Putovanja

IATA traži sigurnije zemaljsko opsluživanje, modernu opremu i digitalizaciju zračnih luka

IATA upozorava da sigurnost i učinkovitost zračnih luka ovise o strožoj primjeni standarda, modernoj zemaljskoj opremi i digitalnim sustavima. Konferencija u Kairu istaknula je važnost boljih procesa, manje oštećenja zrakoplova i pouzdanijih operacija na stajankama

· 11 min čitanja
IATA traži sigurnije zemaljsko opsluživanje, modernu opremu i digitalizaciju zračnih luka Karlobag.eu / ilustracija

IATA poziva na strožu primjenu standarda i bržu digitalizaciju zemaljskog opsluživanja

Međunarodna udruga za zračni prijevoz, IATA, pozvala je zrakoplovnu industriju na snažniju primjenu globalnih operativnih standarda, bržu modernizaciju opreme za zemaljsku potporu i širu digitalizaciju procesa koji se odvijaju na stajankama, u prtljazi, pri ukrcaju tereta i tijekom pripreme zrakoplova za idući let. Prema informacijama objavljenima u povodu 38. IATA Ground Handling Conference, održane 19. svibnja 2026. u Kairu, cilj je povećati sigurnost, učinkovitost, održivost i otpornost zemaljskog opsluživanja u trenutku kada se globalni zračni promet nastavlja širiti, a operacije u zračnim lukama postaju sve složenije.

IATA je poruku uputila na konferenciji IGHC 2026, koju je ugostio EgyptAir, a koja je okupila predstavnike zračnih prijevoznika, zračnih luka, pružatelja usluga zemaljskog opsluživanja, proizvođača opreme i tehnoloških dobavljača. Prema najavi IATA-e za ovogodišnje izdanje konferencije, središnja tema skupa bila je prilagodba zemaljskih operacija u razdoblju umjetne inteligencije. Organizacija navodi da se rasprave posebno usmjeravaju na način na koji ljudska stručnost, umjetna inteligencija, automatizacija i standardizirani podaci mogu pomoći u stvaranju sigurnijih i pouzdanijih operacija.

Zemaljsko opsluživanje ostaje kritična točka zračnog prometa

Zemaljsko opsluživanje često je nevidljiv dio putovanja, no njegovi se problemi vrlo brzo prenose na cijelu mrežu zračnog prometa. Kašnjenje u istovaru prtljage, pogreška pri utovaru, oštećenje zrakoplova na stajanci ili poremećaj u opskrbi gorivom mogu utjecati na više letova, posade, putnike i zračne luke izvan mjesta na kojem je problem nastao. Zbog toga IATA u novim porukama naglašava da zemaljske operacije ne treba promatrati kao pomoćni segment, nego kao važan dio ukupne sigurnosti i pouzdanosti zračnog prijevoza.

Monika Mejstrikova, direktorica IATA-e za zemaljske operacije, izjavila je, prema izvješću Passenger Terminal Today, da se posljedice pogrešaka u zemaljskom opsluživanju mogu proširiti kroz cijelu mrežu iako sam poremećaj može trajati samo nekoliko minuta. Naglasila je da su dosljednija primjena standarda, pametnija oprema i digitalizacija temeljni preduvjeti za sigurnije, učinkovitije, održivije i otpornije operacije. Takva poruka nadovezuje se na ranije IATA-ine prioritete u kojima se sigurnost, globalni standardi i održivost navode kao ključna područja za razvoj zemaljskog opsluživanja.

Prema službenim podacima IATA-e o samom skupu, IGHC 2026 održava se od 19. do 21. svibnja 2026. u Kairu i zamišljen je kao mjesto na kojem industrija raspravlja o standardima, politikama i operativnim postupcima. IATA navodi da konferencija okuplja vodeće sudionike iz zračnih prijevoznika, zračnih luka, pružatelja zemaljskih usluga i proizvođača, što je važno jer se veliki dio rizika u zemaljskom opsluživanju nalazi upravo na granici odgovornosti više različitih organizacija.

Standardi moraju biti jednako primijenjeni, a ne samo napisani

Jedna od glavnih IATA-inih poruka odnosi se na potrebu da se globalni standardi ne tretiraju samo kao dokumenti, nego kao stvarna praksa na aerodromima. U zemaljskom opsluživanju postupci moraju biti dosljedni zato što različiti prijevoznici, ugovorni pružatelji usluga i lokalne zračne luke svakodnevno rade u istom prostoru, često s različitim sustavima, opremom i ugovornim obvezama. Ako se postupci razlikuju od stanice do stanice, raste rizik od nesporazuma, pogrešnog utovara, nepotpune komunikacije i neujednačene reakcije na operativne poremećaje.

