Togo se pozicionira kao novo afričko zrakoplovno središte uoči AFCAC-ove konvencije u Loméu
Togo će od 15. do 19. lipnja 2026. biti domaćin skupa African Air Transport Convention & Expo 2026, kontinentalnog događaja koji u Lomé dovodi više od 500 sudionika iz zrakoplovne industrije, javnih institucija, financijskog sektora i međunarodnih organizacija. Prema službenim informacijama Afričke komisije za civilno zrakoplovstvo, AFCAC-a, konvencija je zamišljena kao platforma za ubrzavanje provedbe Jedinstvenog afričkog tržišta zračnog prometa, poznatog kao SAATM, te za jačanje povezanosti, ulaganja u infrastrukturu i održivog razvoja zračnog prijevoza na kontinentu.
Skup u glavnom gradu Toga dolazi u trenutku kada se Lomé sve češće ističe kao regionalna točka presjedanja između zapadne, središnje, istočne i južne Afrike. Prema podacima Međunarodne zračne luke Gnassingbé Eyadéma, kroz tu je zračnu luku 2024. prošlo 1.506.946 putnika, što je oko šest posto više nego godinu prije. Isti izvor navodi da je zračna luka povezana s 39 odredišta, da je opslužuje 11 redovitih zračnih prijevoznika te da je zabilježeno približno 16.915 kretanja zrakoplova.
Za Togo je organizacija takvog skupa više od protokolarnog domaćinstva. AFCAC u najavi događaja navodi da će se u Loméu raspravljati o liberalizaciji afričkog neba, smanjenju troškova zračnog prijevoza, razvoju novih ruta, zračnom teretu, ulaganjima u zračne luke i modernizaciji navigacijskih službi. Time se Togo pokušava predstaviti kao praktičan primjer zemlje koja, iako tržišno manja od većih afričkih gospodarstava, svoju zračnu povezanost gradi kroz položaj, partnerstva i ulogu regionalnog čvorišta.
Lomé kao pozornica za raspravu o jedinstvenom afričkom nebu
Prema službenoj stranici događaja, African Air Transport Convention & Expo 2026 održat će se u Hôtelu 2 Février u središtu Loméa, uz logističku prednost blizine međunarodne zračne luke koja je udaljena oko četiri kilometra od gradskog središta. Organizatori navode da će program trajati pet dana i obuhvatiti visoke političke sastanke, ministarske okrugle stolove, bilateralne pregovore, industrijsku izložbu, poslovne susrete i stručne rasprave. Za sudionike koji dolaze u glavni grad Toga posebno su relevantne i ponude smještaja u Loméu, ali se glavni naglasak događaja ne stavlja na turističku vidljivost nego na regulatorne i investicijske odluke.
AFCAC najavljuje da će se na skupu okupiti donositelji odluka iz vlada, civilnih zrakoplovnih vlasti, zračnih prijevoznika, zračnih luka, pružatelja usluga kontrole zračnog prometa, financijskih institucija, sektora održavanja zrakoplova, obrazovnih ustanova i tehnoloških tvrtki. U najavi su kao suorganizatori istaknuti AFCAC, Komisija Afričke unije, Vlada Toga, AfCFTA i AUDA-NEPAD, što pokazuje da se zračni promet promatra kao dio šire kontinentalne politike trgovinske integracije, mobilnosti i razvoja infrastrukture.
Službeni program predviđa da prvi dan bude usmjeren na provedbu SAATM-a i priuštivost zračnog prijevoza. AFCAC navodi da će se raspravljati o političkoj potpori liberalizaciji tržišta, o troškovima zračnog prijevoza u Africi te o porezima, naknadama i pristojbama koje utječu na cijene karata. U nastavku programa predviđene su rasprave o zračnom teretu, koridorskom razvoju ruta, olakšavanju putovanja, ulaganjima u infrastrukturu, održivim zrakoplovnim gorivima, tehnologiji i razvoju kadrova.
