IBA upozorava da olimpijski model mora hitno mijenjati odnos prema sportašima
Predsjednik Međunarodne boksačke asocijacije Umar Kremlev u petak, 12. lipnja 2026., ponovno je otvorio jedno od najosjetljivijih pitanja suvremenog olimpijskog sporta: treba li sportaše koji stvaraju vrijednost Olimpijskih igara izravno financijski nagrađivati. Prema izvješću portala Inside the Games, Kremlev je poručio da olimpijski pokret riskira dugoročan pad ako IOC nastavi komercijalno koristiti sportaše, a da im pritom ne osigura izravniju i vidljiviju naknadu. Njegova poruka dolazi u trenutku kada se rasprava o novcu, pravima sportaša i raspodjeli prihoda u olimpijskom sustavu ponovno zaoštrila uoči ciklusa koji vodi prema Igrama u Los Angelesu 2028. godine. IBA već dulje vrijeme nastoji predstaviti vlastiti model nagrađivanja boksača kao alternativu sustavu u kojem se olimpijski prihodi preusmjeravaju ponajprije kroz međunarodne saveze, nacionalne olimpijske odbore i razvojne programe. No, zbog dubokog institucionalnog sukoba između IBA-e i IOC-a, Kremlevljeve izjave imaju i širi političko-sportski kontekst koji nadilazi samo pitanje novčanih nagrada.
Kremlev tvrdi da se vrijednost Igara ne vraća dovoljno sportašima
Kremlev je, prema navodima Inside the Gamesa, ocijenio da se olimpijski sustav mora hitno reformirati jer se globalna pozornost, medijska prava, sponzorstva i marketinški ugovori grade oko nastupa sportaša, dok mnogi od njih i dalje ovise o stipendijama, nacionalnim programima ili osobnim sponzorima. Takva ocjena uklapa se u ranije stavove IBA-e, koja je u veljači 2026. objavila da je spremna isplaćivati nagrade boksačima i na Olimpijskim igrama u Los Angelesu ako IOC ne promijeni vlastitu politiku prema izravnom nagrađivanju natjecatelja. Prema toj objavi IBA-e, Kremlev smatra da sportaši, treneri i nacionalni savezi moraju imati jasniji udio u vrijednosti koju proizvode nastupima na najvećim natjecanjima. IBA pritom tvrdi da nije riječ samo o marketinškom pitanju, nego o strukturi upravljanja sportom i financijskoj sigurnosti karijera koje su često kratke, skupe i neizvjesne. U javnom nastupu Kremlev je zato reformu predstavio kao pitanje ravnoteže između olimpijskog ideala, tržišne vrijednosti Igara i prava sportaša da budu prepoznati kao središnji dio tog sustava.
Rasprava nije nova, ali je dobila novu težinu nakon što su sportaši i bivši olimpijci javno kritizirali stavove prema kojima izravne nagrade ne bi trebale biti dio olimpijskog modela. Prema izvješćima međunarodnih medija, predsjednica IOC-a Kirsty Coventry pojasnila je da se njezino protivljenje odnosi ponajprije na nagrade za medalje, jer bi takav sustav koristio samo manjem broju sportaša, dok IOC želi podršku koja obuhvaća širi krug natjecatelja tijekom karijere i nakon njezina završetka. Kremlev i IBA taj argument tumače drukčije, smatrajući da razvojni programi ne isključuju potrebu za izravnim nagradama onima koji se natječu i osvajaju rezultate na olimpijskoj pozornici. Iz te se razlike vidi temeljni prijepor: IOC naglašava solidarnost i redistribuciju kroz postojeće institucije, dok IBA inzistira na transparentnim isplatama sportašima, trenerima i savezima.
IBA kao primjer navodi nagrade za boksače iz Pariza
IBA je u veljači 2026. objavila da bi u Los Angelesu 2028. mogla ponoviti model isplata koji je najavila i za boksače povezane s Igrama u Parizu 2024. godine. Prema službenim podacima IBA-e, za taj je program bilo predviđeno više od tri milijuna američkih dolara, pri čemu su osvajači zlata trebali dobiti ukupni paket od 100.000 dolara. U toj strukturi, kako je navela IBA, 50.000 dolara bilo je namijenjeno boksaču ili boksačici, 25.000 dolara treneru, a 25.000 dolara nacionalnom savezu. Srebrne medalje bile su povezane s ukupnom nagradom od 50.000 dolara, brončane s 25.000 dolara, dok su petoplasirani boksači trebali dobiti po 10.000 dolara. IBA taj model ističe kao dokaz da je moguće javno objaviti iznose, definirati korisnike i uključiti širi sportski tim, a ne samo sportaša koji stoji na postolju.
