Pariz traži mjesto na karti Zimskih olimpijskih igara 2030., Alpe poručuju da hokej ne smije postati pariški projekt
Rasprava o tome gdje će se igrati hokej na ledu na Zimskim olimpijskim igrama Francuske Alpe 2030. ušla je u novu političku fazu nakon što je Pariz pojačao nastojanja da bude uključen u olimpijski program, najprije kao mogući domaćin muškog turnira, a zatim i ženskog. Prema dostupnim informacijama, pariška kandidatura oslanja se na postojeće dvorane koje su već bile dio olimpijske infrastrukture za Igre 2024., prije svega Adidas Arenu i Accor Arenu, dok organizatori u francuskim Alpama još pokušavaju zaključiti konačnu kartu borilišta. Međunarodni olimpijski odbor navodi da će se Zimske olimpijske igre 2030. održati od 1. do 17. veljače 2030., a službeni koncept predviđa rasprostranjeni model s natjecanjima u četirima glavnim zonama: Haute-Savoie, Savoie, Briançonu i Nici.
Upravo je hokej na ledu postao najosjetljivija točka tog modela. Izvorno je velik dio ledenih sportova bio vezan uz Nicu, mediteranski grad koji u projektu Francuske Alpe 2030. ima ulogu južnog urbanog središta Igara. No plan da se nogometni stadion Allianz Riviera privremeno pretvori u hokejašku arenu izazvao je financijske, tehničke i političke prijepore. Organizacijski odbor je krajem travnja 2026., prema izvješću Associated Pressa koje je objavila Al Jazeera, potvrdio da zbog zastoja u Nici razmatra korištenje postojećih objekata u većim metropolama, uključujući Lyon i Pariz, osobito onih s najmanje 10.000 mjesta.
Takav zaokret otvorio je pitanje ravnoteže između pariške infrastrukture i obećanja da će Igre 2030. biti projekt francuskih Alpa, a ne još jedan nastavak olimpijske priče glavnog grada nakon Pariza 2024. Laurent Wauquiez, jedan od ključnih političkih aktera alpske kandidature i predsjednik skupine zastupnika Desnice republikanaca u francuskoj Nacionalnoj skupštini, zauzeo je izrazito tvrd stav prema pariškim ambicijama. Prema izvornom tekstu, Wauquiez je poručio da je "Paris is out", dodavši i kratko "enough!", čime je jasno signalizirao protivljenje onome što opisuje kao pariško favoriziranje.
Zašto je hokej na ledu postao najtraženije borilište
Hokej na ledu na Zimskim olimpijskim igrama ima posebnu težinu jer zahtijeva velike dvorane, velik broj utakmica, složen raspored treninga i značajan kapacitet za gledatelje, medije i televizijsku produkciju. Za razliku od pojedinačnih natjecanja koja traju nekoliko dana, olimpijski hokejaški turniri, muški i ženski, protežu se kroz veći dio Igara. Zbog toga lokacija hokeja nije samo tehničko pitanje, nego i pitanje vidljivosti, prodaje ulaznica, naslijeđa i regionalnog prestiža.
Pariz u toj raspravi ima snažan argument: postojeće velike dvorane, prometnu dostupnost, hotelski kapacitet i iskustvo stečeno tijekom Ljetnih olimpijskih igara 2024. Paris Entertainment Company, operator Adidas Arene i Accor Arene, prema izvješću Associated Pressa iz travnja 2026., već je podnio ponudu za domaćinstvo hokeja. Obje dvorane korištene su tijekom Pariza 2024., a činjenica da su postojeći objekti uklapa se u širu olimpijsku politiku smanjenja troškova i izbjegavanja gradnje borilišta bez jasne dugoročne namjene.
