Roland Garros neće mijenjati nagradni fond unatoč pritisku tenisača
Vodstvo Roland Garrosa neće mijenjati ovogodišnji nagradni fond, iako su vodeći tenisači i tenisačice uoči početka turnira pojačali pritisak na organizatore Grand Slamova tražeći veći udio u prihodima. Direktorica turnira Amélie Mauresmo potvrdila je u Parizu da se iznosi za 2026. godinu neće revidirati neposredno prije početka glavnog ždrijeba. Prema izvješću Associated Pressa, Mauresmo je poručila da organizatori žele otvoriti razgovore s igračima i njihovim predstavnicima, ali da trenutačno ne planiraju mijenjati već objavljenu raspodjelu novca. Takav stav dolazi u trenutku kada se nezadovoljstvo igrača više ne svodi samo na pojedinačne istupe, nego se pretvorilo u koordiniranu akciju dijela vrha svjetskog tenisa.
Rasprava se vodi oko pitanja koliko bi prihoda Grand Slam turniri trebali vraćati igračima kroz nagradni fond i dodatne programe potpore. Prema tvrdnjama igrača koje prenose međunarodni mediji, udio nagradnog fonda Roland Garrosa u ukupnim prihodima turnira manji je od udjela koji se uobičajeno navodi za standardne ATP i WTA turnire. Organizatori, s druge strane, ističu da je ukupni fond za ovogodišnje izdanje povećan i da su posebnu pozornost posvetili kvalifikacijama te prvim kolima, u kojima nastupaju igrači kojima je financijska potpora najvažnija za pokrivanje troškova profesionalne sezone.
Ukupni fond porastao, ali spor ostaje otvoren
Prema službenim podacima Roland Garrosa, ukupni nagradni fond za 2026. iznosi 61,723 milijuna eura, što je 9,53 posto više nego godinu ranije. Organizatori navode da je fond glavnog turnira povećan za 10,1 posto u odnosu na 2025., dok je nagradni fond kvalifikacija povećan za 12,9 posto. Posebno su povećani iznosi za prva tri kola pojedinačne konkurencije, i to između 11,11 i 11,54 posto, što organizatori predstavljaju kao mjeru usmjerenu prema igračima izvan samog vrha poretka. Nagradni fond za parove povećan je za 3,90 posto, a za natjecanja u tenisu u kolicima i quad konkurenciji izdvojeno je 1,0185 milijuna eura, odnosno 14,55 posto više nego lani.
Associated Press navodi da će pobjednici pojedinačnih turnira u muškoj i ženskoj konkurenciji ove godine dobiti po 2,8 milijuna eura. Finalisti će primiti po 1,4 milijuna eura, polufinalisti po 750.000 eura, a igrači koji ispadnu u prvom kolu glavnog turnira po 87.000 eura. Pobjednički parovi u muškoj i ženskoj konkurenciji dobit će 600.000 eura po paru, dok je za pobjednike mješovitih parova predviđeno 122.000 eura. U apsolutnom iznosu riječ je o rekordnom ili vrlo visokom fondu za pariški turnir, ali argument igrača nije usmjeren samo na nominalni rast, nego na odnos između ukupnih prihoda turnira i onoga što se isplaćuje sudionicima.
Prema navodima koje prenosi Associated Press, igrači tvrde da je udio nagradnog fonda Roland Garrosa u prihodima pao s 15,5 posto 2024. na projekciju od 14,9 posto za 2026. godinu. U istim se navodima ističe da je turnir 2025. ostvario 395 milijuna eura prihoda, uz rast od 14 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je nagradni fond rastao sporije. Zbog toga predstavnici igrača smatraju da se povećanja ne bi trebala promatrati samo kroz konačne iznose, nego i kroz razmjernu raspodjelu prihoda. Organizatori Roland Garrosa zasad nisu prihvatili zahtjev da se ovogodišnja struktura mijenja u zadnji trenutak.
Mauresmo najavila razgovore, ali ne i hitnu promjenu
Amélie Mauresmo, bivša prva tenisačica svijeta i osvajačica Wimbledona i Australian Opena, danas vodi jedan od četiri najveća turnira u sportu. Prema Associated Pressu, na pitanje postoji li mogućnost da se nagradni fond promijeni već ove godine odgovorila je da se ništa neće mijenjati, ali da će se razgovori otvoriti jer to, kako je rekla, žele sve strane. Dodala je da ne očekuje da će se problem riješiti brzo i jednostavno, nego da bi se rasprave mogle nastaviti i nakon završetka turnira. Time je organizator poslao dvostruku poruku: ovogodišnji financijski okvir ostaje zaključan, ali pitanje odnosa Grand Slamova i igrača neće nestati završetkom pariškog turnira.
