Globalni turizam u 2026. ulazi u novu fazu rasta: WTTC očekuje doprinos od 12 bilijuna dolara svjetskom gospodarstvu
Globalni sektor putovanja i turizma trebao bi u 2026. godini dosegnuti novu rekordnu razinu i pridonijeti svjetskom gospodarstvu s oko 12 bilijuna američkih dolara, prema najnovijim podacima Svjetskog vijeća za putovanja i turizam, WTTC-a. Ta procjena znači da bi turizam i s njime povezane djelatnosti činili 9,9 posto globalnog BDP-a, što potvrđuje da se sektor nakon pandemijskog sloma nije samo oporavio nego je ponovno postao jedan od snažnijih pokretača međunarodne gospodarske aktivnosti. Prema objavljenim podacima WTTC-a, rast sektora u 2026. procjenjuje se na 3,2 posto, dok se širi globalni gospodarski rast u istom razdoblju procjenjuje na 2,4 posto. Time bi putovanja i turizam nastavili rasti brže od ukupnog gospodarstva, a u sljedećem desetljeću, prema istom istraživanju, očekuje se da će sektor rasti oko jedan i pol puta brže od globalnog prosjeka.
Najnovije procjene WTTC-a temelje se na godišnjem istraživanju ekonomskog učinka putovanja i turizma, koje organizacija provodi u suradnji s istraživačkim partnerima i koje obuhvaća izravne, neizravne i inducirane učinke sektora. Prema WTTC-u, sektor je već u 2025. godini dosegnuo doprinos od 11,6 bilijuna dolara, odnosno 9,8 posto svjetskog gospodarstva. Iste je godine, prema podacima organizacije, putovanja i turizam podupirao 366 milijuna radnih mjesta u svijetu, približno svako deveto radno mjesto. U 2026. godini očekuje se daljnje povećanje zaposlenosti, na oko 376 milijuna radnih mjesta, što pokazuje da se rast sektora ne mjeri samo prihodima nego i njegovim utjecajem na tržišta rada.
Turizam ponovno raste brže od šire ekonomije
Prema podacima WTTC-a, putovanja i turizam u 2025. rasli su po stopi od 4,1 posto, dok je ukupno globalno gospodarstvo raslo 2,8 posto. U 2026. očekuje se nešto umjereniji, ali i dalje iznadprosječan rast sektora od 3,2 posto. Takav odnos posebno je važan jer pokazuje da turistička potražnja ostaje otporna unatoč inflacijskim pritiscima, većim troškovima putovanja, geopolitičkoj neizvjesnosti i promjenama potrošačkih navika. WTTC u svojim objavama ističe da sektor podupire rast kroz kombinaciju domaće i međunarodne potrošnje, a u 2025. domaći su posjetitelji, prema organizaciji, potrošili 5,63 bilijuna dolara. Istodobno je međunarodna potrošnja porasla na 2,02 bilijuna dolara, što potvrđuje da se prekogranična putovanja nastavljaju oporavljati i izvan najjačih turističkih sezona.
U idućem desetljeću WTTC očekuje da će globalni turistički BDP rasti prosječnom godišnjom stopom od 3,6 posto. Za usporedbu, šire globalno gospodarstvo u istom se horizontu procjenjuje na rast od oko 2,4 posto godišnje, prema podacima koje WTTC navodi u najnovijem pregledu. To znači da bi sektor putovanja i turizma mogao preuzeti još veći udio u globalnoj ekonomskoj strukturi, osobito u državama koje uspiju uskladiti potražnju s ulaganjima u prometnu, digitalnu i smještajnu infrastrukturu. WTTC pritom upozorava na potrebu ulaganja u pametnu infrastrukturu, održivo upravljanje destinacijama, razvoj vještina, digitalne usluge i bolju prekograničnu povezanost. Bez takvih ulaganja, rast potražnje može se pretvoriti u pritisak na lokalne zajednice, prometne sustave, stambeno tržište i okoliš.
