Njemačka preuređuje sustav vrhunskog sporta: nova agencija trebala bi donositi odluke o milijunima za medalje
Njemački Bundestag otvorio je novu fazu velike reforme vrhunskog sporta. Donji dom parlamenta 22. svibnja prvi je put raspravljao o vladinu Sportfördergesetzu, zakonu kojim se prvi put želi jedinstveno i zakonski urediti savezno financiranje vrhunskog sporta te osnovati neovisna Spitzensport-Agentur, agencija za vrhunski sport. Prema Bundestagu, nacrt je nakon jednosatne rasprave upućen u odbore, a daljnju raspravu treba voditi Odbor za sport i volonterstvo. Time reforma, o kojoj se u Njemačkoj govori godinama, ulazi u parlamentarnu fazu u trenutku kada se sportska politika sve više povezuje s mogućom kandidaturom za Olimpijske i Paraolimpijske igre.
Vlada u Berlinu reformu predstavlja kao odgovor na dva problema: slabiju međunarodnu konkurentnost i neujednačen, razgranat sustav javne potpore. Njemačka je na Olimpijskim igrama u Parizu 2024., prema službenoj olimpijskoj ljestvici medalja, osvojila 12 zlata, 13 srebra i osam bronci, odnosno ukupno 33 medalje, što ju je smjestilo na deseto mjesto poretka. Taj rezultat nije sam po sebi jedini razlog za zakon, ali je postao politički simbol šire rasprave o tome daje li postojeći model dovoljno jasne učinke u odnosu na javni novac koji se ulaže u sport.
Agencija kao središnje mjesto odlučivanja
Prema nacrtu zakona koji je Bundesregierung uputila Bundestagu, središnji element reforme je osnivanje Spitzensport-Agentura kao zaklade javnog prava. Agencija bi trebala postati središnja institucija za analizu, upravljanje i raspodjelu sredstava u ključnim područjima vrhunskog sporta. Vlada tvrdi da bi takav model trebao omogućiti odluke "iz jedne ruke", s manje administrativnog preklapanja i s jasnijim kriterijima za potporu savezima, sportašima, sportašicama i sustavu treninga. U zakonskom tekstu naglašava se da bi se potpora trebala temeljiti na potencijalu i rezultatima, uz uvažavanje autonomije sporta.
Agencija bi, prema vladinu planu, imala vlastitu stručnu sportsku ekspertizu i postupno bi preuzimala dijelove dosadašnjih procedura financiranja. Bundesregierung navodi da se u prvom koraku u agenciju treba prenijeti olimpijsko financiranje sportskih saveza, dok bi se poslije mogla proširiti i na paraolimpijsko te neolimpijsko područje. U dokumentima vlade posebno se ističe mogućnost višegodišnjeg i međudisciplinarnog financiranja, što bi za saveze i sportaše trebalo značiti veću predvidljivost od dosadašnjih proračunskih ciklusa. Agencija bi, prvi put na takav način, mogla izravno podupirati osobito uspješne i perspektivne sportaše.
U nacrtu se predviđa i upravljačka struktura koja je već izazvala političke prijepore. Prema izvještaju lista Das Parlament, ključne odluke u agenciji donosio bi dvočlani upravni odbor, dok bi deveteročlani upravni savjet birao članove tog odbora. U savjetu bi trebala sjediti dva člana Bundestaga, tri predstavnika savezne vlade, jedan predstavnik saveznih zemalja i tri predstavnika Njemačkog olimpijskog sportskog saveza, odnosno DOSB-a. Prema istom izvještaju, savjet ne bi smio izravno odlučivati o pojedinačnoj raspodjeli sredstava, a treće tijelo agencije, sportski stručni savjet, imalo bi savjetodavnu ulogu.