SAATM je okosnica rasprave o povezanosti Afrike
Jedinstveno afričko tržište zračnog prometa jedno je od vodećih projekata Agende 2063 Afričke unije. Prema Afričkoj uniji, cilj SAATM-a jest promicati povezanost među glavnim gradovima i drugim važnim odredištima u Africi stvaranjem jedinstvenog tržišta zračnog prometa, kao poticaja gospodarskoj integraciji kontinenta. AFCAC navodi da je taj mehanizam povezan s odlukom iz Yamoussoukroa, odnosno okvirom za liberalizaciju pristupa zračnim prijevoznim tržištima među afričkim državama.
U praksi, SAATM bi trebao olakšati otvaranje novih ruta i smanjiti prepreke koje proizlaze iz starih bilateralnih ograničenja. Prema AFCAC-u, cilj je povećati unutarkontinentalnu povezanost, poduprijeti gospodarski razvoj i omogućiti zračnim prijevoznicima da lakše planiraju letove prema tržišnoj potražnji. Rasprava u Loméu zato neće biti samo tehnička: ona se tiče cijena putovanja, konkurentnosti afričkih zračnih prijevoznika, trgovine robom visoke vrijednosti i pristupa manjim tržištima koja ovise o boljim vezama s regionalnim središtima.
Organizatori najavljuju i moguće konkretne ishode, među kojima su ministarska deklaracija iz Loméa, okvir za poreze, naknade i pristojbe, platforma za razvoj afričkih ruta, prioritetni teretni i trgovinski koridori te popis infrastrukturnih projekata spremnih za razgovore s financijerima. Prema službenom programu, očekuje se i usklađivanje bilateralnih sporazuma o zračnom prometu s odredbama odluke iz Yamoussoukroa, kao i dogovor o okvirnim koracima za održiva zrakoplovna goriva i niskougljična goriva.
Zašto je Togo ušao u fokus zrakoplovne industrije
Togo nije najveće tržište zapadne Afrike, ali ima nekoliko elemenata koji mu daju zrakoplovnu težinu veću od veličine domaćeg tržišta. Lomé se nalazi na obali Gvinejskog zaljeva i ima položaj koji omogućuje povezivanje zapadne i središnje Afrike s drugim dijelovima kontinenta. Službena stranica zračne luke ističe da je Aéroport International Gnassingbé Eyadéma domaćin rastućeg prometa, a službeni podaci o više od 1,5 milijuna putnika 2024. pokazuju da se promet oporavlja i širi nakon razdoblja poremećaja u globalnom zrakoplovstvu.
Važan dio te strategije povezan je s prijevoznikom ASKY Airlines, koji ima bazu u Loméu. Prema podacima ASKY-a, mreža kompanije obuhvaća 30 odredišta u 28 zemalja zapadne, središnje, istočne i južne Afrike, s 336 letova tjedno i prosječno 24.000 prevezenih putnika tjedno. ASKY pritom navodi da je njegova mreža organizirana oko čvorišta u Loméu, koje se postupno pozicionira kao regionalni hub, te da su veze usklađene s mrežom strateškog partnera Ethiopian Airlinesa.
Takav model objašnjava zašto domaćinstvo AFCAC-ove konvencije ima simboličku i praktičnu vrijednost. U afričkom zračnom prometu presudna nije samo veličina jedne zračne luke nego mogućnost stvaranja redovitih, pouzdanih i financijski održivih veza između tržišta koja su često nedovoljno izravno povezana. Ako se u Loméu dogovore novi regulatorni koraci i ako se dio najavljenih investicijskih projekata pretvori u provedive planove, Togo bi mogao dodatno učvrstiti poziciju posredničkog zračnog središta za širu regiju.
