Europske zračne luke u ožujku zabilježile rast putnika od 3,8 posto unatoč krizi na Bliskom istoku
Putnički promet u europskim zračnim lukama porastao je u ožujku 2026. za 3,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je 13. svibnja ACI Europe, europsko udruženje zračnih luka. Riječ je o rastu koji je, prema toj organizaciji, ostao uglavnom u skladu s veljačom, kada je povećanje iznosilo 4,2 posto, iako je zrakoplovno tržište već bilo pod pritiskom sukoba na Bliskom istoku koji je počeo 28. veljače 2026. Podaci pokazuju da je potražnja za zračnim prijevozom u Europi ostala otporna i nakon novog geopolitičkog šoka, ali i da se učinci krize nisu ravnomjerno rasporedili po tržištima.
Prema izvješću ACI Europe, zračne luke u skupini EU+ povećale su broj putnika za 4,1 posto, dok je ostatak Europe rastao sporije, za 2,6 posto. Usporenje izvan EU+ tržišta ACI Europe povezuje ponajprije s iznimno snažnim padom prometa u izraelskim zračnim lukama, gdje su putničke količine bile manje za 86,3 posto. Organizacija u kategoriju EU+ ubraja Europsku uniju, Europski gospodarski prostor, Švicarsku i Ujedinjenu Kraljevinu, dok u ostatak Europe uključuje, među ostalima, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Tursku, Izrael, Ukrajinu, Moldovu, Sjevernu Makedoniju i Uzbekistan.
Objavljeni podaci važni su jer dolaze u trenutku kada se europski zračni promet istodobno suočava s nekoliko pritisaka: geopolitičkim poremećajima, preusmjeravanjem ruta, mogućim ograničenjima u opskrbi mlaznim gorivom, troškovnim pritiskom na aviokompanije i sve većim opterećenjem zračnih luka uoči ljetne sezone. Iako ukupni rast od 3,8 posto upućuje na stabilnu potražnju, detaljniji pregled otkriva znatne razlike između država, veličina zračnih luka i pojedinih prometnih segmenata. Najsnažniji rast bilježile su neke manje i srednje destinacije, dok su najveća europska tržišta uglavnom rasla umjerenije.
Sukob promijenio rute, ali nije zaustavio potražnju
Glavni direktor ACI Europe Olivier Jankovec ocijenio je da je prvi mjesec rata na Bliskom istoku ponovno pokazao otpornost potražnje za zračnim prijevozom u uvjetima velikog geopolitičkog šoka. Prema njegovim riječima, mnoge europske zračne luke izgubile su izravnu povezanost s regijom, no prometni tokovi prema Aziji brzo su se prilagodili alternativnim izravnim i neizravnim rutama. Jankovec je naveo i da je takvo preusmjeravanje donekle poduprlo promet unutar Europe, dok je transatlantsko tržište ostalo vrlo dinamično.
Eurocontrol je u analizi objavljenoj 31. ožujka 2026. naveo da je od početka neprijateljstava broj letova između Europe i Bliskog istoka pao za 59 posto, odnosno za oko 1200 dnevnih letova manje od uobičajenih 2000. Ako se uključe i letovi koji preleću Europu, uglavnom na vezama prema Sjevernoj Americi i iz nje, pad povezan s bliskoistočnim prometom iznosi 56 posto. Eurocontrol je istodobno procijenio da je svakoga dana oko 1150 letova pogođeno preusmjeravanjima zbog izbjegavanja konfliktnih područja i zatvorenih zračnih prostora.
Takva preusmjeravanja imaju izravan operativni i okolišni učinak. Prema Eurocontrolu, zrakoplovi zbog promjena ruta dnevno prelaze dodatnih 206 tisuća kilometara, troše oko 602 tone goriva više i stvaraju oko 1900 tona dodatnih emisija ugljikova dioksida. Unatoč tome, Eurocontrol je istaknuo da europska zrakoplovna mreža ostaje otporna, uz globalni mrežni promet koji je u trenutku objave analize bio dva posto iznad razine iz 2025. godine.