Proračun raste, ali pitanje je upravljanja
Reforma se ne događa u vakuumu, nego u godini u kojoj su sportske stavke u saveznom proračunu politički vidljivije nego prije. Prema informaciji Bundestagove službe hib iz rujna 2025., u nacrtu saveznog proračuna za 2026. za sport je bilo planirano 357,5 milijuna eura. Ta su sredstva prvi put prikazana u proračunskom razdjelu Ureda saveznog kancelara, jer je područje sporta nakon promjene vlasti premješteno iz nadležnosti Saveznog ministarstva unutarnjih poslova u nadležnost državne ministrice za sport i volonterstvo pri kancelarstvu. Staatsministerin Christiane Schenderlein iz CDU-a tada je iznos opisala kao rekordnu razinu.
Istodobno se stvarni javni trošak sportskog sustava ne može svesti samo na jednu proračunsku stavku. Das Parlament je u raspravi o proračunu 2026. prenio ocjenu zastupnice SPD-a Bettine Lugk da se sport financira i kroz druge resore i instrumente, uključujući sportska mjesta u Bundeswehru, saveznu policiju, carinu, programe za sportsku mladež i sanacijske programe za sportsku infrastrukturu. Prema toj argumentaciji, kada se ti elementi zbroje, savezna ulaganja u sport u 2026. prelaze milijardu eura. Upravo zato se u političkoj raspravi naglasak sve više premješta s pitanja "koliko novca" na pitanje "kako se novac raspoređuje i mjeri".
Vladin prijedlog predviđa i dodatne troškove za samu novu agenciju. Prema nacrtu zakona, dodatni izdaci postupno bi rasli od 2027. do 2031., a nakon potpunog preuzimanja zadaća od 2031. iznosili bi oko 8,4 milijuna eura godišnje. Od toga bi se, prema vladinoj procjeni, oko 5,5 milijuna eura odnosilo na osoblje, a ostatak na materijalne troškove i ulaganja. Nacrt istodobno navodi da se za građane ne očekuje dodatni administrativni teret, dok bi se za gospodarstvo smanjio godišnji administrativni trošak povezan s informacijskim obvezama za oko 1,36 milijuna eura.
Zašto se reforma smatra nužnom
Njemačka je već 2016. pokušala preurediti sustav vrhunskog sporta, ali vlada u najnovijem nacrtu zakona navodi da dotadašnje promjene nisu donijele dovoljno duboku modernizaciju. U dokumentu se izričito spominje cilj da Njemačka ponovno postane konkurentnija na međunarodnoj razini, uključujući ambicije za plasman među pet najboljih država na ljetnim olimpijskim igrama i među tri najbolje na zimskim igrama. Prema vladinu obrazloženju, postojeći okvir ne daje dovoljnu osnovu za buduće uspjehe na najvišoj razini, osobito ako Njemačka želi povećati izglede za uspješan nastup na mogućim igrama na domaćem terenu.
Bundestagov izvještaj s prve rasprave pokazuje da postoji široka suglasnost oko potrebe za reformom, ali ne i oko toga kako bi ona trebala izgledati. Schenderlein je u raspravi ocijenila da je zakon "prekretnica" koja bi sport u Njemačkoj trebala vratiti u međunarodni vrh. Prema njezinim riječima, reforma se treba osloniti na jasne nadležnosti, manje i učinkovitije odbore, brže odluke te financiranje koje se dosljednije temelji na rezultatima i sportskoj stručnosti. Time je vlada jasno povezala zakon s očekivanjem većeg broja medalja i boljeg učinka na međunarodnim natjecanjima.
Dio zastupnika, međutim, upozorava da se problem ne može svesti samo na institucionalnu formu. Bettina Lugk iz SPD-a u Bundestagu je ocijenila da njemački vrhunski sport ne pati ponajprije od manjka novca, nego od problema upravljanja, strukture i raspodjele sredstava. Kao primjer je navela sustav sportskih centara koji je povijesno narastao, ali je prema njezinoj ocjeni previše fragmentiran i djelomično neučinkovit. Za nju je ključni cilj reforme pametnija koncentracija sredstava i bolja orijentacija na potrebe sportaša i trenera, a ne samo povećanje ukupnog proračuna.