Troškovi, pristojbe i infrastruktura među glavnim izazovima
Jedna od središnjih tema konvencije bit će cijena zračnog prijevoza u Africi. AFCAC u programu navodi da će se posebno raspravljati o porezima, naknadama i pristojbama, jer ti troškovi mogu znatno utjecati na konačnu cijenu zrakoplovne karte. U mnogim afričkim državama zrakoplovni prijevoz ostaje skup u odnosu na kupovnu moć stanovništva, a slaba povezanost često povećava vrijeme putovanja i broj presjedanja čak i između relativno bliskih gradova.
Drugi veliki izazov odnosi se na infrastrukturu. Program skupa predviđa rasprave o tome kako zrakoplovne projekte učiniti prihvatljivima za financiranje, kako pripremiti investicijske projekte zračnih luka i pružatelja navigacijskih usluga te kako povezati javni sektor, razvojne banke i privatne ulagače. AFCAC najavljuje da bi jedan od ishoda trebao biti popis projekata spremnih za ulaganje, što znači da se od sudionika očekuje više od općih deklaracija.
Treće područje odnosi se na zračni teret i trgovinske koridore. Prema službenom programu, jedan od ciljeva jest uskladiti razvoj ruta s lancima vrijednosti Afričkog kontinentalnog područja slobodne trgovine, AfCFTA-e. To je važno jer zračni teret, iako količinski manji od pomorskog ili cestovnog prijevoza, ima veliku ulogu u prijevozu robe veće vrijednosti, lijekova, svježih proizvoda i hitnih pošiljaka. Bolja povezanost može pomoći i državama bez snažnih domaćih aviokompanija ako se uključe u regionalne mreže.
Održivost i ljudski kapital u istom paketu s liberalizacijom tržišta
Konvencija u Loméu neće se baviti samo otvaranjem tržišta i infrastrukturom. Prema programu AFCAC-a, jedan dio skupa posvećen je održivom zračnom prometu, klimatskoj otpornosti, održivim zrakoplovnim gorivima i niskougljičnim zrakoplovnim gorivima. Organizatori najavljuju rasprave o okvirnim mjerama, ulaganjima, izvorima sirovina, partnerstvima i državnim uvjetima potrebnima za razvoj čišćih energenata u zrakoplovstvu.
Pitanje održivosti posebno je osjetljivo za afričke prijevoznike jer se od njih očekuje modernizacija i smanjenje klimatskog otiska, dok istodobno djeluju na tržištima s ograničenim kapitalom, manjim flotama i visokim operativnim troškovima. Zbog toga će razgovori o održivosti vjerojatno biti povezani s financiranjem, tehnologijom i regulatornom potporom, a ne samo s općim ciljevima smanjenja emisija. Ako se takvi razgovori pretvore u okvir za projekte, mogli bi pomoći zračnim lukama i prijevoznicima da lakše pristupe međunarodnim financijskim instrumentima.
Program također uključuje inovacije, digitalne tehnologije, žene, mlade i razvoj vještina u zračnom prometu. Prema AFCAC-u, cilj je utvrditi prioritete za buduće kadrove, uključivanje i tehnološku prilagodbu industrije. To je važan dio rasprave jer širenje ruta, zračnih luka i sustava kontrole letenja ne može biti dugoročno održivo bez pilota, inženjera, kontrolora, stručnjaka za sigurnost, upravljanje zračnim lukama i digitalne sustave.
Skup s političkom težinom i gospodarskim ambicijama
Službena stranica događaja navodi da se konvencija održava pod visokim pokroviteljstvom Faurea Essozimne Gnassingbéa, predsjednika Vijeća Republike Togo. Prema službenoj stranici Predsjedništva Vijeća, Gnassingbé je 2025. investiran na tu dužnost nakon institucionalnih promjena u Togou. U kontekstu AFCAC-ova skupa, njegova se uloga predstavlja kroz domaćinstvo države koja želi pokazati zrakoplovnu, hotelsku i konferencijsku infrastrukturu sposobnu za veliki međunarodni skup.