Radna mjesta ostaju jedno od ključnih mjerila oporavka
Jedan od najvažnijih elemenata WTTC-ovih procjena odnosi se na zaposlenost. Prema najnovijem istraživanju, u 2026. putovanja i turizam trebali bi podupirati 376 milijuna radnih mjesta, odnosno približno jedno od devet radnih mjesta u svijetu. U sljedećem desetljeću sektor bi, prema projekcijama WTTC-a, mogao stvoriti gotovo 89 milijuna novih radnih mjesta. Organizacija navodi da bi to činilo približno trećinu svih novih radnih mjesta očekivanih u širem globalnom gospodarstvu. Takva procjena dodatno naglašava važnost sektora za zemlje u kojima su turizam, promet, ugostiteljstvo i prateće usluge snažan izvor prihoda i zapošljavanja.
Rast zaposlenosti, međutim, ne znači da će se tržište rada razvijati bez izazova. Turistička industrija u mnogim se zemljama već suočava s nedostatkom kvalificirane radne snage, sezonalnošću, pritiscima na plaće i potrebom za novim digitalnim vještinama. WTTC u svojim istraživanjima sve više naglašava važnost ulaganja u obrazovanje, prekvalifikacije i zadržavanje radnika, osobito u hotelijerstvu, zračnom prometu, ugostiteljstvu, putničkim agencijama i tehnološkim uslugama vezanima uz putovanja. Prema WTTC-u, destinacije koje na vrijeme povežu ulaganja u ljude i tehnologiju imat će bolju poziciju u razdoblju pojačane konkurencije.
Europa se izdvaja kao snažan regionalni pokretač
Europa bi, prema najnovijim procjenama WTTC-a, u 2026. trebala ostvariti rast turističkog BDP-a od 3,6 posto, dok se širi regionalni gospodarski rast procjenjuje na samo oko 1 posto. Takav odnos pokazuje da turizam u Europi zadržava ulogu jednog od važnijih izvora gospodarskog rasta u razdoblju slabije ukupne ekonomske dinamike. Prema WTTC-u, međunarodna potrošnja posjetitelja u Europi trebala bi u 2026. porasti za 7,1 posto, znatno iznad globalnog prosjeka od 3,7 posto. Organizacija taj trend povezuje s potražnjom za bližim i sigurnijim destinacijama, ali i s promjenama u putničkim navikama u okruženju geopolitičke neizvjesnosti.
Snažan rast, međutim, donosi i poznate probleme. U popularnim europskim gradovima i obalnim destinacijama rasprave o prekomjernom turizmu, kratkoročnom najmu, dostupnosti stanovanja i pritisku na javnu infrastrukturu postale su važan politički i gospodarski problem. WTTC u povezanim izvješćima upozorava da ulaganja moraju pratiti rast potražnje, jer se u suprotnom pojavljuje jaz između broja posjetitelja i kapaciteta destinacija. Taj se jaz može očitovati u gužvama, skupljim uslugama, pritisku na promet, nezadovoljstvu lokalnog stanovništva i slabijem iskustvu posjetitelja. Zbog toga se sve više naglašava upravljanje tokovima posjetitelja, razvoj cjelogodišnje ponude, ulaganje u manje opterećene regije i mjere koje turizam povezuju s dugoročnom kvalitetom života u destinacijama.
Španjolska potvrđuje status jedne od najvažnijih svjetskih destinacija
Španjolska se u najnovijim projekcijama izdvaja kao jedna od najjačih europskih turističkih ekonomija. Prema WTTC-u, španjolski sektor putovanja i turizma trebao bi u 2026. porasti za 3,7 posto, čime bi nadmašio širi europski gospodarski rast. Organizacija navodi i da bi međunarodna potrošnja posjetitelja u Španjolskoj ove godine trebala porasti za 5,3 posto, što potvrđuje nastavak snažne potražnje za mediteranskim destinacijama. Španjolska je u 2025. zabilježila 96,8 milijuna stranih posjetitelja, prema podacima španjolskog Nacionalnog statističkog instituta koje je prenijela agencija Associated Press. To je bilo 3,2 posto više nego 2024., kada je zemlju posjetilo 94 milijuna turista.
