Škrapna ponovno okupila pjesmu, govor, običaje i okuse matuljskog kraja
Škrapna je u nedjelju, 14. lipnja 2026., ponovno postala mjesto susreta lokalne baštine, starinskoga kanta, sopnjadi, tanca, domaćega govora i tradicijske kuhinje. U organizaciji Turističke zajednice općine Matulji održano je drugo izdanje Festivala starinskega kanta, sopnjadi, tanca, govora i kuhinji „Bilo (j') vavek veselo“, manifestacije koja je i ove godine okupila brojne posjetitelje zainteresirane za glazbu, običaje, lokalnu povijest i zajedničko druženje u ambijentu Škrapne. Program je spojio koncertne i dramske nastupe, priče o zavičaju, predavanje o važnom dijelu ratne povijesti širega područja te ponudu domaćih proizvoda i jela nadahnutih receptima koji se prenose unutar obitelji i mjesta.
Prema najavi Turističke zajednice općine Matulji, festival je bio zamišljen kao večer u kojoj se na jednom mjestu predstavljaju elementi svakodnevnog i svečanog života ovoga kraja: pjesma, govor, ples, svirka i kuhinja. Takav pristup nije samo programska koncepcija, nego i način čuvanja lokalnog identiteta u prostoru koji je kroz povijest bio povezan s Opatijskom rivijerom, zaleđem pod Učkom, Ćićarijom i starim prometnim pravcima. Turistička zajednica Matulja svoj kraj opisuje kao zeleno-plavo zaleđe Opatijske rivijere i povijesnu razmeđu putova, a upravo se u takvom prostoru tradicija ne čuva samo u arhivima, nego i kroz izvedbu, govor, susrete i zajedničke običaje.
Festival koji tradiciju izvodi pred publiku
Drugo izdanje festivala potvrdilo je da Škrapna nije tek scenografska kulisa, nego jedan od ključnih elemenata događaja. Prostor okupljanja, šterne, starina i sjećanja na nekadašnji život u mjestu dali su programu posebnu vrijednost, osobito zato što je velik dio izvedbi bio vezan uz osobne i kolektivne uspomene. Kulturno-umjetnički program započeo je skladbom „Bilo vavek veselo“ u izvedbi KUD-a Učka, čime je već na početku uspostavljena veza između naziva manifestacije i njezine osnovne poruke: veselje se ovdje ne prikazuje kao površna zabava, nego kao oblik zajedništva i prepoznavanja zajedničkih korijena.
U nastavku večeri Aleksandar Valenčić na harmonici prisjetio se vlastitih korijena, djetinjstva i Škrapne kakvu pamti iz ranijih vremena. Taj je dio programa imao izrazito zavičajni ton jer je glazba bila povezana s osobnim sjećanjem, s ljudima koji su obilježili životni put izvođača i s prostorom koji za lokalnu zajednicu ima emocionalnu vrijednost. Nastup Elvisa Stanića, višestruko nagrađivanog jazz glazbenika i skladatelja, dodatno je proširio glazbeni raspon večeri. Stanić je na Veloj šterne, s pogledom na svoju starinu, instrumentalnim izvedbama publiku poveo prema drukčijem, intimnijem doživljaju mjesta, u kojem se suvremeni glazbeni izraz susreo s lokalnim pejzažem i obiteljskim sjećanjem.
Posebne emocije izazvao je Mauro Staraj izvedbom pjesme „Ča bin se otel mu reć“, koju je publika ispratila s izraženim odobravanjem. U takvim trenucima festival je pokazao koliko čakavski izraz i lokalni idiom mogu biti snažan nositelj osjećaja, osobito kada se izvode u prostoru i pred publikom koja prepoznaje nijanse jezika, ritma i značenja. Dramska sekcija udruge Domoljub 1909. „Lisinski vetar“ izvela je dio predstave i uprizorila život pedesetih godina prošlog stoljeća, podsjećajući na svakodnevicu, odnose i humor jednog razdoblja koje se sve rjeđe pamti iz neposrednog iskustva. Zajedno s glumcem Tarikom Filipovićem publiku je pozvala i na premijeru predstave „Minju j' oženit“, najavljenu za 29. kolovoza 2026. u matuljskom amfiteatru.
