Europski satelitski navigacijski sustav Galileo dobio je dva nova člana: satelite SAT 33 i SAT 34, koji su 17. prosinca 2025. uspješno lansirani s Europskog svemirskog centra u Kourouu, u Francuskoj Gvajani, na raketi-nosaču Ariane 6. Riječ je o prvoj misiji u kojoj su operativni sateliti Galilea poletjeli upravo na novoj europskoj teškoj raketi, što ovu misiju čini prekretnicom za europsku autonomiju u pristupu svemiru i za dugoročnu otpornost sustava satelitske navigacije Europske unije.
Let označen kao VA266 predstavlja 14. operativno lansiranje programa Galileo (Galileo Launch 14 – L14) i ujedno peti let rakete Ariane 6 od njezina uvođenja u službu. Lansiranje je izvedeno u konfiguraciji Ariane 62, s dva pomoćna potisnika na kruto gorivo, pri čemu je raketa nosila dva identična satelita ukupne mase od oko 1,46 tone. Nakon standardne sekvence faznog odvajanja, gornji stupanj rakete uveo je satelite u planiranu srednju Zemljinu orbitu.
Ariane 6 kao temelj nove europske svemirske strategije
Ariane 6 je najnovija generacija europske teške rakete-nosača, razvijena pod vodstvom konzorcija ArianeGroup za Europsku svemirsku agenciju (ESA). Projektirana je kao modularna i skalabilna platforma koja može nositi širok spektar tereta – od znanstvenih i komercijalnih satelita do misija za sigurnost i obranu. Nakon umirovljenja Arianea 5 te prekida suradnje sa Sojuzom iz Kouroua, Ariane 6 preuzima ključnu ulogu u ponovnom uspostavljanju neovisnog europskog pristupa svemiru.
VA266 je peti let Arianea 6 i ujedno prva misija u kojoj raketa služi za izravno jačanje infrastrukture Europske unije u orbiti. Do sada je dio satelita Galileo, zbog geopolitičkih okolnosti i kašnjenja u razvoju rakete, morao biti lansiran na komercijalnim raketama izvan Europe. Uspješna misija Arianea 6 s dva nova satelita znači da se Europska unija postupno vraća na vlastitu lansirnu infrastrukturu, što je osobito važno za strateške programe poput globalne satelitske navigacije.
Konfiguracija Ariane 62, korištena u ovoj misiji, oslanja se na kombinaciju glavnog kriogenski pogonjenog stupnja i dva pomoćna potisnika, što omogućuje optimalnu ravnotežu između nosivosti i troškova. Ta fleksibilnost ključna je za planirani lanserni ritam u nadolazećim godinama, kada će Ariane 6 morati opsluživati ne samo Galileo već i druge europske programe, uključujući promatranje Zemlje, komunikaciju i znanstvene misije u dubokom svemiru.
Detalji misije VA266: putovanje do srednje Zemljine orbite
Lansiranje misije Galileo L14 obavljeno je 17. prosinca 2025. u 2:01 po lokalnom vremenu u Kourouu (5:01 UTC, 6:01 po srednjoeuropskom vremenu). Nakon polijetanja, raketa je u svega nekoliko minuta probila guste oblake iznad Francuske Gvajane i nastavila uspon prema svemiru. Bočni potisnici odvojili su se manje od tri minute nakon lansiranja, a slijedio je i odbačaj zaštitnog oklopa (fairinga) koji je štitio satelite tijekom prolaska kroz gušće slojeve atmosfere.
Nakon što je glavni stupanj završio svoj rad, gornji stupanj rakete s kriogenim motorom Vinci preuzeo je ulogu i u više je navrata palio motor kako bi precizno oblikovao putanju prema planiranoj orbiti. Ukupno vrijeme leta do odvajanja satelita iznosilo je nešto manje od četiri sata, dok je nominalno vrijeme separacije bilo planirano oko 3 sata i 55 minuta nakon polijetanja. Sateliti su potom započeli ranu fazu operacija, u kojoj se provodi niz automatiziranih i ručno nadziranih testova.
U toj fazi posebna se pažnja posvećuje razmještanju i zaključavanju solarnih panela, provjeri rada pogonskog sustava, navigacijskih antena i preciznih atomskih satova koji su srce svakog navigacijskog satelita. Tek nakon što su potvrđeni stabilno napajanje i komunikacija sa zemaljskim stanicama, misija je službeno proglašena uspješnom, a sateliti spremnima za daljnje podizanje na ciljnu operativnu orbitu.