Prema podacima koje je objavilo španjolsko Ministarstvo turizma, prihodi od stranih posjetitelja u 2025. porasli su za 6,8 posto, na 134,7 milijardi eura. Associated Press navodi da turizam u Španjolskoj čini 12,6 posto BDP-a, što objašnjava zašto se kretanja u tom sektoru pomno prate i iz gospodarske i iz političke perspektive. Najviše posjetitelja u Španjolsku je 2025. došlo iz Ujedinjene Kraljevine, Francuske i Njemačke, a Katalonija je, prema istom izvješću, bila najposjećenija španjolska regija s oko 20,1 milijun turista. Snažni rezultati pokazuju konkurentnost Španjolske, ali istodobno otvaraju pitanja održivosti modela koji se oslanja na velike dolaske, visoku potrošnju i snažno opterećenje najpopularnijih odredišta.
Ulaganja će odlučiti tko može izdržati rast potražnje
Posebno važan dio WTTC-ovih analiza odnosi se na kapitalna ulaganja. U izvješću objavljenom u ožujku 2026., izrađenom u suradnji s Oxford Economicsom i predstavljenom na sajmu ITB Berlin, WTTC procjenjuje da bi ulaganja u putovanja i turizam u velikim gospodarstvima mogla dosegnuti 12,5 bilijuna dolara do 2035. godine. Prema tom izvješću, potražnja za putovanjima i turizmom u gospodarstvima skupine G20 i Španjolskoj trebala bi rasti prosječnom godišnjom stopom od 3,3 posto u sljedećem desetljeću. Kapitalna ulaganja trebala bi rasti brže, po stopi od 4,6 posto godišnje. Ipak, WTTC upozorava da postoji kratkoročni raskorak: potražnja se oporavlja i raste brže nego što se ulaganja mogu ostvariti na terenu.
Taj je vremenski raskorak posebno važan za prometnu infrastrukturu, zračne luke, željeznice, luke, hotele, digitalne sustave, energetsku učinkovitost i upravljanje destinacijama. Ako ulaganja kasne, destinacije mogu bilježiti velik broj dolazaka, ali istodobno trpjeti zbog nedovoljnih kapaciteta i pada kvalitete usluge. WTTC u izvješću navodi da bi se situacija mogla promijeniti oko 2033. godine, kada bi investicije trebale početi nadmašivati rast potražnje. Do tada će, prema organizaciji, ključna biti sposobnost vlada, lokalnih vlasti i privatnog sektora da usklade planiranje, financiranje i provedbu projekata. U tom kontekstu ulaganja nisu samo pitanje rasta prihoda, nego i pitanje otpornosti destinacija na gužve, klimatske rizike, promjene potražnje i povećana očekivanja putnika.
Njemačka i Španjolska predvode investicijsku sliku
Prema WTTC-ovu izvješću o investicijama, Njemačka i Španjolska izdvajaju se među gospodarstvima koja snažno ulažu u buduću konkurentnost turističkog sektora. WTTC navodi da Njemačka do 2035. planira ulaganja od 543 milijarde dolara, uz omjer rasta investicija i potražnje od 1,39. Španjolska bi, prema istom izvješću, trebala uložiti 349 milijardi dolara, pri čemu bi ulaganja rasla 1,46 puta brže od potražnje do 2035. godine. Takav odnos WTTC tumači kao jačanje konkurentnosti i pripremu za dugoročni rast. Za Španjolsku je to posebno važno jer se istodobno suočava s rekordnim dolascima, visokim prihodima i sve glasnijim raspravama o utjecaju turizma na stanovanje, lokalne zajednice i javne usluge.
Sve veću važnost imaju digitalna infrastruktura, podaci o kretanju posjetitelja, energetska učinkovitost, održivi prijevoz, upravljanje vodnim resursima i razvoj ponude izvan preopterećenih područja. Za europske destinacije, osobito one na Mediteranu, dodatni izazov predstavlja klimatska prilagodba, jer toplinski valovi, suše i ekstremni vremenski događaji mogu promijeniti sezonalnost i troškove poslovanja. WTTC ne prikazuje investicije samo kao mehanizam povećanja prihoda, nego kao preduvjet da rast turizma bude dugoročno održiv. Bez takvog pristupa, rekordni rezultati mogu kratkoročno izgledati pozitivno, ali dugoročno povećati pritisak na destinacije i lokalno stanovništvo.
