Hrvatska je tijekom 2024. nastavila provoditi ključne reforme u turizmu s naglaskom na održivost, otpornost i digitalnu tranziciju. Ministarstvo turizma i sporta, uz suradnju s relevantnim tijelima i institucijama, radi na uspostavi sveobuhvatnog sustava koji će omogućiti bolji nadzor nad razvojem turizma te njegovim utjecajem na okoliš i lokalne zajednice. Ove promjene uključuju donošenje nekoliko pravilnika koji će pomoći destinacijama u upravljanju svojim turističkim kapacitetima na način koji smanjuje negativne utjecaje prekomjernog turizma.

Jedan od ključnih segmenata reforme odnosi se na Pravilnik o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta, kojim se definira maksimalan broj turista koje destinacija može primiti u isto vrijeme, a da se pri tome ne naruši kvaliteta života lokalnog stanovništva ili turistička infrastruktura. Ovaj izračun posebno je važan za razvijenije destinacije koje su suočene s velikim priljevom turista, čime se nastoji spriječiti negativne posljedice prekomjernog turizma. Kako bi se izračun mogli primijeniti na pravi način, Ministarstvo je objavilo smjernice koje detaljno opisuju postupak prikupljanja podataka te metode primarne istraživačke aktivnosti, uključujući anketiranje lokalnog stanovništva i turista.

Osim upravljanja kapacitetima, ključna komponenta reforme je uspostava indeksa održivosti turizma, koji omogućuje destinacijama praćenje njihovog razvoja kroz jasno definirane pokazatelje. Ministarstvo je stavilo poseban naglasak na važnost ujednačenog postupanja svih turističkih zajednica, no također je ostavilo prostora za fleksibilnost, kako bi svaka destinacija mogla prilagoditi smjer svog razvoja ovisno o lokalnim specifičnostima. Ova strategija također omogućuje gradovima i općinama da ograniče izdavanje novih dozvola za smještajne i ugostiteljske objekte ukoliko izračun kapaciteta pokaže da je to potrebno, pružajući im dodatne alate za upravljanje turističkim razvojem.

Pravilnici i smjernice usvojeni u sklopu ove reforme temelj su za dugoročni održivi razvoj turizma do 2030. godine. Ministarstvo turizma i sporta također je predstavilo novi zakon o turizmu, kojim se uspostavlja okvir za sustavno praćenje i razvoj sektora. Zakon predviđa uspostavu satelitskog računa održivosti turizma, koji će pružati detaljne informacije o ekonomskom, ekološkom i društvenom utjecaju turizma na razini nacionalnih i regionalnih turističkih zajednica. Time će se omogućiti kvalitetnija procjena i planiranje aktivnosti usmjerenih na očuvanje prirodnih resursa, poboljšanje kvalitete života stanovnika te osiguranje konkurentnosti hrvatskog turizma na globalnoj razini.

Važan element ove strategije su i planovi upravljanja destinacijom, koji moraju biti usvojeni do kraja ove godine za destinacije nižih kategorija (ITR III, IV i 0), dok će razvijenije destinacije (ITR I i II) imati rok do kraja 2025. godine. Ovi planovi pružaju temelje za razvoj smještajnih kapaciteta, određivanje prostora za nove investicije te ograničenja u područjima gdje je to potrebno. Također omogućuju veću koordinaciju između lokalne samouprave i turističkih zajednica, čime se stvara održiviji turistički ekosustav.

Kroz ove reforme, Hrvatska se postavlja kao jedan od lidera u održivom turizmu u Europi, osiguravajući dugoročne koristi kako za lokalno stanovništvo, tako i za turiste. Povećana pažnja na održivost, očuvanje okoliša i smanjenje sezonalnosti turizma ključni su faktori u postizanju ciljeva postavljenih do 2030. godine, a suradnja između turističkih zajednica, lokalnih vlasti i nacionalnih tijela nastavit će biti ključna za uspjeh ove ambiciozne strategije.