SAT 33 i SAT 34 najprije su umetnuti u srednju Zemljinu orbitu na visini od oko 22 900 kilometara, nakon čega slijedi razdoblje fino podešavanja orbita i tzv. drift faza. Tijekom otprilike četiri mjeseca sateliti će polako manevrirati do svojih konačnih točaka unutar konstelacije, na visini od oko 23 200 kilometara. Paralelno se provodi detaljna provjera svih sustava kako bi, po završetku ispitivanja, mogli ući u punu operativnu službu.
Galileo – najprecizniji globalni navigacijski satelitski sustav
Galileo je globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS) Europske unije i smatra se trenutno najpreciznijim civilnim sustavom satelitske navigacije na svijetu. Njegovi signali omogućuju pozicioniranje u realnom vremenu s pogreškom u razini metra za milijarde korisnika diljem planeta. Ključna razlika u odnosu na američki GPS, ruski GLONASS ili kineski BeiDou je u tome što je Galileo pod civilnom kontrolom i razvijen prije svega za civilne, ali i sigurnosno-kritične primjene unutar Europe.
Sateliti emitiraju više različitih signala: otvorenu uslugu za sve korisnike, komercijalne signale visoke preciznosti te zaštićenu, šifriranu javnu reguliranu uslugu (PRS) namijenjenu državnim institucijama, sigurnosno-obavještajnom sektoru i kritičnoj infrastrukturi. Upravo dodatna razina robusnosti i otpornosti sustava čini Galileo ključnim alatom za gospodarstvo, promet i sigurnost Europske unije.
Prema podacima institucija EU i operatera sustava, Galileo-vi signali već sada svakodnevno podupiru oko 4,5 milijardi uređaja diljem svijeta – od pametnih telefona i automobilskih navigacija do složenih sustava u zrakoplovstvu, željezničkom i pomorskom prometu, poljoprivredi preciznog navođenja, energetici i uslugama traganja i spašavanja. Svaki novi satelit u konstelaciji povećava dostupnost i kvalitetu signala, osobito u urbanim okruženjima i na višim geografskim širinama.
U trenutku lansiranja satelita SAT 33 i SAT 34, konstelacija Galilea sastojala se od više od trideset satelita u orbitama raspoređenim u tri orbitalne ravnine. Većina njih je operativna, dok dio služi kao orbitalna pričuva ili prolazi kroz fazu komisije. Nova dva satelita pripadaju prvoj generaciji satelita pune operativne sposobnosti (Full Operational Capability – FOC) i dizajnirani su tako da nadopune postojeću mrežu, povećaju broj aktivnih satelita i osiguraju dovoljno pričuvnih kapaciteta za dugoročno neprekidno pružanje usluge.
SAT 33 i SAT 34: nova karika u prvoj generaciji Galilea
SAT 33 i SAT 34, u katalogu poznati i kao Galileo-FOC FM33 i FM34, najnoviji su članovi prve generacije operativnih satelita. Poput svojih prethodnika, opremljeni su pasivnim vodikovim maserima i rubidijevim atomskim satovima, kombinacijom koja omogućuje iznimno stabilno i precizno mjerenje vremena. U navigacijskim sustavima vrijeme je praktički jednako udaljenosti, pa je točnost satova izravno povezana s preciznošću određivanja položaja korisnika na Zemlji.
Uz navigacijsku opremu, sateliti nose i opremu za sudjelovanje u međunarodnom sustavu traganja i spašavanja Cospas-Sarsat. Galileo sudjeluje u tom sustavu kroz uslugu Search and Rescue (SAR), koja omogućuje brže lociranje signala upomoć emitiranih s plovila, zrakoplova ili osobnih lokatora. Nova dva satelita dodatno zgušnjavaju mrežu SAR transpondera u orbiti, skraćujući vrijeme otkrivanja signala i povećavajući vjerojatnost pravovremene reakcije spasilačkih službi.
Nakon lansiranja, SAT 33 i SAT 34 prolaze kroz višemjesečnu fazu ranih orbitalnih operacija i testiranja. U tom razdoblju stručnjaci provjeravaju rad svih podsustava – od pogona i kontrole orijentacije do komunikacijskih kanala i generiranja navigacijskih signala. Tek nakon završetka te verifikacije sateliti se u potpunosti integriraju u operativnu konstelaciju i počinju doprinositi svakodnevnim uslugama, od osnovnog pozicioniranja do naprednih usluga visoke preciznosti.
Podjela uloga: Europska komisija, ESA, EUSPA i industrija
Program Galileo primjer je kompleksne podjele uloga između institucija Europske unije, europskih svemirskih agencija i industrije. Vlasnik sustava je Europska unija, a stratešku političku odgovornost nosi Europska komisija. ESA je zadužena za razvoj svemirskog segmenta, satelita i lansirne infrastrukture, kao i za nabavu raketa-nosača poput Arianea 6. U ovoj misiji ESA je u ime Europske komisije ugovorila i nadzirala lansiranje s operaterom Arianespace.
