanja i snowboarda.
Važno je razlikovati službeno predložene dodatne sportove od disciplina koje se mogu razmatrati unutar već postojećih olimpijskih sportova. MOO je u lipnju 2026. objavio da je ski mountaineering, odnosno skijaško planinarenje, predloženo kao dodatni sport za Francuske Alpe 2030. nakon prijedloga organizacijskog odbora i pregleda radne skupine MOO-a za olimpijski program. Freeride, s druge strane, nakon priznanja Međunarodne skijaške i snowboard federacije ulazi u sustav skijanja i snowboarda, pa bi se njegovo eventualno olimpijsko uvrštenje moralo promatrati kroz drukčiji programski mehanizam. Zbog toga je preciznije reći da je freeride među disciplinama koje nastoje iskoristiti završnu fazu oblikovanja programa, a ne da je već potvrđeni olimpijski sport.
MOO je u više objava naglasio da se pri oblikovanju programa Francuskih Alpa 2030. uzimaju u obzir održivost, kontrola troškova, manja organizacijska složenost, relevantnost za mlade, ravnoteža programa i vrijednost za olimpijski pokret. Ti kriteriji mogu biti i prednost i izazov za freeride. S jedne strane, natjecanja se odvijaju na prirodnom planinskom terenu i ne zahtijevaju klasičnu izgradnju stadiona, što se uklapa u trend smanjenja infrastrukturnog opterećenja. S druge strane, upravo prirodni teren, promjenjive snježne prilike i sigurnosni uvjeti čine disciplinu znatno zahtjevnijom za standardizaciju od događaja na uređenim borilištima.
Što freeride zapravo donosi olimpijskom programu
Freeride se od alpskog skijanja i snowboarda u uređenim disciplinama razlikuje po tome što natjecatelji ne prolaze kroz unaprijed postavljena vrata, nego biraju vlastitu liniju niz strmu planinsku padinu. Suci ocjenjuju cjelokupni dojam izvedbe, a prema pravilima i objašnjenjima Freeride World Toura u obzir se uzimaju odabir linije, kontrola, tehnika, fluidnost te skokovi i stil. Takav sustav nagrađuje različite pristupe: netko može impresionirati iznimno tehničkom linijom, netko velikim skokovima, a netko brzinom i tečnošću spuštanja kroz zahtjevan teren. Za gledatelje je disciplina privlačna jer se svaka vožnja odvija na istoj planini, ali ne nužno istom rutom, pa natjecanje ima izražen element taktičkog izbora i individualne interpretacije terena.
Upravo je ta nepredvidljivost dio identiteta freeridea, ali i jedan od razloga zbog kojih bi olimpijska integracija bila složena. Olimpijski program traži visoku razinu usporedivosti, sigurnosti, rasporeda prijenosa i međunarodne ravnopravnosti. Freeride se mora nositi s lavinskim rizikom, promjenama vidljivosti, izloženim stijenama, promjenom kvalitete snijega i činjenicom da se natjecateljska linija može razlikovati od sportaša do sportaša. Službeni materijali Freeride World Toura zato posebno naglašavaju važnost kvalificiranih sudaca, nadzora glavnog suca i ocjenjivanja koje se temelji na ukupnom dojmu, a ne na krutom zbrajanju izoliranih elemenata. Za olimpijsku razinu to bi moralo biti predstavljeno dovoljno jasno i sportašima i širokoj televizijskoj publici.
Prednost freeridea je što se uklapa u trend sportova koji kombiniraju tehničku izvrsnost, vizualnu atraktivnost i snažnu povezanost s kulturom mladih. Sličan put prema olimpijskom programu ranije su prošle discipline poput snowboard slopestylea, big aira i skijaškog freestylea, koje su iz specijaliziranih zajednica ušle u globalni olimpijski prijenos. Freeride bi u tom smislu mogao donijeti drukčiju sliku zimskih sportova: manje kontroliranu, više vezanu uz planinu kao prirodni prostor i bližu kulturi skijanja izvan uređenih staza. No takav iskorak mora biti usklađen s pravilima sigurnosti, osiguranja, medicinske spremnosti i zaštite okoliša, jer olimpijska vidljivost ujedno povećava odgovornost organizatora i međunarodnih federacija.