Takva struktura ima i komunikacijsku funkciju, jer IBA želi pokazati da izravne nagrade ne moraju biti suprotne razvoju sporta. Uključivanjem trenera i nacionalnih saveza Kremlev nastoji argumentirati da se novac može usmjeriti prema cijelom sustavu koji stvara vrhunskog sportaša. Ipak, pozicija IBA-e u olimpijskom sustavu bitno je drukčija nego prije nekoliko godina, što njezine najave čini složenima. IOC je IBA-i najprije suspendirao olimpijsko priznanje 2019. godine, a zatim ga je na sjednici održanoj 22. lipnja 2023. formalno povukao, navodeći probleme upravljanja, financijske transparentnosti i integriteta. Zbog toga IBA više nije međunarodni savez koji u olimpijskom pokretu upravlja boksom, pa svaka njezina financijska najava uoči LA28 postoji paralelno s olimpijskim kvalifikacijskim sustavom koji sada vodi World Boxing.
IOC se poziva na solidarnost, a ne na nagrade za medalje
Međunarodni olimpijski odbor u službenim dokumentima i objavama ističe da ne djeluje kao klasična komercijalna organizacija, nego da većinu prihoda vraća u sportski sustav. Prema objavi IOC-a uz Godišnje izvješće za 2024., tijekom razdoblja 2021. do 2024. redistribuirano je 90 posto prihoda, što je IOC prikazao kao ekvivalent od 4,7 milijuna američkih dolara dnevno za pomoć sportašima i sportskim organizacijama na različitim razinama. IOC takav model brani tvrdnjom da olimpijski novac mora služiti ne samo osvajačima medalja nego i nacionalnim olimpijskim odborima, međunarodnim savezima, razvojnim programima, stipendijama i projektima koji omogućuju nastup sportašima iz manje razvijenih sustava. U srpnju 2024. Izvršni odbor IOC-a odobrio je i povećanje proračuna Olimpijske solidarnosti za razdoblje 2025. do 2028. na 650 milijuna dolara, uz povećanje programa izravne podrške sportašima. Prema IOC-u, upravo je taj široki model solidarnosti temelj olimpijskog financiranja.
Kritičari takvog pristupa, među njima i IBA, tvrde da redistribucija kroz sustav ne daje uvijek sportašima dovoljno jasnu sliku o tome koliko vrijednosti doista dobivaju. Kremlevljeva retorika posebno cilja na razliku između visokih prihoda od televizijskih prava, sponzorskih ugovora i marketinških programa te svakodnevne financijske stvarnosti sportaša koji često moraju financirati pripreme, medicinsku skrb, putovanja i životne troškove. IOC pak upozorava da bi jednostavno uvođenje novčanih nagrada za medalje moglo otvoriti pitanje nejednakosti između sportova, disciplina i nacionalnih sustava koji već imaju vrlo različite mogućnosti financiranja. U toj napetosti obje strane koriste isti argument, ali iz suprotnih perspektiva: sportaš mora biti u središtu sustava. Razlika je u tome treba li središnje mjesto sportaša značiti izravnu isplatu za rezultat ili širu institucionalnu podršku koja ne ovisi samo o medalji.
Primjer atletike promijenio je ton rasprave
Raspravu je dodatno promijenila odluka World Athleticsa, koji je u travnju 2024. objavio da će olimpijske pobjednike u atletici u Parizu nagraditi s po 50.000 američkih dolara. Prema službenoj objavi Svjetske atletike, riječ je bila o prvom slučaju da jedan međunarodni sportski savez uvodi novčane nagrade na Olimpijskim igrama, s namjerom da dio prihoda koji savez prima iz olimpijskog sustava izravno vrati sportašima. World Athletics je tada najavio i plan da se u Los Angelesu 2028. model proširi na osvajače srebrnih i brončanih medalja, premda se konačna struktura trebala odrediti bliže Igrama. Ta je odluka otvorila prostor drugim savezima i organizacijama da pitanje izravnog nagrađivanja predstave kao modernizaciju sporta, a ne kao odstupanje od olimpijskih vrijednosti. IBA se u tom okruženju pozicionira kao jedan od najglasnijih zagovornika ideje da sportaši trebaju vidjeti konkretnu financijsku korist od događaja koji stvaraju globalnu publiku.