Arianespace, komercijalni operater raketa Ariane i Vega, odgovoran je za pripremu i izvođenje same misije VA266: od integracije rakete i korisnog tereta, preko operacija na lansirnoj rampi, do vođenja leta tijekom uspona. S druge strane, glavnu industrijsku ulogu u razvoju rakete ima tvrtka ArianeGroup, koja koordinira mrežu od više od 600 europskih kompanija, uključujući stotine malih i srednjih poduzeća. Ta industrijska mreža čini Ariane 6 jednim od stupova europske svemirske industrije.
Satelite Galileo prve generacije, uključujući SAT 33 i SAT 34, proizvela je njemačka tvrtka OHB u suradnji s britanskom kompanijom Surrey Satellite Technology Ltd (SSTL). Nakon što su sateliti stigli u Francusku Gvajanu, timovi ESA-e, OHB-a i Arianespacea proveli su završna ispitivanja, punjenje gorivom i integraciju u zaštitni oklop rakete. U završnoj fazi sateliti su, zajedno s gornjim stupnjem, podignuti na vrh rakete i pripremljeni za laniranje.
U trenutku kada sateliti uđu u operativnu službu, primat nad njihovim svakodnevnim upravljanjem preuzima Agencija Europske unije za svemirski program (EUSPA), sa sjedištem u Pragu. EUSPA je odgovorna za nadzor konstelacije, upravljanje uslugama i koordinaciju s korisnicima, uključujući industriju, javne službe i državna tijela. Na taj način zatvara se krug: od političkog odlučivanja u institucijama EU, preko tehničkog razvoja u ESA-i i industriji, do operativnog upravljanja i stvarnih korisničkih aplikacija.
Zašto su ova dva satelita važna za Europu
Iako se na prvi pogled čini da dva dodatna satelita u konstelaciji ne mijenjaju radikalno sliku globalne satelitske navigacije, u praksi je njihova uloga izuzetno važna. Galileo je dizajniran tako da, uz osnovni broj operativnih satelita, u orbiti uvijek postoji dovoljan broj pričuvnih letjelica koje mogu preuzeti ulogu ako pojedini satelit zatreba servis, ako dođe do tehničkog kvara ili planiranog isključenja radi upravljanja konstelacijom.
SAT 33 i SAT 34 pojačavaju upravo taj sloj robusnosti. Njihovim ulaskom u službu Europa dobiva veću sigurnost da će sustav moći pružati 24/7 usluge i u razdobljima pojačane potražnje, planiranih radova ili nepredviđenih incidenata u orbiti. Time se izravno podupire niz kritičnih sektora – od civilnog zrakoplovstva i kontrole zračnog prometa, preko pomorskog i riječnog prometa, do logistike, energetike i telekomunikacija.
S gledišta geopolitike, ova misija predstavlja i jasan signal da Europska unija ne želi ovisiti o ne-europskim raketama-nosačima za lansiranje ključne strateške infrastrukture. Nakon razdoblja u kojem su pojedini sateliti Galileo polijetali na ruskim raketama Sojuz ili komercijalnim američkim raketama, povratak na Ariane kao primarni nosač ponovno uspostavlja kontrolu nad cijelim lancem – od odluke o misiji do operativnog satelita na orbiti.
Za građane i gospodarstvo to znači sigurniju, predvidljiviju i dugoročno pouzdaniju uslugu navigacije. Za europsku industriju svemira misija potvrđuje da novi lanser radi pouzdano i da je spreman preuzeti redovitu komercijalnu ulogu na globalnom tržištu lansiranja, u konkurenciji sa snažnim igračima iz Sjedinjenih Država, Rusije i Kine.
Širi kontekst: od prve generacije Galilea do nadolazeće G2G
Lansiranje satelita SAT 33 i SAT 34 dio je završne faze izgradnje prve generacije konstelacije Galileo. Prema planovima programa, preostala su još četiri satelita prve generacije koja čekaju lansiranje, također predviđeno na raketama Ariane 6 u konfiguraciji Ariane 62. Kada svi sateliti budu na orbiti i operativni, Europa će imati potpuno popunjenu konstelaciju s dovoljnom pričuvom za pouzdanu uslugu tijekom sljedećih desetljeća.