S druge strane, uključivanje Pariza stvorilo bi politički osjetljiv presedan. Koncept Igara Francuske Alpe 2030. izgrađen je na ideji da se zimski sportovi vrate planinskim regijama i da se koristi postojeća sportska baština od sjevernih Alpa do Mediterana. Međunarodni olimpijski odbor u svojoj službenoj viziji navodi da bi sportovi trebali biti organizirani u četirima klasterima, od područja oko Ženevskog jezera i sjevernih Alpa do juga Francuske, uz korištenje što većeg broja postojećih objekata. Ako bi glavni grad preuzeo jedan od najgledanijih turnira, protivnici takvog rješenja mogli bi tvrditi da se simboličko središte Igara udaljava od regija koje su kandidaturu iznijele.
Nice između ambiciozne uloge i lokalnog otpora
Nica je od početka predstavljana kao ključna urbana točka projekta. Prema službenim materijalima Međunarodnog olimpijskog odbora, zatvaranje Igara planira se na Promenade des Anglais, čime bi Zimske olimpijske igre prvi put dobile završnu svečanost izvan stadiona, nadahnutu pariškim modelom ceremonije na otvorenom. Grad je trebao nositi velik dio ledenog programa, dok bi planinska borilišta bila raspoređena u Savoji, Haute-Savoie i području Briançona.
Problem je nastao oko Allianz Riviere, stadiona nogometnog kluba OGC Nice. Prema izvješću Associated Pressa, novi gradonačelnik Nice Eric Ciotti usprotivio se planu prema kojem bi klub na dulje vrijeme izgubio pristup stadionu zbog privremene pretvorbe u hokejaško borilište. Organizatori su zatim proučavali alternativne lokacije za privremenu ledenu dvoranu, ali su, prema istoj objavi, tehničke, vremenske i financijske analize pokazale ozbiljna ograničenja, uključujući vrlo visoke troškove i utjecaj na lokalnu infrastrukturu.
Financijska dimenzija dodatno je opteretila raspravu. Le Monde je u studenome 2025. izvijestio da je francuski zastupnik Frédéric Maillot, izvjestitelj za sportski proračun za 2026., kritizirao planirane troškove ledene infrastrukture u Nici. Prema tom izvješću, nova stalna ledena dvorana procijenjena je na 138 milijuna eura, dok bi privremena pretvorba Allianz Riviere, uključujući naknade koncesionaru za višemjesečno korištenje, iznosila približno 80 milijuna eura. Ukupno bi se, prema Le Mondeu, radilo o oko 218 milijuna eura.
Ministrica sporta Marina Ferrari branila je projekt ističući, prema Le Mondeu, da je postojeća klizališna infrastruktura u Nici zastarjela i energetski neučinkovita te da bi nova višenamjenska dvorana bila dio naslijeđa Igara. Kritičari, međutim, smatraju da se olimpijski cilj održivosti ne može svesti samo na izgradnju novog objekta ako već postoje dvorane koje mogu prihvatiti međunarodna natjecanja. U toj napetosti između naslijeđa, troškova i lokalnog otpora nalazi se srž sadašnje odluke o hokeju.
Pariz i Lyon kao gotova rješenja, ali ne i politički neutralna
Razmatranje Pariza i Lyona nije došlo iznenada. Francuska će 2028. biti domaćin Svjetskog prvenstva u hokeju na ledu, a prema Le Mondeu, upravo se Accor Arena u Parizu i LDLC Arena u Lyonu navode kao objekti koji će biti uključeni u to natjecanje. To organizatorima ZOI 2030. daje praktičan argument: dvorane koje mogu ugostiti vrhunski hokej već postoje, logistički su provjerljive i mogu smanjiti potrebu za skupim privremenim rješenjima.
No za alpske regije pitanje nije samo gdje je najjednostavnije igrati utakmice. Auvergne-Rhône-Alpes i Provence-Alpes-Côte d'Azur politički su i financijski nositelji projekta, a njihovi predstavnici očekuju da će olimpijski program donijeti gospodarske, turističke i infrastrukturne koristi lokalnim zajednicama. Međunarodni olimpijski odbor u ožujku 2026. objavio je da se za Igre 2030. očekuje oko 2,4 milijarde eura nabavnih prilika te da bi više od polovice ugovora trebalo biti namijenjeno malim i srednjim poduzećima. Takvi podaci objašnjavaju zašto se borba za borilišta doživljava i kao borba za lokalni razvoj, a ne samo kao organizacijska tablica.
