Prije početka Roland-Garrosa raste pritisak igrača na Grand Slam turnire
Uoči glavnog dijela Roland-Garrosa 2026. teniski kalendar ulazi u najosjetljiviji dio sezone uz napetosti koje nadilaze sportske prognoze i ždrijeb. Prema izvješćima britanskog Guardiana, dio vodećih tenisačica i tenisača priprema koordinirani oblik pritiska na organizatore Grand Slam turnira zbog nezadovoljstva načinom na koji se dijele prihodi najvećih natjecanja. Umjesto klasičnog bojkota, koji trenutačno nije službeno potvrđen, spominje se takozvani rad prema pravilima: igrači bi ispunili minimalne obveze prema medijima, ali bi ograničili dodatne nastupe, intervjue i promotivne aktivnosti. Takav potez bio bi posebno vidljiv na Roland-Garrosu, drugom Grand Slam turniru sezone, koji se prema službenom rasporedu održava od 18. svibnja do 7. lipnja, dok glavni pojedinačni turniri počinju 24. svibnja. U središtu prijepora nije samo visina nagradnog fonda, nego i pitanje koliko utjecaja sportaši imaju na odluke koje izravno određuju njihove radne uvjete, raspored, opterećenje i komercijalne obveze.
Rekordan nagradni fond nije zaustavio nezadovoljstvo
Organizatori Roland-Garrosa objavili su da ukupni nagradni fond za izdanje 2026. iznosi 61,723 milijuna eura, što je 9,53 posto više nego godinu ranije. Prema službenoj objavi turnira, povećanje je dijelom usmjereno na kvalifikacije i ranije faze natjecanja, uz obrazloženje da upravo slabije rangirani igrači imaju najveće troškove putovanja, trenera, smještaja i pripreme sezone. Pobjednici u muškoj i ženskoj pojedinačnoj konkurenciji trebali bi dobiti po 2,8 milijuna eura, a nagrade su jednake za tenisačice i tenisače. Associated Press je, pozivajući se na organizatore, izvijestio da će poraženi u prvom kolu pojedinačnog glavnog turnira zaraditi 87.000 eura, dok su povećanja predviđena i u parovima te mješovitim parovima. Na papiru je riječ o rekordnom iznosu za pariški Grand Slam, ali nezadovoljstvo igrača proizlazi iz usporedbe nagradnog fonda s ukupnim prihodima turnira.
Prema izvješću Guardiana objavljenom početkom svibnja, skupina vodećih igrača smatra da povećanje nagrada ne prati rast prihoda Roland-Garrosa i ostalih Grand Slam turnira. U istom je izvješću navedeno da je Roland-Garros 2025. ostvario oko 395 milijuna eura prihoda, uz rast od 14 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je nagradni fond tada rastao sporije. Igrači tvrde da njihov udio u prihodima ostaje ispod razine koju smatraju primjerenom za natjecanja koja se oslanjaju na njihovu sportsku i tržišnu vrijednost. Prema dostupnim informacijama, cilj dijela igračke skupine jest približiti udio nagradnog fonda u prihodima razini od 22 posto do 2030. godine, uz dodatne zahtjeve povezane s mirovinskim i zdravstvenim programima, sudjelovanjem u odlučivanju i transparentnijim upravljanjem. Organizatori Grand Slamova zasad nisu prihvatili takav model, pa se spor nastavlja upravo u trenutku kada počinje najvidljiviji dio europske sezone na zemlji.
Što bi značio „rad prema pravilima”
Najavljeni oblik prosvjeda, prema Guardianu, ne bi nužno značio odbijanje izlaska na teren. Riječ je o pritisku koji bi se oslanjao na strogo poštovanje minimalnih ugovornih i turnirskih obveza, bez dodatne dostupnosti koja se u praksi često očekuje od najvećih zvijezda. U konkretnom slučaju spominje se mogućnost da igrači nakon mečeva odrade samo obvezni minimum na konferencijama za medije, primjerice petnaestak minuta, te da izbjegavaju dodatne razgovore s nositeljima prava i promotivne sadržaje koji nisu izričito obvezni. Takva strategija bila bi osmišljena tako da smanji rizik od kazni, ali i da pokaže koliko se veliki turniri u svakodnevnom funkcioniranju oslanjaju na dostupnost igrača izvan samih mečeva. Ako bi se prosvjed proveo široko i koordinirano, najviše bi pogodio televizijske partnere, organizatore, sponzore i medijske operacije koje čine važan dio komercijalnog modela Grand Slamova.
