Organizatori French Opena otvorili pregovore s igračima nakon medijskog prosvjeda na Roland Garrosu
Organizatori French Opena održali su sastanak s predstavnicima tenisača i tenisačica nakon koordiniranog medijskog prosvjeda kojim su vodeći igrači na Roland Garrosu upozorili na spor oko raspodjele prihoda, nagradnog fonda i svog utjecaja u odlučivanju. Prema objavi Francuskog teniskog saveza, razgovori su održani u Parizu uoči početka glavnog turnira, nakon što su brojni igrači tijekom tradicionalnog medijskog dana ograničili svoje obveze prema novinarima. Prosvjed nije bio usmjeren protiv samih predstavnika medija, nego je poslužio kao pritisak na organizatore Grand Slam turnira da otvore razgovor o postotku prihoda koji se vraća igračima. Prema izvješćima agencija i relevantnih sportskih medija, igrači traže veći udio u prihodima Grand Slam turnira, bolju zastupljenost u procesima odlučivanja te razgovor o dugoročnijim oblicima socijalne zaštite, uključujući zdravstvene programe i mirovinske modele. Spor je dobio na vidljivosti neposredno prije Roland Garrosa 2026., drugog Grand Slam turnira sezone, koji se igra u Parizu od 24. svibnja do završnice početkom lipnja. WTA je u najavi turnira navela da pojedinačni mečevi počinju 24. svibnja, da je finale pojedinačne konkurencije predviđeno za 6. lipnja, a finale parova za 7. lipnja. Sastanak je organiziran nakon što je Francuski teniski savez prethodno izrazio žaljenje zbog inicijative igrača, navodeći za Associated Press da takav potez pogađa medije, nositelje televizijskih prava, zaposlenike saveza i širu tenisku zajednicu. Istodobno je savez poručio da je spreman na izravne i konstruktivne razgovore o pitanjima upravljanja, socijalne zaštite igrača i raspodjele vrijednosti koju stvara turnir. Prema Guardianovu izvješću iz Pariza, FFT je nakon razgovora obećao iznijeti konkretnije prijedloge u razdoblju nakon završnice Roland Garrosa.
Što su igrači napravili tijekom medijskog dana
Prosvjed je bio oblikovan kao ograničavanje medijskih obveza, a ne kao potpuni bojkot turnira. Prema Associated Pressu i Guardianu, dio vodećih igrača odlučio je tijekom pretournamentskog medijskog dana govoriti samo u obveznim formatima, ponajprije na konferencijama za novinare i u razgovorima s glavnim nositeljem televizijskih prava. Umjesto uobičajenih duljih termina koji mogu uključivati veći broj pojedinačnih intervjua, snimanja i promotivnih obveza, igrači su nastupe pred medijima skratili na oko 15 minuta. Ta je brojka imala i simboličku poruku jer se u središtu spora nalazi tvrdnja igrača da Grand Slam turniri u nagradni fond vraćaju približno 15 posto prihoda. Među igračima koji su se povezivali s pritiskom na organizatore spominjali su se Jannik Sinner i Aryna Sabalenka, svjetski broj jedan u muškoj i ženskoj konkurenciji, kao i Coco Gauff, jedna od najistaknutijih igračica turnira. Associated Press je izvijestio da su Sabalenka i Gauff ranije bile među igračicama koje su spominjale mogućnost bojkota Grand Slam turnira ako ne bude napretka u razgovorima o naknadama. Umjesto tog krajnjeg poteza, izabrana je blaža i preciznije usmjerena akcija, s ciljem da se zadrži natjecateljski integritet turnira, ali i da se organizatore prisili na javniji dijalog. Prema Guardianu, igrači su u Parizu bili ohrabreni time što je već nakon jednog dana medijskog pritiska dogovoren sastanak s predstavnicima FFT-a. U razgovorima su, prema istom izvoru, sudjelovali predstavnici Francuskog teniskog saveza, predstavnik igrača Larry Scott te skupina agenata koji zastupaju dio vodećih tenisača i tenisačica. Jedan od sudionika razgovora opisao je susret kao pozitivan, a poruka nakon sastanka bila je da se rasprava ne odnosi samo na iznos nagrada, nego i na širi model upravljanja Grand Slam turnirima.