IATA je u zasebnom izvješću za ožujak objavila da je globalna putnička potražnja, mjerena prihodovnim putničkim kilometrima, porasla za 2,1 posto u odnosu na ožujak 2025. godine. Međunarodna potražnja pritom je pala za 0,6 posto, a IATA je taj pad povezala s urušavanjem međunarodnog prometa prijevoznika s Bliskog istoka, gdje je zabilježen pad od 60,8 posto. Istodobno su europski prijevoznici, prema IATA-i, ostvarili rast međunarodne potražnje od 7,7 posto, dok je promet između Europe i Azije porastao za 29,3 posto jer su izravne linije zamjenjivale dio prometa koji je prije išao preko bliskoistočnih čvorišta.
Najbolji rezultati u Sloveniji, Hrvatskoj, Danskoj, Malti i Slovačkoj
Unutar tržišta EU+ najviši rast putničkog prometa u ožujku zabilježile su zračne luke u Slovačkoj, s povećanjem od 130,7 posto, priopćio je ACI Europe. Iza Slovačke slijedile su Slovenija s rastom od 17 posto, Danska s 13,8 posto, Malta s 12,5 posto i Hrvatska s 10,8 posto. Takvi rezultati pokazuju da se dio rasta nastavlja koncentrirati u manjim i turistički snažno orijentiranim tržištima, gdje nova ili obnovljena sezonska povezanost može znatno utjecati na ukupne postotke.
Na suprotnom kraju ljestvice, prema ACI Europe, našao se Cipar, gdje je putnički promet pao za 15,3 posto. Organizacija je taj pad povezala s posljedicama medijskog izvještavanja o incidentu s dronom u blizini britanske baze na otoku, iako je, prema ACI Europe, stvarna sigurnosna situacija na Cipru ostala stabilna. Taj primjer pokazuje koliko percepcija sigurnosti može utjecati na potražnju, osobito na tržištima koja se snažno oslanjaju na međunarodne putnike i turističke dolaske.
Među najvećim EU+ tržištima najbolje su rezultate ostvarile zračne luke u Italiji, s rastom od 4,8 posto, i Španjolskoj, s rastom od 3,9 posto. Zračne luke u Njemačkoj rasle su za 3,1 posto, u Ujedinjenoj Kraljevini za 2,8 posto, a u Francuskoj za 1,2 posto. ACI Europe ocijenio je da su ta velika tržišta bila ispod prosjeka industrije, dijelom zbog nacionalnih poreza u zrakoplovstvu koji, prema toj organizaciji, negativno utječu na konkurentnost i potražnju.
Izvan skupine EU+ najbrži rast zabilježen je u Sjevernoj Makedoniji, gdje su zračne luke imale 36,3 posto više putnika nego u ožujku 2025. godine. Slijedile su Moldova s rastom od 25,3 posto, Bosna i Hercegovina s 21,3 posto, Uzbekistan s 15,9 posto te Turska i Srbija, obje s povećanjem od 11,3 posto. Ti rezultati potvrđuju da se rast europskog zračnog prometa sve više oslanja i na tržišta izvan tradicionalnih zapadnoeuropskih središta, osobito na destinacije koje dobivaju nove niskotarifne ili regionalne veze.
Istanbul i Heathrow predvodili najveće europske zračne luke
Među najvećim europskim zračnim lukama, odnosno onima s više od 40 milijuna putnika godišnje, najbolji rezultat u ožujku ostvario je Istanbul, s rastom od 7,7 posto, navodi ACI Europe. Slijedio je Istanbul Sabiha Gökçen s povećanjem od 7,2 posto. Londonski Heathrow imao je rast od 6,9 posto i bio je najprometnija europska zračna luka u ožujku, s 6,64 milijuna putnika.
Španjolska čvorišta također su nastavila rasti. Barcelona je, prema ACI Europe, povećala putnički promet za 5,4 posto, a Madrid za 4,2 posto. Rast je bio skromniji u Frankfurtu, gdje je iznosio 2,1 posto, te u Münchenu i Amsterdamu, koji su porasli po 1,4 posto. S druge strane, London Gatwick zabilježio je pad od 2,5 posto, a rimski Fiumicino blagi pad od 0,1 posto.
U kategoriji mega zračnih luka, onih s 25 do 40 milijuna putnika godišnje, najdinamičniji rast ostvario je Kopenhagen s 16,2 posto. Dublin je porastao za 11 posto, Paris Orly za 10 posto, Málaga za 9,5 posto, a Antalya za 9,2 posto. Među velikim zračnim lukama, koje godišnje opslužuju između 10 i 25 milijuna putnika, ACI Europe izdvojio je Ankaru s rastom od 19,6 posto, Taškent s 15,9 posto, Izmir s 15,3 posto, milanski Linate s 14,2 posto i Napulj s 12,7 posto.