Prema istom izvješću, u razgovore je uključen i Larry Scott, bivši profesionalni tenisač i nekadašnji čelnik WTA Toura, koji savjetuje skupinu igrača. Njegova uključenost upućuje na to da se ne radi samo o jednokratnom nezadovoljstvu prije jednog turnira, nego o strukturiranijem pokušaju pregovaranja s organizatorima četiri najveća turnira. Već 2025. više vodećih igrača i igračica potpisalo je pisma upućena Australian Openu, Roland-Garrosu, Wimbledonu i US Openu, u kojima su tražili veći udio u prihodima i formalniji mehanizam konzultacija. Tennis.com je tada izvijestio da su među potpisnicima bili Jannik Sinner, Aryna Sabalenka, Novak Đoković i drugi istaknuti igrači s oba toura. Time se pritisak premjestio s pojedinačnih izjava na organizirani zahtjev koji se tiče strukture profesionalnog tenisa.
Širi sukob oko upravljanja tenisom
Spor oko novca samo je najvidljiviji dio šire rasprave o tome kako je profesionalni tenis organiziran. Grand Slam turniri imaju zaseban status u odnosu na ATP i WTA Tour: oni nose najveći prestiž, najveću medijsku vrijednost i najviše bodova, ali ih ne vode igračke organizacije nego nacionalni savezi i posebne turnirske strukture. Zbog toga se interesi igrača, turnira, televizijskih partnera i nacionalnih saveza često preklapaju, ali nisu uvijek usklađeni. Igrači upozoravaju da snose sve veće fizičko i logističko opterećenje, dok se od njih traži sve više medijskih i promotivnih obveza. Organizatori, s druge strane, ističu povećanja nagradnih fondova, ulaganja u infrastrukturu, produkciju, sigurnost, razvoj turnira i širenje publike.
Rasprava se dodatno zaoštrila jer se u posljednjih nekoliko godina u tenisu sve češće otvaraju pitanja duljine sezone, kasnih završetaka mečeva, opterećenja putovanjima i razlika između vrha i igrača izvan najbogatijeg kruga. Uspjeh najvećih turnira ovisi o nastupima najpoznatijih imena, ali profesionalni sustav čine i stotine igrača koji se bore za ulazak u glavne ždrijebove, kvalifikacije i turnire nižih kategorija. Zato dio istaknutih tenisača javno naglašava da pitanje raspodjele prihoda nije samo pitanje zarade pobjednika, nego i održivosti karijera izvan samog vrha. Prema navodima igračke skupine koje prenose međunarodni mediji, traže se i veća izdvajanja za programe skrbi, mirovinske aranžmane te jasniji kanal kroz koji bi igrači mogli utjecati na raspored i uvjete natjecanja. U tom kontekstu Roland-Garros 2026. postaje test odnosa snaga između najvažnijih turnira i sportaša koji nose njihovu tržišnu vrijednost.
Roland-Garros počinje u sjeni pregovora
Službeni raspored Roland-Garrosa potvrđuje da su kvalifikacije počele 18. svibnja, a ždrijeb glavnih pojedinačnih turnira predviđen je za 21. svibnja. Glavni turnir počinje 24. svibnja, žensko finale zakazano je za 6. lipnja, a muško finale za 7. lipnja. Organizatori su u najavi izdanja 2026. istaknuli niz novosti, među kojima su ambiciozniji program Opening Weeka, tribine i sadržaji za gledatelje, posebni događaji za francuske igrače koji završavaju karijeru te nastavak ulaganja u iskustvo posjetitelja. Associated Press je izvijestio i da turnir uvodi mogućnost korištenja nosivih uređaja za prikupljanje podataka, uz naglasak organizatora da se vodi računa o privatnosti igrača. Turnir pritom zadržava i neke tradicionalne elemente, uključujući ljudske linijske suce, što Roland-Garros razlikuje od dijela drugih velikih natjecanja koja su prešla na potpuno elektroničko suđenje linija.