Takav pristup smanjuje mogućnost neposredne promjene prije početka natjecanja, ali ostavlja prostor za pregovore o budućim izdanjima. Za organizatore je važna predvidljivost proračuna, osobito zato što Grand Slam turniri obuhvaćaju puno širi sustav od samih mečeva u glavnom ždrijebu. Troškovi uključuju infrastrukturu, sigurnost, rad službi, medijsku produkciju, održavanje terena, razvojne programe i komercijalne obveze. Igrači, međutim, polaze od činjenice da su oni glavni nositelji tržišne vrijednosti turnira i da rast prihoda od ulaznica, televizijskih prava, sponzorstava i ugostiteljskih sadržaja treba imati jasniji odraz u njihovim primanjima.
U pozadini je i šire pitanje upravljanja profesionalnim tenisom. Grand Slam turniri ne pripadaju ATP-u i WTA-u, nego ih organiziraju nacionalne teniske federacije i zasebna tijela. To znači da se njihova financijska logika i upravljački model razlikuju od redovitih turnira na muškoj i ženskoj turneji. Zbog toga se zahtjevi igrača ne odnose samo na veću isplatu po kolima, nego i na veću uključenost u odluke koje izravno utječu na raspored, medijske obveze, opterećenje, prava nastupa i dugoročnu socijalnu sigurnost profesionalaca.
Medijski prosvjed kao simbol udjela od oko 15 posto
Nezadovoljstvo igrača u Parizu dobilo je i vidljiv oblik kroz najavu ograničavanja medijskih obveza tijekom tradicionalnog dana za razgovore prije početka turnira. The Guardian je izvijestio da su vodeći igrači planirali ograničiti sudjelovanje u medijskim aktivnostima na 15 minuta, što je simbolična poruka povezana s približnim udjelom prihoda koji se, prema njihovim tvrdnjama, vraća igračima kroz nagradni fond. Umjesto uobičajenih 60 do 90 minuta različitih intervjua, fotografiranja i promotivnih obveza, igrači su se usredotočili na obvezne formate, među kojima su konferencija za medije i razgovor s nositeljem prijenosa.
Prema istom izvješću, u akciji su sudjelovali brojni visoko rangirani igrači i igračice, među njima Aryna Sabalenka, Jannik Sinner, Iga Świątek, Coco Gauff, Jessica Pegula, Mirra Andreeva, Félix Auger-Aliassime, Ben Shelton, Daniil Medvedev i Taylor Fritz. Sabalenka je pritom naglasila da se zahtjev ne odnosi samo na najbolje plaćene zvijezde, nego i na niže rangirane igrače, one koji se vraćaju nakon ozljeda i mlađu generaciju koja tek pokušava financijski opstati u profesionalnom tenisu. Takva argumentacija važna je jer ublažava dojam da se spor vodi samo oko većih iznosa za pobjednike i finaliste.
Dio igrača upozorava da vrhunski tenis ima visoke troškove koje javnost često ne vidi. Putovanja, smještaj, treneri, fizioterapeuti, oprema, kondicijska priprema, medicinska skrb i porezne obveze znatno smanjuju stvarnu zaradu, osobito za one koji nisu stalno među najboljima. Iako Grand Slamovi nude najveće novčane nagrade u sezoni, većina profesionalaca ne dolazi redovito do završnica turnira. Zato se u zahtjevima sve češće spominju i programi pomoći, mirovinski modeli, zdravstvena zaštita i bolja institucionalna zastupljenost igrača.
U fokusu su i niže rangirani profesionalci
Najveću pozornost javnosti privlače imena poput Sabalenke, Sinnera, Świątek, Gauff ili Medvedeva, ali srž spora tiče se šire piramide profesionalnog tenisa. Igrači s vrha poretka imaju unosne sponzorske ugovore i veću sigurnost, dok oni izvan vrha često ovise o rezultatima iz tjedna u tjedan. U tenisu nema klasičnog sustava plaća kao u ekipnim sportovima, a troškovi natjecanja uglavnom su individualna odgovornost igrača. Zato i relativno visoke nagrade u prvim kolima Grand Slamova ne znače jednaku financijsku stabilnost za sve sudionike.
Roland Garros u službenim materijalima ističe da je upravo zato povećao iznose za kvalifikacije i rane faze glavnog ždrijeba. Kvalifikacije su posebno važne jer ondje nastupaju igrači koji najčešće nemaju stalne prihode od velikih sponzora, a istodobno snose gotovo iste osnovne troškove putovanja i priprema kao oni iz vrha. Povećanje kvalifikacijskog fonda od 12,9 posto može imati stvaran učinak na pojedince koji se bore za ulazak u glavni turnir. Ipak, predstavnici igrača smatraju da takvi pomaci ne rješavaju glavno pitanje ako udio u ukupnim prihodima i dalje pada.
Ovaj spor zato nije samo financijska bilješka uoči turnira, nego dio šire rasprave o održivosti profesionalnog tenisa. U sportu u kojem se igra gotovo cijele godine, s čestim promjenama kontinenata, podloga i vremenskih zona, sve je više prigovora na kalendar i opterećenje. Igrači traže da se njihova uloga u stvaranju vrijednosti turnira odrazi ne samo u nagradnom fondu nego i u mehanizmima odlučivanja. Ako se razgovori nastave nakon Roland Garrosa, pitanje bi se moglo preliti i na Wimbledon, US Open i Australian Open, jer su zahtjevi usmjereni prema svim Grand Slamovima.