Za afričku zrakoplovnu industriju, politička potpora ostaje presudna jer liberalizacija zračnog prometa ne ovisi samo o kompanijama. Potrebne su odluke vlada, civilnih zrakoplovnih vlasti, regulatora tržišnog natjecanja, migracijskih službi, carinskih tijela i financijskih institucija. Zato će se u Loméu, prema programu, uz zrakoplovne rukovoditelje i ulagače okupiti i ministri, regulatori, predstavnici međunarodnih organizacija i stručnjaci za sigurnost, infrastrukturu i trgovinu.
Najavljeni rezultati skupa bit će važan test za to može li se dugogodišnja ideja jedinstvenog afričkog neba pretvoriti u mjerljive promjene. Ako nakon konvencije ostanu samo deklaracije, učinak će biti ograničen. Ako se, međutim, dogovore konkretni koraci oko ruta, pristojbi, sporazuma, financiranja i održivosti, Lomé bi mogao postati jedno od mjesta na kojem je afrička zrakoplovna liberalizacija dobila operativniji oblik.
Što bi konvencija mogla značiti za putnike i poslovnu povezanost
Za krajnje putnike najvažnije pitanje nije institucionalni naziv inicijative, nego hoće li putovanje unutar Afrike postati jednostavnije, brže i povoljnije. Prema Afričkoj uniji, SAATM je zamišljen kao instrument za jačanje integracije kontinenta kroz povezivanje zračnim prometom. U praksi bi to značilo više izravnih ruta, bolju učestalost letova, manje nepotrebnih presjedanja izvan regije i snažniju konkurenciju, iako se takvi učinci ne mogu postići preko noći.
Za gospodarstvo su očekivanja šira. Zračni promet povezuje poslovne centre, omogućuje brže kretanje stručnjaka, podupire konferencijsku industriju i turizam te olakšava izvoz robe kojoj je vrijeme isporuke ključno. U slučaju Toga, zračno čvorište u Loméu nadovezuje se na širu ambiciju zemlje da bude logistička i uslužna točka u zapadnoj Africi. To ne znači da je uspjeh zajamčen, ali objašnjava zašto se nadolazeći AFCAC-ov skup promatra kao važan događaj za pozicioniranje zemlje.
Do početka konvencije 15. lipnja 2026. ključne će najave ostati u području očekivanja. No službeni program, broj najavljenih sudionika, uloga AFCAC-a kao specijalizirane agencije Afričke unije za civilno zrakoplovstvo i rast prometa u zračnoj luci Lomé daju događaju širi značaj od običnog industrijskog sajma. Togo će u lipnju dobiti priliku pokazati može li njegova pozicija regionalnog zrakoplovnog čvorišta postati dio veće afričke priče o povezanijem, konkurentnijem i održivijem zračnom prometu.
Izvori:
- AFCAC / African Air Transport Convention & Expo 2026 – službene informacije o datumu, mjestu, programu, sudionicima, očekivanim ishodima i organizatorima događaja (link)
- AFCAC – službena stranica Afričke komisije za civilno zrakoplovstvo, uloga AFCAC-a i povezanost sa SAATM-om i odlukom iz Yamoussoukroa (link)
- Afrička unija – službeni opis Jedinstvenog afričkog tržišta zračnog prometa i njegovih ciljeva u okviru kontinentalne integracije (link)
- Aéroport International Gnassingbé Eyadéma – službeni pokazatelji prometa zračne luke Lomé za 2024., broj odredišta, prijevoznika i kretanja zrakoplova (link)
- ASKY Airlines – službeni podaci o mreži odredišta, broju letova, putnicima i ulozi čvorišta u Loméu (link)
- Predsjedništvo Vijeća Republike Togo – službeni podaci o funkciji predsjednika Vijeća i Faureu Essozimni Gnassingbéu (link)