Globalni oporavak potvrđuju i podaci UN Tourisma
Podaci UN Tourisma dodatno potvrđuju da je međunarodni turizam ušao u postpandemijsku fazu rasta. Prema prvom Svjetskom turističkom barometru za 2026., u svijetu je tijekom 2025. zabilježeno oko 1,52 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka, što je gotovo 60 milijuna više nego 2024. godine. UN Tourism navodi da su međunarodni dolasci u 2025. porasli za 4 posto te da je riječ o novoj rekordnoj godini u razdoblju nakon pandemije. Potražnja je, prema toj organizaciji, ostala snažna unatoč inflaciji turističkih usluga i geopolitičkim izazovima, iako je krajem godine donekle oslabila. Takvi podaci podupiru WTTC-ovu procjenu da turizam i dalje ima iznadprosječnu ulogu u globalnoj ekonomiji.
UN Tourism u svojim pregledima redovito upozorava na razlike među regijama, ovisno o zračnoj povezanosti, viznim pravilima, sigurnosnoj percepciji, kupovnoj moći putnika i tempu oporavka azijsko-pacifičkih tržišta. U Europi se, prema WTTC-u, očekuje osobito snažan rast međunarodne potrošnje, dok se na globalnoj razini sve više govori o promjenama u strukturi potražnje. Putnici sve češće uspoređuju cijene, traže fleksibilnije uvjete rezervacije i biraju destinacije koje nude sigurnost, dobru prometnu povezanost i jasnu vrijednost za novac.
Rast donosi prilike, ali i zahtjev za odgovornijim upravljanjem
Najnovije projekcije WTTC-a pokazuju da će putovanja i turizam u 2026. ostati jedan od najdinamičnijih dijelova svjetskog gospodarstva. Doprinos od 12 bilijuna dolara, stotine milijuna radnih mjesta i očekivani rast brži od šire ekonomije potvrđuju gospodarsku težinu sektora. Istodobno, isti podaci upućuju na to da se uspjeh više ne može mjeriti samo brojem dolazaka ili ukupnom potrošnjom. Ako rast nije praćen ulaganjima, planiranjem i jasnim pravilima upravljanja destinacijama, turistički pritisak može produbiti lokalne probleme i smanjiti dugoročnu konkurentnost. Zbog toga se u središtu rasprave sve više nalaze infrastruktura, radna snaga, održivost, digitalizacija i ravnoteža između interesa posjetitelja, poduzeća i lokalnih zajednica.
Europa i Španjolska u tom su smislu važan pokazatelj smjera u kojem se kreće globalni turizam. Europa, prema WTTC-u, u 2026. treba rasti znatno brže od vlastitog šireg gospodarstva, dok Španjolska nastavlja bilježiti rekordne dolaske i visoku međunarodnu potrošnju. No upravo najuspješnije destinacije sada su pod najvećim pritiskom da pokažu kako se rast može uskladiti s kvalitetom života, održivim korištenjem prostora i dugoročnim ulaganjima. WTTC-ove projekcije zato nisu samo optimistična gospodarska prognoza, nego i upozorenje da će sljedeće desetljeće biti presudno za način na koji se turizam razvija. Destinacije koje uspiju uskladiti potražnju, investicije i lokalne potrebe imat će znatno bolju poziciju u globalnoj konkurenciji koja se ponovno ubrzava.
Izvori:
- World Travel & Tourism Council – podaci iz istraživanja Economic Impact Research o globalnom doprinosu turizma BDP-u, zaposlenosti i potrošnji u 2025. godini (link)
- TTN Worldwide – izvješće o WTTC-ovim projekcijama za 2026., uključujući procjenu doprinosa od 12 bilijuna dolara, rast sektora, zaposlenost, Europu i Španjolsku (link)
- World Travel & Tourism Council – izvješće o ulaganjima u putovanja i turizam do 2035. godine, s podacima za G20, Njemačku i Španjolsku (link)
- UN Tourism – Svjetski turistički barometar i podaci o 1,52 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka u 2025. godini (link)
- Associated Press – izvješće o rekordnih 96,8 milijuna stranih posjetitelja u Španjolskoj 2025. godine i prihodima od turizma (link)