Koncert Jakova Jozinovića na Vinkovačkim jesenima izazvao polemiku, Josip Dabro javno stao uz mladog pjevača
Najavljeni koncert vinkovačkog pjevača Jakova Jozinovića na 61. Vinkovačkim jesenima otvorio je novu raspravu o odnosu popularne kulture, ratnog sjećanja i prava izvođača da nastupaju pred publikom u različitim državama. Prema službenom programu manifestacije, Jozinović bi u petak, 11. rujna 2026., trebao nastupiti od 22 sata na glavnoj pozornici Vinkovačkih jeseni u Vinkovcima. Dio javnosti usprotivio se njegovu angažmanu zbog koncerta koji je 14. ožujka održao u novosadskoj dvorani SPENS, mjestu koje dio hrvatskih branitelja i bivših zatočenika povezuje s prisilnim dovođenjem i zlostavljanjem ljudi iz Vukovara nakon sloma obrane grada 1991. godine. U raspravu se sada uključio i saborski zastupnik Domovinskog pokreta Josip Dabro, koji je javno stao uz pjevača i poručio da mu treba omogućiti nastup u gradu iz kojeg dolazi. Istodobno se oglasio i gradonačelnik Vinkovaca Josip Romić, navodeći da Grad poštuje različita mišljenja, ali da je Jozinovićev koncert želja mnogih građana.
Polemika je tako, svega nekoliko dana prije početka manifestacije, prerasla iz rasprave o glazbenom programu u širu javnu temu. S jedne strane nalaze se kritičari koji smatraju da se Jozinovićev odlazak u SPENS ne može odvojiti od ratnih iskustava ljudi koji tvrde da su ondje bili zatočeni nakon pada Vukovara. S druge su oni koji drže da mladog izvođača ne treba trajno određivati prema odluci da održi koncert u Novom Sadu te da nastup u rodnom gradu treba promatrati prije svega u kontekstu njegove glazbene karijere. Organizatori Vinkovačkih jeseni zasad nisu najavili promjenu programa, a službena satnica i dalje navodi Jozinovićev koncert 11. rujna na glavnoj pozornici.
Koncert 11. rujna ostaje u službenom programu
Prema službenoj stranici Vinkovačkih jeseni, 61. izdanje manifestacije održava se od 11. do 20. rujna 2026. godine i obuhvaća deset dana folklornih, kulturnih i zabavnih sadržaja. Jozinovićev nastup zakazan je za prvu večer manifestacije, nakon Folklorne večeri odnosno županijske smotre izvornog folklora, te prema objavljenoj satnici traje od 22 do 23.30 sati. Važno je razlikovati početak manifestacije i koncertnog programa od službene svečanosti otvorenja: organizatori su objavili da je svečano otvorenje 61. Vinkovačkih jeseni predviđeno za 18. rujna. Time se otklanja dio nejasnoća u javnim objavama u kojima se Jozinovićev nastup ponegdje opisivao kao koncert na svečanom otvorenju. Prema trenutačno dostupnom službenom rasporedu, riječ je o koncertu prve večeri i početku zabavno-glazbenog dijela manifestacije, dok se formalno svečano otvorenje održava tjedan dana poslije.
Ovogodišnje Vinkovačke jeseni nose temu „Vlak slavonske ravnice”, a organizatori je povezuju s poviješću doseljavanja, susreta i povezivanja ljudi u Slavoniji. U programu su, uz folklorne smotre i tradicionalne sadržaje, najavljeni koncerti niza izvođača različitih generacija i glazbenih stilova. Službene objave manifestacije naglašavaju upravo kombinaciju tradicijske kulture i suvremenog zabavnog programa, što je posljednjih godina postalo važan dio festivalskog identiteta Vinkovačkih jeseni. Jozinović je u tom rasporedu dobio termin na glavnoj pozornici prve večeri, što njegovu ulogu čini vidljivom i simbolički važnom, osobito zato što je rođen i odrastao u Vinkovcima.