Predavanje o Bolnici Ljubica otvorilo povijesni sloj programa
Važan dio festivalskog programa bilo je predavanje Alfreda Šaine pod nazivom „Bolnica Ljubica“. Time je manifestacija izašla iz okvira isključivo glazbeno-gastronomskog događaja i otvorila prostor za razgovor o lokalnoj povijesti, sjećanju i mjestima koja nisu uvijek široko poznata izvan zavičajnog kruga. Prema objavi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Liburnije, partizanska bolnica SRS I/2 „Ljubica“ bila je izgrađena na području Vodičkih griža, u stjenovitom i šumovitom krajoliku ispresijecanom škrapama i vrtačama, na približno tisuću metara nadmorske visine. Isti izvor navodi da su izbor lokacije potaknuli aktivisti NOP-a sela Škrapna, što predavanje dodatno povezuje s mjestom održavanja festivala.
Prema podacima koje je objavila UABA Liburnije, bolnica „Ljubica“ imala je više objekata, među kojima su bile barake, zemunice, prostor za hranu i lijekove te izdvojeni dijelovi namijenjeni ranjenicima i sanitetu. Udruga navodi da je kroz bolnicu prošlo najmanje 300 do 400 ranjenih boraca te da je riječ o najvećoj stalnoj bolnici u Istri koja je radila neotkrivena do kraja rata. Taj povijesni podatak daje posebnu težinu festivalskom predavanju jer pokazuje da se baština Škrapne i matuljskog područja ne iscrpljuje u pjesmi, plesu i kuhinji, nego uključuje i slojeve ratne povijesti, logistike otpora, solidarnosti i lokalne organizacije.
U kontekstu festivala, predavanje o Bolnici Ljubica imalo je i šire značenje. Ono je posjetiteljima omogućilo da prostor oko sebe promatraju ne samo kao lijep ambijent za ljetno druženje nego i kao krajolik obilježen konkretnim povijesnim događajima. Kada se takvi sadržaji uključuju u program manifestacije, lokalna povijest izlazi iz stručnih tekstova i komemorativnih prigoda te postaje dio javnog razgovora. Upravo je to jedna od važnih uloga ovakvih događaja: povezati sjećanje, izvedbu i zajednicu na način koji je razumljiv širokoj publici.
Domaći proizvodi, fritaja, vino, med i briške delicije
Uz glazbu, dramu i predavanje, velik interes posjetitelja izazvala je ponuda domaćih proizvoda i tradicijskih delicija. Prema najavi Turističke zajednice općine Matulji, u gastronomskom dijelu sudjelovali su Briške žene in dekleta, OPG Ružić Jarbola, Antak Food Truck, Vina Kapić i Pčelarstvo Kos, a u izvješću s održanog događaja posebno su istaknute slastice s briškim trešnjama, vina, medeni proizvodi i velika fritaja. Takva ponuda nije bila samo dodatak programu, nego njegov ravnopravan dio jer naziv festivala izričito uključuje i kuhinju, odnosno sjećanje na okuse koji su oblikovali svakodnevicu kraja.
Jela inspirirana receptima nona posjetiteljima su ponudila neposredan susret s gastronomskom baštinom, a ne tek njezino opisivanje. U lokalnim manifestacijama hrana često ima važnu društvenu funkciju: okuplja ljude oko stola, pokreće razgovor i omogućuje da se tradicija doživi osjetilno. Vina Kapić i OPG Ružić Jarbola pobrinuli su se za vinsku ponudu, Pčelarstvo Kos predstavilo je medene proizvode, a Briške žene in dekleta iz susjednih Goriških brda donijele su slatke delicije s briškim trešnjama. Time je festival, uz lokalni matuljski karakter, dobio i prekograničnu notu povezivanja s prostorima s kojima ovaj dio Kvarnera i zaleđa dijeli sličan osjećaj za tradiciju, sezonske namirnice i zajedničko druženje.