Wauquiezovo protivljenje Parizu treba čitati u tom okviru. Njegova poruka da je Pariz izvan igre odražava širi strah da bi francuska prijestolnica, zahvaljujući već izgrađenoj olimpijskoj infrastrukturi i političkoj težini, mogla preuzeti vidljiv dio projekta koji je izboren pod oznakom Alpa. U francuskom sportskom sustavu to je osobito osjetljivo nakon što je Pariz 2024. dobio veliku međunarodnu pozornicu, dok zimske regije nastoje pokazati da i one mogu biti središte globalnog događaja.
Lyon se u toj raspravi pojavljuje kao srednje rješenje. Nalazi se bliže alpskom prostoru od Pariza, već je povezan s organizacijskim strukturama jer je sjedište Organizacijskog odbora smješteno u području Décines-Charpieu, a LDLC Arena ima kapacitet i infrastrukturu velikog modernog objekta. Ipak, i Lyon bi otvorio pitanje koliko se daleko Zimske olimpijske igre mogu udaljiti od planinskih domaćina, a da pritom zadrže politički i simbolički identitet projekta Francuske Alpe 2030.
Odluka se uklapa u širu olimpijsku politiku štednje
Spor oko hokeja dio je većeg zaokreta u načinu na koji se organiziraju olimpijske igre. Međunarodni olimpijski odbor posljednjih godina sve snažnije potiče korištenje postojećih ili privremenih objekata kako bi se smanjili troškovi i rizik od takozvanih bijelih slonova, sportskih građevina bez dugoročne svrhe. Francuske Alpe 2030. upravo se na tom načelu predstavljaju kao decentralizirane i održivije Igre, oslonjene na postojeću zimsku sportsku baštinu.
Najjasniji primjer takvog pristupa već je klizanje na dugim stazama. Budući da Francuska nema odgovarajući oval i da bi gradnja novog bila skupa i teško opravdana nakon Igara, organizatori su već u fazi kandidature otvorili mogućnost da se ta disciplina održi izvan Francuske, u zemlji s postojećim objektom. Le Monde navodi da se kao opcije spominju Nizozemska ili Italija. Ako se za jednu disciplinu već prihvatilo prekogranično rješenje zbog financijske racionalnosti, zagovornici Pariza i Lyona tvrde da bi slična logika mogla vrijediti i za hokej.
Razlika je, međutim, u vidljivosti i političkom značenju. Premještanje brzog klizanja izvan Francuske može se obrazložiti nedostatkom specifične infrastrukture, dok bi hokej mogao ostati u Francuskoj, ali izvan alpskog ili mediteranskog plana koji je predstavljen javnosti. Zbog toga su reakcije oštrije. U pitanju nije samo održivost, nego i povjerenje između organizatora, lokalnih vlasti, sportskih saveza i stanovništva regija koje očekuju da će od Igara imati izravne koristi.
Organizatori pod pritiskom rokova
Organizacijski odbor Francuske Alpe 2030. mora odluke donositi u uskom vremenskom okviru. Prema izvješću Associated Pressa, rezultati analiza o mogućim lokacijama za hokej trebali su biti predstavljeni izvršnom odboru organizatora 11. svibnja 2026., dok se potvrda konačnih borilišta očekuje u kontekstu odluka Međunarodnog olimpijskog odbora o programu i lokacijama. IOC je još 2025. naveo da se masterplan borilišta razvija i da organizacijski odbor priprema višegodišnji proračun s dionicima, što pokazuje da projekt još nije u fazi potpuno zatvorene karte.