Gradonačelnik Josip Romić reagirao je na pritužbe objavom koju je prenijela službena stranica manifestacije. Potvrdio je da su posljednjih dana zaprimljene primjedbe zbog odluke da Jozinović nastupi na 61. Vinkovačkim jesenima, ali je istodobno rekao da su brojni građani ranije pitali kada će pjevač napokon održati koncert u svojem gradu. Romić je naglasio da organizatori ne žele povrijediti niti zanemariti bilo čije osjećaje te je Jozinovićevu glazbenu priču opisao kao onu koja okuplja ljude. U objavi organizatora nema podatka o točnom broju zaprimljenih pritužbi, pa razmjer protivljenja nije moguće pouzdano kvantificirati samo na temelju javno dostupnih izjava.
Zašto je SPENS ponovno postao središte prijepora
Pozadina sadašnje polemike nalazi se u događajima iz ožujka 2026., kada su udruge hrvatskih branitelja, logoraša i stradalnika Domovinskog rata pozvale hrvatske izvođače da otkažu ili premjeste koncerte planirane u novosadskoj dvorani SPENS. U priopćenju koje je prenijela Hina udruge su tvrdile da je taj objekt nakon pada Vukovara 1991. korišten za zatočenje hrvatskih branitelja i civila. Bivši zatočenici i predstavnici udruga SPENS opisuju kao tranzitno ili sabirno mjesto iz kojeg su pojedini zarobljenici kasnije odvođeni u druge zatvore i logore u Srbiji. Upravo zbog tih svjedočanstava i ratne memorije lokacija je početkom 2026. postala predmetom snažne javne rasprave.
U javnosti pritom postoji i terminološka rasprava o tome kako precizno opisati ratnu ulogu SPENS-a. Na konferenciji braniteljskih i logoraških udruga u ožujku citiran je povjesničar Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koji je prema tom izvještaju upozorio da su u objekt protiv svoje volje dovođeni ljudi iz Vukovara i okolice te da su neki ondje fizički i psihički zlostavljani. Istodobno je naglašena potreba za daljnjim sustavnim istraživanjem arhiva i svjedočanstava kako bi se uloga tog prostora preciznije povijesno rekonstruirala. Zbog toga je u novinarskom izvještavanju najsigurnije razlikovati potvrđena svjedočanstva o prisilnom dovođenju i zlostavljanju od pravne ili povijesne klasifikacije samog objekta, koja je i dalje predmet javnih i stručnih rasprava.
Osjetljivost teme dodatno proizlazi iz činjenice da posljedice rata i dalje nisu samo povijesno pitanje. Hrvatsko Ministarstvo branitelja i tijekom 2026. nastavlja procese identifikacije žrtava i traganja za nestalim osobama iz Domovinskog rata, uključujući žrtve povezane s Vukovarom. Takve aktivnosti pokazuju da za dio obitelji i bivših zatočenika ratno iskustvo nije zatvoreno poglavlje, nego pitanje s izravnim osobnim i društvenim posljedicama. U tom kontekstu odluke javnih osoba i izvođača o nastupima na lokacijama koje pojedinci povezuju s ratnim stradanjem mogu izazvati reakcije koje nadilaze samu glazbu.
Jozinović je u ožujku odlučio nastupiti u Novom Sadu
Koncert Jakova Jozinovića u Novom Sadu bio je zakazan za 14. ožujka 2026. u velikoj dvorani Sportskog i poslovnog centra Vojvodina, poznatog kao SPENS. Podaci prodajnog servisa Gigs Tix potvrđuju datum, lokaciju i komercijalnu organizaciju događaja. Nekoliko dana prije koncerta, nakon poziva braniteljskih udruga da odustane ili promijeni mjesto nastupa, Jozinović se oglasio na društvenim mrežama i poručio da nastavlja turneju. U objavi koju su prenijeli hrvatski mediji naglasio je ljubav, mladost i „glazbu koja ne poznaje granice”, čime je jasno dao do znanja da koncert neće otkazati. Nastup je potom i održan 14. ožujka, a medijski izvještaji iz Hrvatske i Srbije naveli su da je dvorana bila ispunjena publikom.