Za posjetitelje koji planiraju pratiti nastavak ljetnih programa u Matuljima, osobito koncerte, predstave i večernja događanja na otvorenom, korisne mogu biti i ponude smještaja u Matuljima i okolici. Budući da se programi održavaju na više lokacija, od Škrapne i Brega do matuljskog amfiteatra, boravak u blizini može olakšati sudjelovanje u više događanja tijekom istoga tjedna. Takav pristup posebno je praktičan za posjetitelje koji žele spojiti kulturni program s obilaskom zaleđa Opatijske rivijere, šetnjama, biciklističkim turama ili istraživanjem mjesta povezanih s lokalnom baštinom.
Baština kao živa praksa, a ne samo uspomena
Matuljski kraj poznat je po snažnoj vezi s nematerijalnom baštinom, a širi prostor Kastavštine međunarodno je prepoznat i po zvončarskim ophodima. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, opisujući godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastavštine, navodi da skupine iz mjesta poput Brega, Brguda, Mučića, Muna, Rukavca, Zvoneće, Žejana i drugih naselja obilaze sela tradicionalnim rutama, nose zvona i ovčje kože te time održavaju običaj koji ima važnu društvenu funkciju. Iako Festival „Bilo (j') vavek veselo“ nije pokladni ophod, on pripada istom širem kulturnom okviru u kojem se lokalni identitet čuva izvedbom, sudjelovanjem i javnim okupljanjem.
U tom smislu starinski kanat, sopnjada, tanac i domaći govor nisu nostalgični ukras programa, nego sredstva prenošenja znanja. Ona pokazuju kako se lokalna zajednica prisjeća svojih prethodnika, kako prepoznaje vlastiti jezik i kako mlađim generacijama približava ono što se ne može u potpunosti naučiti iz pisanih izvora. Nastupi KUD-a Učka, dramske sekcije, lokalnih glazbenika i gostujućih izvođača zato imaju dvostruku ulogu: zabavljaju publiku, ali istodobno čuvaju kontinuitet kulturnog amaterizma, čakavskog izraza, glazbenog nasljeđa i scenskog prikaza nekadašnjeg života.
Općina Matulji na svojim stranicama ističe rad kulturnih udruga i važnost održavanja kulturnog amaterizma, a u opisu KUD-a Učka navodi se njegovanje repertoara povezanog s Ivanom Matetićem Ronjgovom i istarskom ljestvicom. To je relevantan kontekst za razumijevanje festivala jer pokazuje da glazbeni program u Škrapnoj nije izdvojen događaj, nego dio šire mreže udruga, zborova, dramskih skupina i pojedinaca koji u matuljskom kraju kontinuirano rade na očuvanju lokalnog izraza. Kada takav rad dobije festivalsku pozornicu, on postaje vidljiviji i dostupniji publici koja možda inače ne prati redovite aktivnosti udruga.
Matuljske ljetne večeri nastavljaju program pod otvorenim nebom
Festival na Škrapnoj dio je širega ljetnog programa „Matuljske ljetne večeri – Tramontana će vas ofriškat“, manifestacije koja se, prema objavljenom lipanjskom programu, u Matuljima održava od 1995. godine. Program se odvija na više lokacija i uključuje koncerte, dječje predstave, školske i glazbene nastupe, folklorne i kulturne sadržaje te druge oblike druženja na otvorenom. Poseban ugođaj daje i sam naziv programa, koji se oslanja na tramontanu, vjetar koji se u tekstovima organizatora navodi kao prepoznatljiv dio lokalnog ljetnog doživljaja.