FIS-ovo priznanje promijenilo je status discipline
Ključni institucionalni pomak dogodio se 5. lipnja 2024., kada je Međunarodna skijaška i snowboard federacija na Generalnoj skupštini u Reykjaviku priznala freeride skijanje i snowboard kao službenu disciplinu. Freeride World Tour objavio je da je odluka donesena nakon što je FIS u prosincu 2022. preuzeo Freeride World Tour, čime je taj natjecateljski sustav ušao u okvir najvažnije međunarodne federacije za skijanje i snowboard. Takvo priznanje ne znači automatski ulazak na Olimpijske igre, ali bitno mijenja polazište. Disciplina koja želi postati dio olimpijskog programa mora imati jasnu međunarodnu upravljačku strukturu, pravila, sustav natjecanja, sportsku hijerarhiju i vezu s nacionalnim savezima.
FIS je u vlastitom freeride odjeljku potvrdio da je Freeride World Tour od prosinca 2022. dio federacije, što je otvorilo novo poglavlje za razvoj discipline. Time je freeride dobio jasniju administrativnu adresu, a sportaši postupno ulaze u sustav koji se može povezati s nacionalnim skijaškim savezima. To je posebno važno za olimpijski proces jer MOO ne promatra samo atraktivnost sporta, nego i njegovu sposobnost da bude organiziran globalno, da ima vjerodostojne kvalifikacije, antidopinška pravila, sportske licence i natjecateljsku transparentnost. Freeride je u nekoliko godina od neovisnog profesionalnog toura došao do statusa službene FIS discipline, što objašnjava zašto se upravo sada pojavljuje u raspravama o Francuskim Alpama 2030.
Dodatni signal zrelosti bio je prvi FIS Freeride World Championships, održan u Ordino Arcalísu u Andori u veljači 2026. Prema objavi FIS-a, to je bilo prvo svjetsko prvenstvo te vrste u okviru federacije, a okrunjeni su prvi svjetski prvaci u muškoj i ženskoj konkurenciji skijaša i snowboardera. FIS je izvijestio da su naslove osvojili Liam Rivera, Mia Jones, Ben Richards i Zuzanna Witych, dok je Francuska predvodila poredak nacija ispred SAD-a i Kanade. Takav događaj važan je zato što pokazuje da disciplina sada ima format svjetskog prvenstva, međunarodnu konkurenciju i rezultate koji se mogu pratiti izvan uskog kruga profesionalnog toura.
Francuske Alpe nude logičan, ali zahtjevan okvir
Ako bi freeride ikada trebao dobiti olimpijsku priliku, Francuske Alpe izgledaju kao jedno od najlogičnijih mjesta za taj korak. Regija ima dugu povijest zimskih sportova, razvijenu planinsku infrastrukturu i snažan simbolički kapital nakon ranijih francuskih zimskih olimpijskih izdanja, uključujući Chamonix 1924., Grenoble 1968. i Albertville 1992. MOO u službenim materijalima navodi da se Francuske Alpe 2030. oslanjaju na klastere od Ženevskog jezera i sjevernih Alpa do juga zemlje i Sredozemlja, uz naglasak na uporabu postojećih lokacija. Freeride bi se sadržajno uklopio u takav koncept jer njegova sportska priča izravno proizlazi iz planinskog krajolika, ali izbor konkretne lokacije bio bi osjetljivo pitanje.
Natjecanje u freerideu ne može se jednostavno smjestiti na bilo koju skijašku stazu. Potrebna je padina s dovoljno visinske razlike, prirodnim značajkama, mogućnošću sigurnog pristupa sportaša, područjem za gledatelje ili barem kvalitetnim televizijskim pokrivanjem, pouzdanim sigurnosnim protokolima i prihvatljivim utjecajem na okoliš. Organizatori bi morali uskladiti sportske ambicije s pravilima zaštite planinskog prostora i realnošću vremenskih uvjeta. U usporedbi s disciplinama na uređenim borilištima, freeride ovisi o snijegu, vidljivosti i stabilnosti padine u znatno većoj mjeri. To ne znači da je olimpijsko natjecanje neizvedivo, ali znači da bi planiranje moralo uključiti vremenski prozor, rezervne scenarije i vrlo precizne sigurnosne procjene.
Poseban izazov bila bi komunikacija prema širokoj publici. U alpskom skijanju gledatelj lako razumije tko je najbrži, a u mnogim freestyle disciplinama bodovni elementi mogu se prepoznati kroz rotacije, skokove i doskoke. U freerideu je odluka kompleksnija jer suci vrednuju ukupni dojam kroz više kriterija i različite linije. To može biti atraktivno ako je dobro objašnjeno, ali problematično ako publika ne razumije zašto je jedna vožnja vrednija od druge. Olimpijski ulazak zato ne bi bio samo sportsko pitanje, nego i pitanje prezentacije: grafika prijenosa, stručni komentari, jasna pravila i objašnjenje rizika morali bi biti dovoljno razumljivi gledateljima koji se s disciplinom susreću prvi put.