Jozinovićeva odluka tada je bila posebno zapažena jer je drugi hrvatski pjevač, Tony Cetinski, nekoliko dana ranije otkazao koncert planiran u istoj dvorani. Cetinski je objasnio da je nakon upoznavanja sa svjedočanstvima ljudi kojima SPENS nosi teške ratne uspomene odlučio odustati od nastupa, pritom naglasivši da odluka nije usmjerena protiv publike u Srbiji. Različite odluke dvojice izvođača dodatno su pojačale raspravu: dio javnosti Cetinskijev je potez tumačio kao čin poštovanja prema žrtvama, dok su drugi branili Jozinovićevo pravo da glazbeni nastup ne veže uz političke i povijesne podjele. Ta se rasprava sada, gotovo šest mjeseci poslije, vratila u fokus zbog njegova najavljenog koncerta u Vinkovcima.
Sam Jozinović do 7. rujna, prema javno dostupnim izvještajima o aktualnoj vinkovačkoj polemici, nije objavio novu opširnu izjavu kojom bi dodatno odgovorio na prigovore vezane uz nastup na Vinkovačkim jesenima. Njegov stav iz ožujka ostaje najjasniji javno zabilježen odgovor na pitanje zašto je odlučio nastupiti u Novom Sadu. Zbog toga su sadašnji komentari njegovih kritičara i podupiratelja u velikoj mjeri nastavak iste rasprave, ali u drukčijem lokalnom kontekstu: ovaj put nije riječ o tome hoće li vinkovački glazbenik nastupiti u Srbiji, nego hoće li ga publika prihvatiti na jednoj od najpoznatijih manifestacija njegova rodnog grada.
Dabro: mladom izvođaču treba dati priliku u njegovu gradu
Josip Dabro, aktivni zastupnik Domovinskog pokreta u Hrvatskom saboru, javno je podržao Jozinovića nakon što su se pojavile kritike njegova nastupa u Vinkovcima. Prema njegovoj objavi koju su prenijeli hrvatski mediji, Dabro je istaknuo da je riječ o mladom Vinkovčaninu i Slavoncu koji je radom i talentom ostvario velik iskorak te da ne vidi razlog da ga se zbog toga osporava upravo u njegovu gradu. Posebno je naglasio da uspjeh izvođača koji nastupa i izvan Hrvatske može povećati vidljivost sredine iz koje dolazi. Poručio je i da ljudi ne moraju imati isti glazbeni ukus niti jednako gledati na sve odluke izvođača, ali da bi trebali imati dovoljno prostora za podršku mladom čovjeku koji tek gradi karijeru.
Dabro je svoju poruku vezao uz ideju da Vinkovačke jeseni trebaju biti mjesto ponosa, zajedništva i veselja. Najavio je da će Jozinoviću osobno dati podršku riječima „ja ću mu prvi zapljeskati”. Njegovo uključivanje u raspravu važno je i zato što polemika time više nije ostala samo na razini komentara na društvenim mrežama i lokalnih reakcija, nego je dobila i jasnu političku dimenziju. Kao saborski zastupnik iz V. izborne jedinice i član Domovinskog pokreta, Dabro je javna osoba čiji stav ima dodatnu težinu u raspravama koje dodiruju ratnu memoriju, identitet i lokalnu politiku istočne Hrvatske.
Ipak, njegova podrška ne poništava argumente ljudi koji su se usprotivili koncertu. Za bivše zatočenike i dio braniteljskih udruga odluka iz ožujka nije pitanje glazbenog ukusa, nego odnosa prema mjestu koje povezuju s vlastitim ratnim iskustvom. Upravo u tome leži središnji prijepor: jedni Jozinovićev nastup u SPENS-u vide kao profesionalnu odluku mladog izvođača koji nastupa pred publikom izvan granica Hrvatske, dok drugi smatraju da se od javnih osoba može očekivati poseban obzir prema mjestima i simbolima povezanim s ratnim stradanjem. Takve se pozicije teško mogu svesti na jednostavnu podjelu za ili protiv pjevača jer proizlaze iz različitih shvaćanja odgovornosti, sjećanja i uloge kulture.