Prema izvješću Passenger Terminal Today, IATA je navela da su u 2025. u gotovo 40 milijuna letova evidentirani nijedan smrtni slučaj u zemaljskom opsluživanju i jedna teška ozljeda. Taj podatak pokazuje da se sigurnosna razina u sektoru može poboljšavati, ali IATA istodobno upozorava da daljnji rast prometa zahtijeva disciplinu u svakodnevnoj primjeni pravila. Organizacija kao ključne referentne dokumente za zračne prijevoznike i pružatelje zemaljskih usluga navodi IATA Ground Operations Manual, odnosno IGOM, i Airport Handling Manual, odnosno AHM.

Ti priručnici služe kao okvir za usklađivanje postupaka, od kretanja vozila oko zrakoplova do utovara, komunikacije, rada s prtljagom i sigurnosnih provjera. IATA pritom poziva industriju da smanji nepotrebne lokalne varijacije i snažnije koristi programe provjere, uključujući IATA Safety Audit for Ground Operations, poznat kao ISAGO. Takvi auditi važni su zato što omogućuju da se procedure ne provjeravaju samo formalno, nego kroz konkretnu organizaciju rada na pojedinoj postaji.

Oštećenja zrakoplova na zemlji imaju i sigurnosnu i financijsku cijenu

Drugi prioritet odnosi se na modernizaciju opreme za zemaljsku potporu, poznate pod kraticom GSE. Riječ je o širokoj skupini vozila, strojeva i uređaja koji se koriste za opsluživanje zrakoplova na zemlji, uključujući transportne trake za prtljagu, utovarivače tereta, putničke stepenice, vučna vozila, agregate, cisterne, uređaje za odleđivanje i drugu opremu bez koje se zrakoplov ne može sigurno i učinkovito pripremiti za let. IATA u svojim materijalima ističe da dizajn i funkcionalnost takve opreme izravno utječu na operativnu učinkovitost, sigurnost i radne uvjete osoblja na zemlji.

Prema IATA-inim podacima o opremi za zemaljsku potporu, operacije GSE-a mogu činiti do 40 posto ukupnih globalnih oštećenja zrakoplova na zemlji. Organizacija zato od 2017. preporučuje da se oprema opremi sustavima protiv sudara, odnosno da se prelazi na takozvani enhanced GSE. Takva oprema može uključivati senzore, sustave upozorenja, ograničenja brzine ili druge tehnologije koje pomažu operatorima da izbjegnu kontakt sa zrakoplovom ili drugom infrastrukturom.

Prema izvješću s konferencije u Kairu, IATA je navela da je u 2025. prijavljeno više od 29.000 događaja oštećenja zrakoplova na zemlji. Mejstrikova je upozorila da bi se troškovi mogli višestruko povećavati ako se stopa takvih događaja ne smanji dok promet raste. IATA u svojim službenim materijalima procjenjuje da bi godišnji trošak oštećenja na zemlji do 2035. mogao porasti na gotovo 10 milijardi američkih dolara ako se ne poduzmu preventivne mjere.

Moderni GSE znači manje rizika, ali i čišće operacije

IATA-in Enhanced GSE Recognition Program uspostavljen je kako bi se ubrzao prelazak na opremu s tehnologijom protiv sudara. Prema službenom opisu programa, cilj je validirati flote opreme pružatelja zemaljskih usluga na pojedinoj postaji i potvrditi da ispunjavaju kriterije za smanjenje rizika od oštećenja zrakoplova. IATA navodi da sudjelovanje u programu donosi bolju sigurnosnu izvedbu, smanjenje rizika, potvrdu usklađenosti s industrijskim standardima i javno priznanje za postaje koje ispune kriterije.

Organizacija u najnovijim podacima navodi da su od pokretanja programa zaprimljene stotine prijava, a prema izvješću Passenger Terminal Today IATA je zabilježila više od 450 prijava, validirala 187 postaja i priznala 75 postaja za smanjenje operativnog rizika. Službena stranica programa navodi i da je program od 2025. dio ISAGO audita za postaje u kojima su rampe obuhvaćene provjerom. Time se modernizacija opreme izdvaja iz dobrovoljne inicijative i sve više veže uz širi sustav operativne provjere.