Spor oko postotka prihoda
Središnje pitanje sukoba jest koliki dio prihoda Grand Slam turniri trebaju isplaćivati kroz nagradni fond. Prema navodima igrača koje je prenio Associated Press, njihov udio u prihodima Roland Garrosa pao je s 15,5 posto u 2024. na projekciju od 14,9 posto u 2026., dok je za 2025. navedeno da je turnir ostvario 395 milijuna eura prihoda. Igrači tvrde da je taj prihod bio veći za 14 posto u odnosu na godinu ranije, dok je nagradni fond povećan 5,4 posto, što bi, prema njihovoj računici, značilo da je njihov udio pao na 14,3 posto. Njihov zahtjev je približavanje udjelu od 22 posto, za koji navode da odgovara razini raspodjele na ATP i WTA turnirima izvan Grand Slam sustava. Organizatori Roland Garrosa ističu drugačiji pogled na istu temu. Prema priopćenju koje je FFT dao Associated Pressu, Grand Slam turnir igračima ne donosi samo izravnu novčanu nagradu, nego i veliku vidljivost koja može stvoriti dodatne prihode kroz sponzorstva, partnerstva, egzibicijske nastupe i naknade za pojavljivanja. Francuski savez također naglašava da su povećanja za 2026. posebno usmjerena prema igračima u ranim kolima glavnog ždrijeba i kvalifikacijama, odnosno prema onima kojima turnirske zarade najviše znače za financiranje sezone. Ta argumentacija pokazuje da se dvije strane ne spore samo oko iznosa, nego i oko toga kako mjeriti vrijednost koju turnir stvara za igrače. Prema podacima ATP-a, ukupni nagradni fond Roland Garrosa 2026. iznosi 61,723 milijuna eura, a pobjednici pojedinačne konkurencije u muškom i ženskom turniru dobit će po 2,8 milijuna eura. Finalisti pojedinačnog turnira dobit će po 1,4 milijuna eura, polufinalisti po 750.000 eura, četvrtfinalisti po 470.000 eura, a igrači koji ispadnu u prvom kolu glavnog ždrijeba po 87.000 eura. U kvalifikacijama su iznosi niži, ali su i ondje jasno definirani: prema ATP-ovu pregledu, nastup u prvom kvalifikacijskom kolu vrijedi 24.000 eura, drugo kolo 33.000 eura, a treće 48.000 eura. WTA je u najavi turnira potvrdila da su nagrade u muškoj i ženskoj konkurenciji jednake po kolima.
Mauresmo brani postojeći model, ali ne zatvara vrata dijalogu
Direktorica turnira Amélie Mauresmo, bivša prva tenisačica svijeta i dvostruka Grand Slam pobjednica, prije početka turnira jasno je poručila da se nagradni fond za ovogodišnje izdanje neće mijenjati. Prema izvješćima Associated Pressa i drugih medija, Mauresmo je rekla da organizatori neće intervenirati u već objavljenu strukturu nagrada za 2026. godinu. Time je kratkoročno zatvorena mogućnost da prosvjed dovede do promjene ovogodišnjih iznosa, ali nije zatvoren prostor za pregovore o budućim izdanjima turnira i širem odnosu Grand Slam organizatora prema igračima. Mauresmo je, prema Guardianu, branila francuski model tvrdnjom da se Roland Garros ne može izravno uspoređivati s redovitim ATP i WTA turnirima jer ima drugačiju strukturu troškova, ulaganja i obveza. Istaknula je da je nagradni fond u posljednjem desetljeću znatno rastao te da su ulaganja išla i prema infrastrukturi, kvalifikacijama i igračima u ranim fazama natjecanja. Ta je poruka važna jer Grand Slam turniri, osim sportskog dijela, financiraju i velike stadionske komplekse, proizvodnju prijenosa, sigurnost, logistiku, razvojne programe i nacionalne teniske strukture. Ipak, igrači odgovaraju da rast ukupnih prihoda mora biti vidljiviji i u udjelu koji se izravno vraća natjecateljima. Prema Al Jazeeri, koja se pozvala na AFP, Francuski teniski savez opisao je sastanak s predstavnicima igrača kao konstruktivan. U tom opisu važna je promjena tona: nakon početnog žaljenja zbog prosvjeda, organizatori su javno naglasili spremnost na nastavak razgovora. Za igrače je to zasad najvažniji neposredni rezultat akcije, jer se pitanje s razine nezadovoljstva i neslužbenih razgovora pomaknulo u formalniji okvir. Nije, međutim, službeno potvrđeno kakve će konkretne prijedloge FFT iznijeti ni hoće li oni uključivati povećanje postotka prihoda, nove oblike predstavničkog tijela ili posebne programe zdravstvene i mirovinske potpore.