Ski mountaineering pokazuje kako izgleda službeni put
Dok freeride čeka rasplet programskog procesa, ski mountaineering je već dobio službeni prijedlog za Francuske Alpe 2030. MOO je 10. lipnja 2026. objavio da je Izvršni odbor predložio tu disciplinu za 146. sjednicu MOO-a kao dodatni sport, nakon prijedloga organizacijskog odbora Francuskih Alpa 2030. i pregleda Olimpijske programske radne skupine. Skijaško planinarenje debitiralo je na Igrama Milano Cortina 2026., a za Francuske Alpe 2030. razmatra se nastavak i proširenje olimpijskog programa. Taj primjer pokazuje razliku između sporta koji je formalno predložen za odluku MOO-a i discipline koja se još nastoji pozicionirati u završnoj fazi programske razrade.
Za freeride je taj primjer važan jer pokazuje koliko je procedura stroga. Nije dovoljno da disciplina bude vizualno privlačna ili popularna u određenim alpskim zemljama. Potrebni su prijedlog, institucionalna podrška, jasna uklopivost u olimpijski program i uvjerljivo obrazloženje da sport donosi dodatnu vrijednost bez nerazmjernog povećanja troškova i složenosti. U svibnju 2026. MOO je u okviru procesa Fit for the Future objavio da za Francuske Alpe 2030. neće biti prelaska ljetnih ili takozvanih crossover disciplina u zimski program. Freeride tu ima drukčiju poziciju jer je riječ o snježnoj disciplini unutar skijaško-snowboard sustava, ali i dalje mora dokazati da se može uklopiti u olimpijske standarde.
U ovom trenutku stoga je najtočnija ocjena da je freeride ozbiljnije nego ikada približen olimpijskoj raspravi, ali da odluka još nije donesena. Očekivanja dodatno pojačava činjenica da su Francuske Alpe prirodno povezane s kulturom planinskog skijanja, a FIS je u prethodne četiri godine uspostavio jači institucionalni okvir za disciplinu. Ipak, konačni ishod ovisit će o MOO-u, međunarodnim federacijama, organizacijskom odboru i procjeni može li se natjecanje izvesti sigurno, pravedno i održivo. Do službene potvrde programskih odluka, freeride ostaje kandidat s rastućim ambicijama, ali ne i potvrđeni dio olimpijskog rasporeda.
Što slijedi do potvrde programa
Sjednica MOO-a u Lausannei 24. i 25. lipnja 2026. bit će sljedeći ključni trenutak za Francuske Alpe 2030., ali prema samom MOO-u ne mora značiti da će baš tada biti završena svaka tehnička pojedinost programa. Dio odluka o dodatnim sportovima i strateškim pitanjima može biti donesen na sjednici, dok se konačno oblikovanje disciplina, događaja i kvota očekuje u tjednima nakon toga. Za freeride će presudno biti hoće li se pronaći programski prostor, prihvatljiv natjecateljski format i lokacija koja zadovoljava sportske, sigurnosne i organizacijske uvjete. U slučaju pozitivne odluke, disciplina bi dobila izniman međunarodni poticaj i prvi put bi se našla pred masovnom olimpijskom publikom.
Izvori:
- Međunarodni olimpijski odbor – objava o prijedlogu ski mountaineeringa za Francuske Alpe 2030. i nastavku odlučivanja o programu (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – prilagodba kalendara odlučivanja o sportskom programu Francuskih Alpa 2030. (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – službene informacije o 146. sjednici MOO-a u Lausannei (link)
- Olympics.com / MOO – osnovne činjenice o Francuskim Alpama 2030., terminima i klasterima natjecanja (link)
- FIS – službeni freeride odjeljak i potvrda da je Freeride World Tour od prosinca 2022. dio FIS-a (link)
- Freeride World Tour – objava o službenom priznanju freeride skijanja i snowboarda kao FIS discipline 5. lipnja 2024. (link)
- Freeride World Tour – objašnjenje sustava ocjenjivanja i pet kriterija u freeride natjecanjima (link)
- FIS – izvještaj s prvog FIS Freeride World Championshipsa u Andori 2026. (link)
- Inside The Games – izvještaj o mogućnosti da freeride uđe u olimpijski program Francuskih Alpa 2030. (link)