Ipak, model koji je primijenila atletika nije jednostavno preslikiv na sve sportove. Međunarodni savezi imaju različite prihode, različite troškove, različitu tržišnu snagu i različite odnose s nacionalnim savezima. Bogatiji sportovi mogu lakše uvesti nagrade, dok bi manji sportovi mogli dodatno zaostati ako bi se stvorilo očekivanje da svaki olimpijski savez mora isplaćivati slične iznose. Zbog toga se pitanje sportaške naknade sve češće povezuje s transparentnošću olimpijskih prihoda, jasnijim pravilima korištenja sponzorskih prava i dugoročnim programima zaštite sportaša nakon završetka karijere. Kremlevljeva kritika IOC-a polazi od novčanih nagrada, ali se zapravo dotiče šireg pitanja: kako olimpijski pokret može zadržati vjerodostojnost u razdoblju kada su Igre istodobno sportski ideal i globalni komercijalni proizvod.
Boks u Los Angelesu ima novog olimpijskog upravitelja
Kontekst boksa posebno je važan jer IBA više nema status olimpijski priznatog međunarodnog saveza. IOC je, prema svojoj objavi, 2023. povukao priznanje IBA-i nakon dugotrajnog spora u kojem su se spominjali problemi upravljanja, financiranja i integriteta natjecanja. Sud za sportsku arbitražu kasnije je odbacio žalbu IBA-e na tu odluku, a IOC je nastavio tražiti novo tijelo koje bi moglo preuzeti olimpijsku ulogu u boksu. U veljači 2025. Izvršni odbor IOC-a privremeno je priznao World Boxing kao međunarodnu federaciju za boks unutar olimpijskog pokreta. Nekoliko tjedana poslije, na 144. sjednici IOC-a u Costa Navarinu u Grčkoj, boks je odobren za program Olimpijskih igara Los Angeles 2028.
Prema službenoj objavi World Boxinga od 13. svibnja 2026., IOC je odobrio kvalifikacijski sustav za boksačko natjecanje na LA28, a natjecanje će prvi put u olimpijskoj povijesti imati potpunu rodnu ravnopravnost u broju mjesta. Predviđeno je ukupno 248 kvota, 124 za muškarce i 124 za žene, uz po sedam težinskih kategorija u obje konkurencije. Kvalifikacijski put, prema World Boxingu, sastoji se od tri globalna natjecanja i pet kontinentalnih turnira, što boksačima daje više prilika za izbor mjesta na Igrama. Prvo kvalifikacijsko natjecanje trebala bi biti Svjetska prvenstva World Boxinga 2027. u Kazahstanu, nakon čega slijede kontinentalne kvalifikacije i završni svjetski kvalifikacijski turniri 2028. godine. Time je za olimpijski boks postavljen operativni okvir u kojem IBA nema službenu upravljačku ulogu, ali i dalje pokušava utjecati na raspravu o financijskim pravima boksača.
Institucionalni sukob oblikuje i poruku o reformi
Kremlevljeva izjava o mogućem dugoročnom padu olimpijskog pokreta stoga nije izolirana kritika financijskog modela, nego dio trajnog sukoba IBA-e i IOC-a. IBA se nastoji predstaviti kao organizacija koja izravno ulaže u boksače i njihove timove, dok IOC ističe da je upravo zbog problema u IBA-i morao zaštititi budućnost olimpijskog boksa. Prema IOC-u, odluke o suspenziji i povlačenju priznanja bile su povezane s potrebom da se osiguraju dobro upravljanje, transparentnost i integritet natjecanja. Prema IBA-i, s druge strane, olimpijski vrh zanemaruje potrebe sportaša i održava sustav u kojem se prihodi ne vraćaju dovoljno izravno onima koji se natječu. Takva dva narativa teško se mogu razdvojiti, jer se iza rasprave o nagradama nalazi borba za legitimitet u međunarodnom boksu.