Zašto se pitanje ne odnosi samo na najbolje plaćene igrače
Iako se u javnosti najčešće spominju najveće zvijezde, zahtjevi se odnose i na položaj igrača izvan samog vrha. Troškovi profesionalnog tenisa izrazito su visoki: igrači tijekom sezone plaćaju trenere, fizioterapeute, putovanja, smještaj, opremu, pripreme i medicinsku skrb, a pritom samo manji broj tenisača i tenisačica kontinuirano ostvaruje velike sponzorske prihode. Zbog toga povećanje nagrada u kvalifikacijama i prvim kolima ima posebno značenje za one koji ne dolaze redovito do završnica najvećih turnira. FFT upravo taj argument koristi kako bi objasnio zašto je dio povećanja za 2026. usmjeren prema ranijim rundama. S druge strane, igrači tvrde da pitanje ne može biti svedeno samo na nominalno povećanje nagradnog fonda. Prema njihovoj logici, ključno je pratiti odnos između ukupnih prihoda turnira i novca koji se isplaćuje natjecateljima. Ako prihodi od ulaznica, televizijskih prava, sponzorstava i komercijalnih partnerstava rastu brže od nagrada, tada se, tvrde igrači, smanjuje njihov udio u vrijednosti koju sami pomažu stvoriti. Zato se u njihovim zahtjevima uz iznos nagrada pojavljuju i pojmovi upravljanja, transparentnosti i zastupljenosti, što spor čini institucionalnim, a ne samo financijskim. Prema Guardianu, igrači ne traže samo veće nagrade, nego i razgovore o dobrobiti i predstavništvu. To uključuje mogućnost snažnijeg glasa u odlukama koje se tiču rasporeda, obveza prema medijima, komercijalnih aktivnosti i dugoročnih socijalnih programa. U tenisu, za razliku od nekih ligaških sportova, ne postoji jedinstveni poslodavac ni kolektivni ugovor koji bi uređivao odnos turnira i igrača na jedinstven način. Upravo zato svaka rasprava o raspodjeli prihoda Grand Slam turnira ima širi značaj za profesionalni tenis.