Nakon festivala na Škrapnoj, lipanjski program nastavlja se sadržajima za različite generacije. Prema objavljenom programu, lutkarska predstava za djecu „Svojeglavi Štapić“ u izvedbi Udruge RECiŠOU najavljena je za četvrtak, 18. lipnja, s početkom u 20 sati u Bregima. Glazbeni dio programa nastavlja se u nedjelju, 21. lipnja, koncertom TarLyn dua, koji čine Lina Grlaš i Tara Marmilić, u matuljskom amfiteatru s početkom u 20 sati. Lipanjski program, prema istoj najavi, zaključuje nastup Vokalne skupine Sonas u nedjelju, 28. lipnja, također u 20 sati u Amfiteatru Matulji.
U program su uključene i Matuljicious Bike&Taste vođene e-bike ture, koje se prema najavama izvode srijedom od 10. lipnja do 16. rujna, od 16 do 20 sati, uz prethodnu prijavu i ograničen broj sudionika. Time ljetni program Matulja povezuje kulturna događanja, rekreaciju, lokalne proizvode i turističko upoznavanje prostora. Za one koji žele pratiti više događanja u nizu, osobito kada se programi odvijaju u večernjim satima, smještaj blizu mjesta događanja može biti praktičan izbor, osobito zbog rasporeda programa na različitim lokacijama u općini.
Škrapna pokazala zašto je „vavek veselo“ više od naziva
Ovogodišnje izdanje festivala pokazalo je da se tradicija najuvjerljivije prenosi onda kada nije zatvorena u svečane protokole, nego kada se izvodi pred ljudima, u prostoru kojem pripada i uz sudjelovanje zajednice. Škrapna je u jednoj večeri spojila sjećanje na djetinjstvo, glazbenu izvrsnost, lokalni humor, čakavsku riječ, povijesno predavanje i okuse kraja. Upravo zato naziv „Bilo (j') vavek veselo“ nije djelovao samo kao nostalgična formula, nego kao opis atmosfere u kojoj se prošlost i sadašnjost susreću bez patetike i bez gubitka autentičnosti.
Festival je još jednom potvrdio da su male lokalne manifestacije često važna mjesta očuvanja kulturne raznolikosti. One ne privlače pozornost velikim produkcijskim efektima, nego neposrednošću, prepoznatljivim govorom, domaćim okusima i sudjelovanjem ljudi koji baštinu ne predstavljaju kao udaljenu temu, nego kao dio vlastitog života. U Škrapnoj se zato nije samo gledao program; ondje se slušalo, kušalo, prisjećalo i razgovaralo. Takvi susreti daju smisao ljetnim večerima u Matuljima i potvrđuju da stare užance mogu ostati žive kada se prenose u stvarnim susretima, pred publikom i u zajednici koja ih razumije.
Izvori:
- Turistička zajednica općine Matulji – službena najava Festivala starinskega kanta, sopnjadi, tanca, govora i kuhinji „Bilo (j') vavek veselo“ s podacima o programu, organizatoru, sudionicima i logistici (link)
- ArtKvart – lipanjski program „Matuljske ljetne večeri – Tramontana će vas ofriškat“ s najavom festivala, predstave „Svojeglavi Štapić“, koncerta TarLyn dua i Matuljicious Bike&Taste tura (link)
- Udruga antifašističkih boraca i antifašista Liburnije – podaci o partizanskoj bolnici SRS I/2 „Ljubica“, njezinoj lokaciji, organizaciji i povijesnoj ulozi (link)
- Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske – opis godišnjeg pokladnog ophoda zvončara s područja Kastavštine kao nematerijalne kulturne baštine upisane na UNESCO-ov Reprezentativni popis (link)
- Turistička zajednica Matulji / Visit Matulji – opis Matulja kao zeleno-plavog zaleđa Opatijske rivijere i prostora povezanog s tradicijom, putevima i lokalnim doživljajima (link)
- Općina Matulji – informacije o kulturnim udrugama, djelovanju KUD-a Učka i značaju kulturnog amaterizma u lokalnoj zajednici (link)