Posebno velike postotne promjene vidljive su kod srednjih i malih zračnih luka. Među srednjima su najbrže rasli Reus, Bratislava, Zadar, Trapani i Skopje. Zadar je, prema ACI Europe, u ožujku imao 78,1 posto više putnika nego godinu prije. Kod malih zračnih luka, gdje mali apsolutni pomaci mogu proizvesti vrlo visoke postotke, ACI Europe naveo je primjer Córdobe, Bukurešta Băneasa, Växjöa, Jönköpinga i Stockholma Bromme.
Male zračne luke i dalje znatno ispod pretpandemijske razine
Iako su male zračne luke u ožujku imale najvišu stopu rasta, od 8,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, ACI Europe upozorava da su one i dalje najudaljenije od pretpandemijske razine. U usporedbi s 2019. godinom, zračne luke s manje od milijun putnika godišnje bile su 32,1 posto ispod tadašnjeg prometa. To upućuje na strukturnu razliku između oporavka velikih čvorišta, koja se mogu osloniti na mrežne prijevoznike, tranzit i snažniju međunarodnu potražnju, i manjih aerodroma koji ovise o ograničenom broju ruta.
Za manje zračne luke problem nije samo broj putnika, nego i stabilnost povezanosti. Kada se jedna ili dvije sezonske linije ukinu, ukupni promet može znatno pasti, dok uvođenje nove linije može proizvesti iznimno visok rast. Zbog toga postotci kod manjih aerodroma često izgledaju dramatičnije nego kod velikih čvorišta, ali ne znače nužno i potpun poslovni oporavak. ACI Europe već dulje upozorava da regionalne zračne luke imaju važnu ulogu u teritorijalnoj povezanosti, ali da su izloženije promjenama troškova, regulative i poslovnih odluka aviokompanija.
U ožujku su zračne luke s više od 40 milijuna putnika godišnje rasle prosječno 3,2 posto, mega zračne luke 4,8 posto, velike zračne luke 1,9 posto, srednje 5,6 posto, a male 8,9 posto. Takva raspodjela pokazuje da se oporavak ne odvija linearno. Najveći aerodromi i dalje ostvaruju goleme apsolutne količine putnika, dok manji i srednji aerodromi često bilježe jače postotne skokove, ali s niže početne baze.
Teretni promet prvi osjetio posljedice krize
Za razliku od putničkog prometa, teretni promet u europskim zračnim lukama u ožujku je pao za 3,1 posto, objavio je ACI Europe. Organizacija navodi da se upravo u teretnom segmentu najjasnije vidio učinak sukoba na Bliskom istoku jer velik dio zračnog tereta prema Europi u uobičajenim okolnostima dolazi preko bliskoistočnih čvorišta. Pad u ožujku posebno se ističe jer su prethodna dva mjeseca bila pozitivna: u siječnju je teretni promet porastao za 6,4 posto, a u veljači za 8,9 posto.
Smanjenje teretnog prometa važno je i za putničko tržište jer mnoge aviokompanije dio prihoda ostvaruju prijevozom tereta u prtljažnom prostoru putničkih zrakoplova. Kada se rute preusmjeravaju, produžuju ili privremeno ukidaju, posljedice se ne vide samo u broju putnika, nego i u lancima opskrbe. Teretni promet u zračnom prijevozu posebno je osjetljiv na vrijeme isporuke, sigurnosne procjene i trošak goriva, pa geopolitički poremećaji mogu vrlo brzo promijeniti ekonomiku pojedinih linija.
Broj zrakoplovnih operacija u europskoj mreži nastavio je rasti, ali sporije nego ranije. Prema ACI Europe, broj kretanja zrakoplova u ožujku povećan je za 1,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, nakon rasta od 2 posto u veljači. To znači da je broj putnika rastao brže od broja letova, što može upućivati na bolju popunjenost zrakoplova, veće prosječne kapacitete ili kombinaciju obaju čimbenika.