Za sportaše je najvažnije pitanje hoće li se rasprava pretvoriti u konkretnije, predvidljivije i pravednije oblike podrške. Izravne nagrade za medalje mogu pomoći najuspješnijima, ali ne rješavaju nužno financijske probleme sportaša koji se godinama pripremaju, a ne osvoje postolje. Širi fondovi solidarnosti mogu obuhvatiti veći broj natjecatelja, ali često djeluju nevidljivo i posredno, pa sportaši ne vide uvijek jasan odnos između olimpijskih prihoda i vlastite egzistencije. Upravo zato pritisak na IOC, međunarodne saveze i nacionalne olimpijske odbore vjerojatno neće prestati ni nakon pojedinačnih izjava ili programa. Los Angeles 2028. mogao bi postati prvo veliko olimpijsko natjecanje na kojem će pitanje sportaške naknade biti jednako politički važno kao i organizacijska, sigurnosna i sportska priprema Igara.
Širi značaj rasprave za olimpijski pokret
Kremlevljev zahtjev za reformom uklapa se u vrijeme u kojem se od sportskih institucija traži veća odgovornost prema onima koji proizvode sadržaj, rezultat i javni interes. Olimpijske igre i dalje imaju jedinstven simbolički status, ali istodobno ovise o tržištu medijskih prava, globalnim sponzorima, digitalnim platformama i komercijalnoj vidljivosti sportaša. Ako sportaši sve glasnije traže udio u toj vrijednosti, olimpijske institucije morat će jasnije objasniti kako se novac raspoređuje i na koji način dolazi do onih koji se natječu. IBA svoj odgovor vidi u javno objavljenim nagradama, dok IOC naglašava model solidarnosti i razvojnih ulaganja koji bi trebao štititi cjelinu olimpijskog sporta. Budući da se oba modela pozivaju na interese sportaša, stvarna će se razlika mjeriti transparentnošću, dostupnošću sredstava i povjerenjem natjecatelja u sustav.
Uoči Los Angelesa 2028. rasprava će se vjerojatno nastaviti kroz olimpijska pravila, programe solidarnosti, odluke pojedinih međunarodnih saveza i pritisak sportaša koji žele veću kontrolu nad vlastitim komercijalnim pravima. Boks će u tome imati posebno mjesto jer ulazi u novi olimpijski ciklus s novim priznatim upraviteljem, ali i s IBA-om koja izvan službenog olimpijskog okvira nastavlja tvrditi da štiti boksače. Prema dostupnim informacijama, IOC zasad ostaje pri stavu da su solidarnost i široka redistribucija prihoda temelj olimpijskog sustava. Istodobno, odluke poput one World Athleticsa pokazuju da se granice prihvatljivog modela nagrađivanja mijenjaju, a pitanje izravne koristi za sportaše postaje jedna od ključnih tema prije sljedećih Ljetnih olimpijskih igara.
Izvori:
- Inside the Games – izvješće o izjavi Umara Kremleva i zahtjevu IBA-e za reformom olimpijskog modela (link)
- International Boxing Association – objava o Kremlevljevu stavu prema nagradama za boksače na LA28 i modelu isplata iz Pariza 2024. (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – odluka o povlačenju priznanja Međunarodnoj boksačkoj asocijaciji iz lipnja 2023. (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – objava o privremenom priznanju World Boxinga kao međunarodne federacije za boks u olimpijskom pokretu (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – odluka 144. sjednice IOC-a o uključivanju boksa u program Olimpijskih igara Los Angeles 2028. (link)
- World Boxing – službena objava o odobrenom kvalifikacijskom sustavu za boksačko natjecanje na LA28 (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – Godišnje izvješće 2024. i podaci o redistribuciji prihoda olimpijskom pokretu (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – odluka o povećanju proračuna Olimpijske solidarnosti za razdoblje 2025. do 2028. (link)
- World Athletics – službena objava o uvođenju olimpijskih novčanih nagrada za atletske pobjednike u Parizu 2024. (link)
- Yahoo Sports / Associated Press – izvještavanje o pojašnjenju Kirsty Coventry i raspravi o plaćanju olimpijskih sportaša (link)