Grand Slam turniri pod sve većim pritiskom
Roland Garros nije jedini Grand Slam koji se našao pod pritiskom igrača. Prema Guardianu, planirani su i razgovori s predstavnicima All England Cluba, organizatora Wimbledona, te Američkog teniskog saveza, organizatora US Opena. Wimbledon počinje 29. lipnja 2026., pa će način na koji se rasprava razvije u Parizu vjerojatno utjecati i na ton uoči londonskog turnira. Guardian je izvijestio da je All England Club ponudio uspostavu igračkog vijeća za Wimbledon, ali da dio igrača smatra kako takav model sam po sebi nije dovoljan. Australian Open ima zaseban položaj u ovoj raspravi jer se Tennis Australia, prema Guardianu, nalazi u drukčijem odnosu prema igračkoj organizaciji Professional Tennis Players Association u usporedbi s ostalim Grand Slam turnirima. To dodatno pokazuje da nema jedinstvenog odgovora svih najvećih turnira. Svaki Grand Slam ima vlastitu upravljačku strukturu, komercijalni model, nacionalni savez ili organizacijsko tijelo i dugoročne investicijske prioritete. Ipak, igrači nastoje otvoriti raspravu na zajedničkoj razini jer smatraju da su sva četiri najveća turnira dovoljno profitabilna da bi mogla drugačije raspodijeliti dio prihoda. U tom kontekstu medijski prosvjed na Roland Garrosu može se promatrati kao test snage i organiziranosti igrača. Za razliku od prijetnje potpunim bojkotom, ograničavanje medijskih obveza bilo je manje rizično za natjecanje, ali dovoljno vidljivo da se pitanje probije u prvi plan. Budući da su u akciji sudjelovali ili je podržali igrači iz vrha muškog i ženskog tenisa, pritisak je dobio težinu koju pojedinačne izjave teško mogu imati. Organizatori sada moraju pronaći način da zadrže stabilnost turnira, zaštite komercijalne obveze i istodobno pokažu da razgovori nisu samo formalnost.
Turnir se nastavlja dok pregovori ostaju otvoreni
Na sportskom planu Roland Garros 2026. nastavlja se prema rasporedu, a prve runde pojedinačnog turnira igraju se od 24. do 26. svibnja. WTA navodi da drugo kolo slijedi 27. i 28. svibnja, treće 29. i 30. svibnja, osmina finala 31. svibnja i 1. lipnja, četvrtfinala 2. i 3. lipnja, polufinala 4. lipnja te finale pojedinačne konkurencije 6. lipnja. Turnir parova završava dan poslije, 7. lipnja. Time se pregovori o budućnosti financijskog modela odvijaju paralelno s jednim od najvažnijih sportskih događaja sezone. Prema dostupnim informacijama od 26. svibnja 2026., nije službeno potvrđeno da će ovogodišnji nagradni fond biti izmijenjen. Naprotiv, poruke direktorice turnira upućuju na to da će se objavljena struktura za 2026. zadržati. Otvoreno je, međutim, pitanje što će FFT ponuditi nakon turnira i hoće li prijedlozi zadovoljiti igrače koji traže približavanje udjelu od 22 posto prihoda. Ako ne bude dogovora, mogućnost novih oblika pritiska prije Wimbledona ili US Opena ostat će dio šire rasprave o budućem uređenju profesionalnog tenisa. Za Roland Garros je kratkoročni izazov zadržati fokus na natjecanju, a dugoročni odgovor traži se u odnosu između sportaša, organizatora i komercijalnih partnera. Sastanak nakon medijskog prosvjeda nije riješio spor, ali je označio početak otvorenijih pregovora. Za igrače je to dokaz da koordinirana akcija može promijeniti dinamiku razgovora, dok za organizatore predstavlja upozorenje da rast prihoda i rast nagradnog fonda više neće biti dovoljno objašnjenje ako se ne razjasni kako se ukupna vrijednost Grand Slam turnira dijeli među onima koji je stvaraju. Izvori: - Associated Press – izvješće o planiranom medijskom prosvjedu igrača na French Openu, stajalištu FFT-a i podacima o sporu oko udjela u prihodima (link) - The Guardian – izvješće iz Pariza o sastanku FFT-a s predstavnicima igrača i najavljenim prijedlozima nakon Roland Garrosa (link) - ATP Tour – službeni pregled nagradnog fonda Roland Garrosa 2026. po kolima i konkurencijama (link) - WTA – najava Roland Garrosa 2026. s datumima turnira, ždrijebom i podacima o nagradnom fondu (link) - Al Jazeera / AFP – izvješće o konstruktivnom sastanku Francuskog teniskog saveza i predstavnika igrača (link)