Modernizacija GSE-a ne odnosi se samo na sigurnost, nego i na okolišne učinke. IATA navodi da električna oprema za zemaljsku potporu može smanjiti emisije na okretu zrakoplova, smanjiti buku i smanjiti troškove održavanja, iako prijelaz s opreme na fosilna goriva na električne flote zahtijeva planiranje infrastrukture, punjenja i operativnih rasporeda. Prema izvješću s konferencije, IATA procjenjuje da električni GSE može smanjiti emisije tijekom okreta zrakoplova za 35 do 52 posto, ovisno o sastavu opreme i izvoru električne energije.

Digitalizacija je nužna za brže i točnije odluke

Treći prioritet je digitalizacija zemaljskog opsluživanja. IATA upozorava da fragmentirani podaci, ručni unos, odgođene informacije i nepovezani sustavi i dalje ograničavaju sigurnost i učinkovitost. U praksi to znači da podaci o prtljazi, opterećenju zrakoplova, stanju opreme, osoblju, vremenskim uvjetima, odleđivanju ili promjenama rasporeda mogu kasniti ili se nalaziti u sustavima koji međusobno ne razmjenjuju informacije dovoljno brzo. U operacijama u kojima se odluke donose u minutama, takva kašnjenja povećavaju vjerojatnost pogreške.

Prema izvješću Passenger Terminal Today, Mejstrikova je upozorila da previše procesa i dalje ovisi o nepovezanim sustavima, ručnim unosima i informacijama koje stižu prekasno. Kao područja u kojima digitalizacija može donijeti praktične koristi IATA je posebno izdvojila prtljagu, utovar zrakoplova te procese odleđivanja i zaštite od zaleđivanja. U sva tri područja točnost podataka presudna je za sigurnost, jer pogrešan podatak o prtljazi, teretu ili stanju zrakoplova može utjecati na raspored, masu i ravnotežu, sigurnosne provjere i odluku o polijetanju.

Digitalizacija se pritom ne odnosi samo na uvođenje novih aplikacija, nego na stvaranje zajedničkih podatkovnih standarda. IATA u službenim materijalima za IGHC 2026 navodi da program obuhvaća digitalizaciju kao jednu od strateških tema, zajedno s kapacitetom, transformacijom radne snage, ljudskim čimbenicima i pripremama za nove regulatorne zahtjeve. U širem zrakoplovnom sektoru IATA već promiče interoperabilnost i podatkovne standarde, uključujući inicijative u zračnom teretu poput ONE Recorda, koji je zamišljen kao način razmjene podataka među sudionicima lanca opskrbe.

Umjetna inteligencija i automatizacija ne zamjenjuju odgovornost ljudi

Ovogodišnji skup u Kairu održava se pod temom prilagodbe zemaljskih operacija u razdoblju umjetne inteligencije. Prema IATA-inoj najavi, konferencija razmatra praktične primjene umjetne inteligencije i automatizacije za poboljšanje sigurnosti, učinkovitosti i dosljednosti. No u istim materijalima naglašava se i uloga ljudskih čimbenika, uključujući umor, opterećenje i donošenje odluka. Time se poručuje da tehnologija može pomoći operaterima, ali ne može ukloniti potrebu za obukom, jasnim procedurama i odgovornim upravljanjem.

Autonomna oprema za zemaljsku potporu predstavlja jedan od smjerova razvoja. IATA navodi da autonomni GSE koristi naprednu tehnologiju i senzore za obavljanje zadataka bez stalne ljudske intervencije te da standardizacija pomaže u definiranju operativnih kriterija za takvu opremu. Organizacija ističe da je razvila preporučene prakse za testiranje i uvođenje autonomnog GSE-a, ali i da nastavlja raditi na slučajevima uporabe i procesima automatizacije od početka do kraja. To upućuje na postupni, kontrolirani pristup, a ne na naglu zamjenu postojećih operacija.

U zračnim lukama takav razvoj može otvoriti pitanja ulaganja, osposobljavanja zaposlenika, sigurnosnih zona, odgovornosti u slučaju incidenta i kompatibilnosti različitih sustava. Zato IATA-ina poruka o standardima ima posebnu težinu: digitalni i automatizirani sustavi mogu donijeti koristi samo ako se uvode na način koji je usklađen među zračnim prijevoznicima, pružateljima usluga, proizvođačima opreme i aerodromima. Bez zajedničkih pravila, nova tehnologija može stvoriti dodatnu složenost umjesto da je smanji.