Grad Vinkovci pokušava zadržati fokus na manifestaciji
Reakcija gradonačelnika Romića pokazuje da gradske vlasti zasad ne namjeravaju odustati od najavljenog koncerta. U objavi na službenoj stranici Vinkovačkih jeseni Romić je naglasio da poštuje različita mišljenja i da ne želi zanemariti osjećaje ljudi koji su prigovorili izboru izvođača, ali je istodobno podsjetio da je Jozinovićev nastup bio želja dijela lokalne publike. Takav pristup pokušava istodobno priznati osjetljivost ratne teme i zadržati prvotno planirani kulturno-zabavni program. Organizatori su pritom nastavili objavljivati redovite informacije o programu bez naznake da bi koncert 11. rujna mogao biti otkazan ili premješten.
Za Vinkovačke jeseni polemika dolazi u trenutku kada organizatori nastoje naglasiti širu temu povezivanja ljudi i zajednica. Manifestacija će trajati do 20. rujna, a uz folklor, smotre, izložbe i popratne sadržaje uključuje niz koncerata na glavnoj pozornici i u festivalskom šatoru. Službeno svečano otvorenje 18. rujna posvećeno je temi „Vlaka slavonske ravnice” i, među ostalim, priči o fra Didaku Buntiću i spašavanju hercegovačke djece tijekom Prvog svjetskog rata. Organizatori tako ovogodišnje izdanje predstavljaju kao priču o dolascima, prihvaćanju i zajedništvu, dok je aktualna rasprava oko Jozinovića pokazala koliko se suvremeni kulturni događaji lako mogu sudariti s još živim povijesnim traumama.
S obzirom na to da do početka manifestacije ostaju četiri dana, ključna činjenica za posjetitelje i javnost jest da Jozinovićev nastup ostaje službeno zakazan. Koncert bi trebao početi 11. rujna u 22 sata na glavnoj pozornici, a nema službene objave o promjeni izvođača ili termina. Hoće li se polemika do tada smiriti ili dodatno pojačati, zasad nije moguće pouzdano procijeniti. Ono što je već sada jasno jest da je jedan koncert prerastao u raspravu o puno širim pitanjima: koliko daleko seže odgovornost umjetnika za izbor prostora na kojima nastupaju, kako se društvo odnosi prema mjestima obilježenima ratnim sjećanjima i može li glazba doista ostati izvan političkog i povijesnog konteksta kada publika u taj prostor unosi vlastita iskustva.
Izvori:
- Vinkovačke jeseni – službeni program 61. Vinkovačkih jeseni i termin koncerta Jakova Jozinovića (link)
- Vinkovačke jeseni – službena objava o reakcijama na Jozinovićev nastup i izjava gradonačelnika Josipa Romića (link)
- Vinkovačke jeseni – informacije o trajanju, temi i programu 61. izdanja manifestacije (link)
- Dnevnik.hr / Hina – apel braniteljskih i logoraških udruga zbog koncerata u novosadskom SPENS-u u ožujku 2026. (link)
- Večernji list – Jozinovićeva izjava uoči koncerta u Novom Sadu i potvrda da će nastupiti u SPENS-u (link)
- Gigs Tix Srbija – podaci o koncertu Jakova Jozinovića 14. ožujka 2026. u SPC Vojvodina u Novom Sadu (link)
- Dalmatinski portal – javna podrška Josipa Dabre Jakovu Jozinoviću i sadržaj njegove poruke (link)
- Hrvatski sabor – službeni podaci o zastupničkom mandatu i stranačkoj pripadnosti Josipa Dabre (link)
- Index.hr – izvještaj s konferencije o SPENS-u i preneseni stav povjesničara Ante Nazora (link)
- Index.hr – izvještaj o održanom koncertu Jakova Jozinovića u Novom Sadu 14. ožujka 2026. (link)
- Ministarstvo hrvatskih branitelja – aktualni podaci o identifikaciji žrtava iz Vukovara i nastavku procesa traganja za nestalima (link)