U sportskom smislu, Roland-Garros ostaje jedan od najzahtjevnijih testova u tenisu jer se igra na zemlji, podlogi koja traži strpljenje, fizičku izdržljivost i taktičku prilagodbu. No ovogodišnje izdanje dolazi u atmosferi u kojoj će se svaka konferencija za medije i svaka izjava vodećih igrača promatrati i kroz prizmu spora s organizatorima Grand Slamova. Ako igrači doista ograniče medijske aktivnosti, to bi moglo postati jedna od glavnih priča prvog tjedna turnira, neovisno o rezultatima na terenu. Takav razvoj događaja ne bi bio bez presedana u profesionalnom sportu, gdje su se sportaši i lige često sukobljavali oko udjela u prihodima, radnih uvjeta i komercijalnih prava. U tenisu je situacija specifična jer nema jedinstvene lige s centraliziranim kolektivnim ugovorom, nego više organizacija koje zajedno oblikuju sezonu.
Moguće posljedice za Wimbledon i ostatak sezone
Prema Guardianu, pritisak igrača ne mora stati na Roland-Garrosu. Ako pregovori ne donesu pomak, slične akcije mogle bi se ponoviti tijekom Wimbledona, koji tradicionalno privlači veliku globalnu publiku i ima iznimno snažnu komercijalnu vrijednost. Upravo zato bi eventualno ograničavanje medijskih obveza u Londonu imalo još veći odjek, osobito među televizijskim kućama i sponzorima. Za organizatore Grand Slamova izazov je pronaći ravnotežu između zadržavanja kontrole nad vlastitim događajima i izbjegavanja javnog sukoba s igračima bez kojih turniri ne mogu imati istu vrijednost. Za igrače je rizik drukčiji: moraju pokazati jedinstvo, ali i izbjeći percepciju da je riječ samo o zahtjevu najbogatijih sportaša za većom zaradom. Zato se u komunikaciji sve češće naglašavaju i niže rangirani igrači, zdravstvena skrb, mirovinski fondovi i pravo na glas u odlukama koje utječu na cijelu profesiju.
Za sada nema službene potvrde da će doći do bojkota mečeva na Roland-Garrosu 2026., niti je objavljen jedinstveni dogovor svih vodećih igrača o konkretnom obliku akcije. Dostupna izvješća upućuju na to da se razmatra koordinirani, ograničeni pritisak, prvenstveno kroz medijske i promotivne obveze. Organizatori Roland-Garrosa javno ističu povećanje nagradnog fonda i ulaganja u turnir, dok igračka strana tvrdi da se mora razgovarati o udjelu u ukupnim prihodima i dugoročnim pravilima upravljanja. Zbog toga će ovogodišnji pariški Grand Slam biti važan ne samo za borbu za trofeje, nego i za budući odnos između najvećih teniskih turnira i igrača koji ih čine globalnim sportskim događajima. Rasplet te rasprave mogao bi odrediti ton ostatka sezone, od Wimbledona do US Opena, ali i šire pregovore o ekonomiji profesionalnog tenisa.
Izvori:
- Roland-Garros – službeni raspored turnira 2026. i datumi glavnog ždrijeba, finala i kvalifikacija (link)
- Roland-Garros – službena objava o novostima turnira i nagradnom fondu od 61,723 milijuna eura (link)
- The Guardian – izvješće o planiranom pritisku igrača kroz ograničavanje medijskih obveza na Roland-Garrosu (link)
- The Guardian – izvješće o nezadovoljstvu vodećih igrača udjelom nagradnog fonda u prihodima Roland-Garrosa (link)
- Associated Press – podaci o povećanju nagradnog fonda, iznosima nagrada i novostima na Roland-Garrosu 2026. (link)
- Tennis.com – izvješće o pismu vodećih ATP i WTA igrača Grand Slam turnirima s traženjem većeg udjela u prihodima (link)