Istodobno se već intenzivno radi na drugoj generaciji Galilea (G2G), koju razvijaju velike europske svemirske tvrtke poput Thales Alenia Spacea i Airbusa. Nova generacija satelita donijet će digitalne navigacijske terete, naprednije antene, električni pogon, međusatellitske veze te dodatne i eksperimentalne atomske satove za još precizniju sinkronizaciju vremena. Prve letjelice druge generacije trebale bi se početi lansirati od 2027. godine, pri čemu je predviđeno da budu potpuno kompatibilne s postojećom flotom prve generacije.
Prijelaz s prve na drugu generaciju odvijat će se postupno, uz istodobno održavanje pune usluge za korisnike. U toj tranziciji, sateliti poput SAT 33 i SAT 34 imaju dvostruku ulogu: s jedne strane osiguravaju da sustav ostane pouzdan i dobro pokriven dok se nova generacija razvija i uvodi, a s druge strane pružaju platformu za prijelazne strategije upravljanja konstelacijom, gdje će se istodobno u orbiti nalaziti sateliti različitih tehnoloških generacija.
Utjecaj na svakodnevni život i gospodarstvo
Utjecaj misije VA266 i satelita SAT 33 i SAT 34 najjasnije se vidi u primjenama koje građani koriste gotovo nesvjesno. Navigacijske aplikacije u pametnim telefonima, usluge određivanja položaja za dostavne službe i logistiku, elektroničko naplaćivanje cestarine, sinkronizacija vremena u telekomunikacijskim mrežama i energetskim sustavima – sve se to u pozadini oslanja na globalne navigacijske satelitske sustave, među kojima Galileo ima sve veću ulogu.
Za sektor prometa dodatna poboljšanja točnosti i dostupnosti signala olakšavaju primjenu naprednih sustava pomoći vozaču, autonomne vožnje i precizne plovidbe u uskim kanalima ili u blizini luka. U zrakoplovstvu, točna satelitska navigacija omogućuje optimizirane rute, smanjenje potrošnje goriva i sigurnije prilaze zračnim lukama, osobito u lošim vremenskim uvjetima.
U poljoprivredi, sustavi preciznog navođenja strojeva omogućuju optimizaciju upotrebe gnojiva i pesticida, smanjenje preklapanja u obradi tla i uštedu goriva. Time se istodobno smanjuju troškovi, povećava prinos i ublažava negativan utjecaj na okoliš. U energetici, precizna sinkronizacija koju pružaju satelitski signali ključna je za stabilan rad elektroenergetskih mreža, pogotovo u uvjetima sve većeg udjela obnovljivih izvora.
Posebno važna uloga Galilea jest u sustavima traganja i spašavanja. Zahvaljujući SAR usluzi, signali sa spasilačkih radiofara, prsluka za spašavanje ili osobnih lokatora brže se otkrivaju i preciznije lokaliziraju. To izravno spašava živote u slučajevima pomorskih nesreća, planinarskih nesreća, avionskih udesa i drugih situacija u kojima je svaka minuta važna.
Europa jača otpornost i stratešku autonomiju
Misija Galileo L14 s raketom Ariane 6 dolazi u trenutku kada se globalno tržište lansiranja brzo mijenja, a ovisnost o ograničenom broju komercijalnih pružatelja usluga lansiranja prepoznata je kao strateški rizik. Uspješnim izvršenjem misije VA266, Europa potvrđuje da može samostalno lansirati ključne komponente svoje svemirske infrastrukture i tako smanjiti ranjivost na političke ili komercijalne šokove.
Za Europsku svemirsku agenciju i industrijske partnere to je i potvrda da je Ariane 6 spreman za ulazak u fazu redovite eksploatacije. Sljedeći koraci uključuju povećanje ritma lansiranja, nadolazeće misije za Galileo i druge programe te daljnje dorade sustava kako bi raketa dugoročno bila konkurentna na tržištu. Istodobno, za Europsku uniju ovaj let predstavlja još jedan dokaz da ulaganje u vlastite svemirske kapacitete nije samo tehnološko, nego i političko pitanje, usko vezano uz sigurnost, gospodarstvo i međunarodni utjecaj.
SAT 33 i SAT 34, iako su po dimenzijama tek dvije relativno male letjelice u orbiti, simboliziraju širi iskorak – kombinaciju europske tehnološke stručnosti, koordinacije institucija i industrije te dugoročnog političkog opredjeljenja za samostalnost u svemiru. Njihova uloga u nadolazećim godinama bit će tihog, ali stalnog karaktera: iz orbite će, gotovo neprimjetno, pomagati milijardama korisnika da se orijentiraju, povežu i sigurno kreću svijetom.
Kreirano: nedjelja, 21. prosinca, 2025.
Pronađite smještaj u blizini