Gorivo ostaje najveća nepoznanica uoči ljeta
IATA je u ekonomskom osvrtu objavljenom 6. ožujka upozorila da je sukob na Bliskom istoku ozbiljno poremetio globalne energetske tokove i razotkrio ranjivosti opskrbe mlaznim gorivom. Prema toj organizaciji, Hormuški tjesnac, kojim u uobičajenim okolnostima prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom, postao je teško prohodan nakon što je tankerski promet pao za 70 do 80 posto. IATA je navela da Europa spada među najizloženije regije jer 25 do 30 posto njezine potražnje za mlaznim gorivom potječe iz Perzijskog zaljeva.
U istom osvrtu IATA je upozorila da se sigurnost opskrbe mlaznim gorivom u Europi uvelike oslanja na komercijalne zalihe koje obično pokrivaju nešto više od mjesec dana potražnje. Povećane premije osiguranja, dulja plovidba oko Rta dobre nade i ograničenja alternativnih dobavljača dodatno povećavaju troškove i produljuju rokove isporuke. Zbog toga se rizik za zrakoplovni sektor ne odnosi samo na dostupnost goriva, nego i na njegovu cijenu.
Jankovec je, prema priopćenju ACI Europe, rekao da se zasad ne očekuje pad broja putnika tijekom vrhunca ljetne sezone, osim ako se ne pojave ozbiljne nestašice mlaznog goriva. Dodao je da bliskoistočne aviokompanije ponovno uspostavljaju europsku mrežu, dok su europski prijevoznici zasad proveli samo ograničene prilagodbe kapaciteta. Razlog tome, prema njegovoj ocjeni, leži i u zaštiti koju aviokompanijama pružaju strategije zaštite od rasta cijena goriva, ali i u činjenici da potražnja ostaje snažna.
Ipak, ACI Europe upozorava da je pogled nakon vrhunca ljetne sezone mnogo neizvjesniji. Prema Jankovcu, daljnji razvoj ovisit će o geopolitici i posljedicama naftne krize, uključujući mogućnost novog šoka troškova života koji bi mogao testirati otpornost putnika. IATA-in glavni direktor Willie Walsh također je upozorio da se iznimno visoka cijena mlaznog goriva sve više odražava na cijene karata, iako u ožujku još nije bilo vidljivog utjecaja na promet ili buduće rezervacije.
Rast prometa ne znači izostanak rizika
Ožujski podaci pokazuju da europski zračni promet ulazi u ljetnu sezonu s pozitivnim trendom, ali i s neuobičajeno velikim brojem vanjskih rizika. Ukupni rast od 3,8 posto potvrđuje da su putnici i dalje spremni putovati, a da se mreža linija može brzo prilagoditi zatvaranju zračnog prostora i promjenama ruta. Istodobno, pad teretnog prometa, slabljenje tržišta povezanih s Bliskim istokom i pritisak cijena goriva pokazuju da otpornost sektora nije neograničena.
Za zračne luke ključna će biti sposobnost održavanja kapaciteta, sigurnosti i protočnosti u razdoblju kada se očekuje sezonski vrhunac putovanja. Velika čvorišta morat će upravljati preusmjerenim tokovima i mogućim kašnjenjima, dok će manje zračne luke pokušati iskoristiti potražnju, ali i smanjiti rizik od naglih promjena u rasporedu aviokompanija. Za putnike bi se posljedice mogle vidjeti prije svega kroz moguće promjene ruta, dulja vremena leta i postupno skuplje karte ako se troškovni pritisci nastave.
Prema dostupnim podacima ACI Europe, Eurocontrola i IATA-e, europsko zrakoplovstvo u ožujku nije ušlo u fazu pada potražnje, nego u razdoblje složenijeg i skupljeg poslovanja. Broj putnika i dalje raste, no prometni tokovi mijenjaju se brže nego u stabilnim tržišnim uvjetima. Upravo će zbog toga sljedeći mjeseci pokazati je li ožujski rast bio znak trajne otpornosti tržišta ili tek rezultat potražnje koja je zasad nadjačala prve posljedice geopolitičke i energetske krize.
Izvori:
- ACI Europe – priopćenje o rastu putničkog prometa u europskim zračnim lukama u ožujku 2026. (link)
- Eurocontrol – analiza utjecaja aktualne krize na Bliskom istoku na europsko zrakoplovstvo (link)
- IATA – izvješće o globalnoj putničkoj potražnji u ožujku 2026. (link)
- IATA Economics – osvrt o ranjivosti opskrbe mlaznim gorivom zbog sukoba na Bliskom istoku (link)