Rast prometa povećava pritisak na aerodromske operacije

IATA-ina najava IGHC-a upozorava da operacije na zemlji postaju sve složenije kako promet raste. Veći broj letova znači gušće rasporede, kraća vremena okreta, veći pritisak na stajanke i veću potrebu za usklađivanjem između više timova. Ako se kapaciteti osoblja, opreme i podataka ne razvijaju jednako brzo kao promet, zračne luke i prijevoznici suočavaju se s rizikom kašnjenja, smanjene otpornosti i većih troškova.

Konferencijski program, prema IATA-i, uključuje i teme rada u visokorizičnim okruženjima, volatilnosti troškova goriva, operativne otpornosti, partnerstva između zračnih prijevoznika i pružatelja zemaljskih usluga te poboljšanja podataka u prtljažnim operacijama. U rasprave su uključeni i rizici povezani s pomagalima za mobilnost i neprijavljenim litijevim baterijama, što pokazuje da zemaljsko opsluživanje nije samo pitanje brzine, nego i detaljne kontrole predmeta, tereta i opreme koja ulazi u zrakoplovni sustav.

Za zračne luke i pružatelje usluga poruka je jasna: ulaganje u modernu opremu i digitalne sustave mora pratiti ulaganje u ljude i standardizirane procedure. Sustavi protiv sudara, električna vozila, automatizirani prijenos podataka i napredna analitika mogu smanjiti rizik, ali njihova vrijednost ovisi o kvalitetnoj primjeni. IATA zato poziva na industrijski pristup u kojem se sigurnost, učinkovitost i održivost ne promatraju odvojeno, nego kao povezani elementi iste operacije.

Regulatorni i ugovorni okvir dodatno će utjecati na sektor

IATA u programu IGHC-a navodi i pripreme za provedbu nove regulative Europske unije o zemaljskom opsluživanju 2028. godine te razvoj iduće generacije Standard Ground Handling Agreementa, poznatog kao SGHA. Iako se pojedinosti tih procesa razlikuju po tržištima, zajednička im je potreba da se preciznije definiraju odgovornosti, razina usluge, razmjena podataka i sigurnosna očekivanja između zračnih prijevoznika i ugovornih partnera. Za industriju koja svakodnevno radi pod pritiskom vremena, jasniji ugovorni i regulatorni okvir može smanjiti prostor za nesporazume.

U tom kontekstu IATA-in poziv na jaču provedbu standarda, modernu opremu i digitalizaciju ima šire značenje od jedne konferencijske poruke. On odražava smjer u kojem se zemaljsko opsluživanje mora razvijati kako bi pratilo rast prometa, sve strože sigurnosne zahtjeve, pritisak na smanjenje emisija i očekivanja putnika da prtljaga, ukrcaj, opskrba i priprema zrakoplova funkcioniraju bez vidljivih zastoja. Zemaljske operacije ostaju prostor u kojem se pouzdanost zračnog prometa svakodnevno potvrđuje, a IATA sada traži da se ta potvrda temelji na standardima, tehnologiji i podacima koji su jednako snažni kao i ostatak zrakoplovnog sustava.

Izvori:

- Passenger Terminal Today – izvješće o IATA-inom pozivu na jaču primjenu standarda, modernizaciju GSE-a i digitalizaciju zemaljskog opsluživanja 19. svibnja 2026. (link)

- International Air Transport Association – službena najava konferencije IGHC 2026 u Kairu i teme prilagodbe zemaljskih operacija u razdoblju umjetne inteligencije (link)

- International Air Transport Association – službena stranica IATA Ground Handling Conference 2026 s podacima o mjestu, datumu i programu skupa (link)

- International Air Transport Association – informacije o opremi za zemaljsku potporu, autonomnom GSE-u, električnom GSE-u i smanjenju oštećenja zrakoplova na zemlji (link)

- International Air Transport Association – opis Enhanced GSE Recognition Programa, kriterija validacije i procjena o troškovima oštećenja zrakoplova na zemlji (link)

PARTNER

Global

Provjeri smještaj
Oznake IATA zračne luke zemaljsko opsluživanje GSE oprema digitalizacija sigurnost zrakoplova zračni promet aerodromske operacije
PREPORUČENI SMJEŠTAJ

Global

Provjeri smještaj

Newsletter — top događaja tjedna

Jedan email tjedno: top događaji, koncerti, sportski susreti, alarmi pada cijene. Ništa više.

Bez spama. Odjava jednim klikom. GDPR compliant.