Turnir počinje u ozračju napetosti, ali i rekordnog interesa
Glavni turnir Roland Garrosa 2026. počinje 24. svibnja u zapadnom dijelu Pariza, a natjecanje se održava na zemljanoj podlozi koja je zaštitni znak pariškog Grand Slama. Associated Press navodi da turnir uz financijske promjene uvodi i niz novosti za gledatelje i sudionike, uključujući mogućnost nošenja uređaja za prikupljanje podataka o fizičkoj izvedbi igrača na terenu. Mauresmo je pritom naglasila važnost privatnosti igrača, osobito nakon ranijih kritika zbog pretjeranog pristupa kamerama u prostorima u kojima se tenisači pripremaju izvan terena. Organizatori su poručili da privatni prostori za igrače ostaju izvan dosega kamera.
Roland Garros se i ove godine predstavlja kao turnir koji želi kombinirati tradiciju i kontrolirane inovacije. Prema Associated Pressu, organizatori ostaju pri ljudskim linijskim sucima, za razliku od turnira koji su u većoj mjeri prihvatili elektroničko suđenje. Mauresmo je također ostavila otvorenom raspravu o mogućnosti da žene u budućnosti igraju mečeve na tri dobivena seta u pojedinim fazama turnira, ali je naglasila da se takva promjena ne može provesti preko noći. Uz sportski program najavljena su i događanja za publiku, uključujući gastronomski prostor Jardin des Chefs i besplatne projekcije mečeva na Place de la Concorde tijekom završnog tjedna.
Unatoč sporu oko novca, očekuje se da će sportski dio turnira ponovno privući veliku međunarodnu pozornost. Roland Garros je drugi Grand Slam u sezoni i najvažniji turnir na zemljanoj podlozi, a rezultati u Parizu često snažno utječu na poredak, reputaciju i tijek cijele sezone. Prošlogodišnji pobjednici bili su Carlos Alcaraz i Coco Gauff, prema izvješću Associated Pressa, što dodatno stavlja fokus na novu generaciju vodećih tenisača. U takvom kontekstu financijski prijepor ne potiskuje sportska očekivanja, ali jasno pokazuje da se profesionalni tenis nalazi u razdoblju u kojem se istodobno raspravlja o spektaklu na terenu i o raspodjeli vrijednosti koju taj spektakl stvara.
Zašto je ovaj spor važan za budućnost Grand Slamova
Grand Slam turniri imaju posebno mjesto u tenisu jer donose najviše bodova, najveći prestiž i najveću vidljivost. Upravo zato rasprava o njihovim prihodima ima veći odjek nego slični sporovi na manjim turnirima. Ako igrači uspiju nametnuti pitanje udjela u prihodima kao trajnu temu, organizatori će se morati suočiti s pritiskom da jasnije objasne financijske modele i prioritete ulaganja. Za javnost je pritom važno razlikovati dvije razine rasprave: nagradni fond može rasti u apsolutnom iznosu, a da igrači istodobno smatraju kako njihov relativni udio u ukupnom prihodu nije zadovoljavajući.
Mogući ishod ne mora nužno biti samo povećanje nagrada za pobjednike. Razgovori bi se mogli usmjeriti prema jačoj potpori kvalifikantima, boljim fondovima za ozlijeđene igrače, mirovinskim doprinosima, pokrivanju dijela putnih troškova ili stvaranju formalnog vijeća igrača pri Grand Slam turnirima. The Guardian navodi da je upravo stvaranje tijela koje bi igračima dalo veći glas u odlučivanju jedan od zahtjeva o kojima se govori u dugotrajnijem sporu. Time bi se financijska rasprava proširila na pitanje upravljanja sportom i zastupljenosti onih koji na terenu nose glavni dio natjecanja.
Za Roland Garros kratkoročno je ključno da turnir počne bez poremećaja natjecateljskog rasporeda. Igrači su zasad posegnuli za ograničenjem medijskih obveza, a ne za bojkotom mečeva, što pokazuje da žele zadržati pritisak bez izravnog ugrožavanja sportskog dijela turnira. Organizatori su, pak, odlučili ne otvarati proračun za 2026. u završnim danima prije početka glavnog ždrijeba. Time je ovogodišnji nagradni fond ostao nepromijenjen, ali rasprava koju je otvorio vrh svjetskog tenisa vjerojatno će se nastaviti i nakon posljednjeg meča na pariškoj zemlji.
Izvori:
- Roland-Garros / Fédération française de tennis – službeni pregled novosti i nagradnog fonda za izdanje 2026. (link)
- Associated Press – izvješće o odluci Amélie Mauresmo da se nagradni fond Roland Garrosa ne mijenja unatoč prigovorima igrača (link)
- Associated Press – pregled povećanja ukupnog nagradnog fonda Roland Garrosa 2026. i ključnih turnirskih novosti (link)
- The Guardian – izvješće o medijskom prosvjedu igrača i zahtjevima za veći udio u prihodima Grand Slamova (link)