Predsjednik Organizacijskog odbora Edgar Grospiron, bivši olimpijski pobjednik u skijanju slobodnim stilom, prema Associated Pressu je naglasio da analize vode prema postojećim objektima koji su bolje prilagođeni i održiviji. Ta izjava sugerira da organizatori ne žele braniti izvorni plan pod svaku cijenu ako bi on ugrozio proračun, raspored ili izvedivost. Istodobno, politički otpor iz alpskih regija pokazuje da se svaka promjena mora pažljivo objasniti kako ne bi djelovala kao udaljavanje od izvornog obećanja.
Konačna odluka o hokeju zato će biti test upravljanja cijelim projektom. Ako organizatori odaberu Pariz, dobit će postojeću infrastrukturu i visoku tržišnu vidljivost, ali će riskirati optužbe da su popustili središnjoj državi i pariškom utjecaju. Ako ostanu pri Nici ili pronađu drugo južno rješenje, morat će dokazati da su troškovi i logistika pod kontrolom. Ako prednost dobije Lyon, odluka bi mogla izgledati uravnoteženije, ali i dalje neće zadovoljiti sve one koji žele da olimpijski program ostane što bliže alpskom prostoru.
Što spor govori o budućnosti Igara 2030.
Francuske Alpe 2030. službeno su izabrane za domaćina na 142. zasjedanju Međunarodnog olimpijskog odbora u Parizu 24. srpnja 2024., a IOC je u travnju 2025. odobrio potpisivanje ugovora o domaćinstvu, čime je omogućio formalni početak rada novog organizacijskog odbora. To znači da projekt ima institucionalnu potvrdu, ali i obvezu da u idućim godinama uskladi političke interese, financijske granice i sportske potrebe. Hokejaška rasprava pokazuje koliko će taj posao biti složen.
Za gledatelje i sportaše najvažnije je da turniri budu organizirani u kvalitetnim uvjetima, s dobrim ledom, rasporedom, svlačionicama, prometom i sigurnošću. Za lokalne vlasti presudno je da odluke budu pravedne i da se koristi Igara ne koncentriraju samo ondje gdje već postoji najveća infrastruktura. Za Međunarodni olimpijski odbor slučaj hokeja bit će primjer kako se načelo održivosti primjenjuje u praksi kada se sudari s regionalnim očekivanjima.
Do konačne potvrde karte borilišta, Pariz ostaje snažan kandidat po infrastrukturi, ali politički osporavan izbor. Nica zadržava važnu ulogu u ledenom programu i završnoj ceremoniji, ali mora riješiti otpor oko stadiona i troškova. Lyon se nameće kao kompromisna opcija, no ni on ne uklanja pitanje identiteta Igara. Zato Wauquiezova poruka nije samo rečenica iz političke polemike, nego znak da će se uoči 2030. voditi šira rasprava o tome kome Zimske olimpijske igre u Francuskoj zapravo pripadaju: planinama koje su ih kandidirale, gradovima koji imaju dvorane ili nacionalnom projektu koji mora spojiti oboje.
Izvori:
- Izvorni tekst korisnika – polazišne informacije o sporu oko karte borilišta, pariškoj kandidaturi i izjavi Laurenta Wauquieza
- Međunarodni olimpijski odbor – službena stranica Zimskih olimpijskih igara Francuske Alpe 2030. s datumima, osnovnim informacijama i najnovijim objavama (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – objašnjenje koncepta četiri klastera i korištenja postojećih borilišta u viziji Francuske Alpe 2030. (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – objava o nabavnoj strategiji i očekivanim gospodarskim učincima Igara 2030. (link)
- Associated Press / Al Jazeera – izvješće o potrazi organizatora za alternativnim hokejaškim lokacijama izvan Nice, uključujući Pariz i Lyon (link)
- Le Monde – analiza troškova planirane ledene infrastrukture u Nici i kritika alternativnih rješenja za hokej na ledu (link)