Spor oko utjecaja sportaša i politike
Najviše prijepora izaziva pitanje tko će u novom sustavu imati stvarni utjecaj. Oporbeni zastupnici u Bundestagu, prema izvještaju Das Parlamenta, kritizirali su to što u predviđenom upravnom savjetu agencije nema izravnog mjesta za predstavnike sportaša. Christian Görke iz stranke Die Linke ocijenio je da se to mora promijeniti, a istodobno je tražio i zastupljenost Njemačkog saveza sporta osoba s invaliditetom. Tina Winklmann iz Zelenih istaknula je da reforma ne može biti vjerodostojna ako oni kojih se karijere najizravnije tiču nemaju snažniji glas u tijelima koja oblikuju sustav.
Zeleni su u svom prijedlogu u Bundestagu zatražili transparentnije financiranje, javno dostupne podatke o kriterijima i odlukama, redovitu evaluaciju te jaču ulogu predstavnika sportaša. Njihov dokument upozorava da su savezna sredstva za vrhunski sport od 2010. do 2023. znatno porasla, ali da se broj medalja i finalnih plasmana nije povećao u razmjeru s tim rastom. Iz te perspektive, ključna slabost nije samo iznos potpore nego i nedovoljno jasna veza između ulaganja, ciljeva i odgovornosti. Zeleni zato traže da se financiranje poveže i s integritetom, ravnopravnošću, raznolikošću, održivošću i zaštitom od dopinga i manipulacija.
S druge strane, dio kritika odnosi se na opasnost da nova agencija bude formalno neovisna, ali politički previše nadzirana. Das Parlament prenio je da Stephan Mayer iz CSU-a smatra kako je savezna vlada u upravnom savjetu previše zastupljena te da bi jedan njezin mandat trebalo prepustiti DOSB-u. Christian Görke iz Ljevice otišao je dalje i ocijenio da bez velikih promjena zakon neće donijeti stvarni zaokret. Takve primjedbe pokazuju da će se u odborskoj raspravi vjerojatno otvoriti tri osjetljiva pitanja: udio politike, udio organiziranog sporta i formalna uloga sportaša.
Olimpijska kandidatura pojačava pritisak
Reforma se odvija paralelno s njemačkim planovima za moguću kandidaturu za Olimpijske i Paraolimpijske igre 2036., 2040. ili 2044. Prema DOSB-u, Njemačka trenutačno ne mora izabrati točnu godinu, nego kroz postupak s Međunarodnim olimpijskim odborom razvija koncepte i procjenjuje domaće kandidate. DOSB je naveo da su u procesu koncepti Berlina, Hamburga, Münchena i regije Köln-Rhein-Ruhr, a odluka o konačnom njemačkom konceptu trebala bi pasti do jeseni 2026. Na dan 3. lipnja 2026. taj se proces dodatno promijenio nakon što su birači u Hamburgu 31. svibnja na referendumu odbili nastavak kandidature grada, prema podacima izbornog tijela i njemačkih medija.
Za Bundesregierung je sportska reforma važna i zbog moguće domaće kandidature. U nacrtu zakona navodi se da se učinkovitiji, manje birokratiziran i konkurentniji sustav potpora treba graditi i s obzirom na DOSB-ovu olimpijsku ambiciju, koju savezna vlada podržava. Logika je politički jasna: ako Njemačka želi uvjerljivo tražiti domaćinstvo igara, mora pokazati da njezin vrhunski sport ima sustav koji može proizvesti međunarodne rezultate, zaštititi sportaše i objasniti javnosti zašto se u taj sustav ulaže veliki novac. Zbog toga rasprava o agenciji nije samo administrativna reforma, nego i dio šire strategije sportskog imidža zemlje.
No olimpijska ambicija istodobno podiže standarde za javnu kontrolu. Kandidatura za igre obično uključuje velika ulaganja u infrastrukturu, sigurnost, promet, promociju i organizaciju. Ako se paralelno uvodi novi model financiranja vrhunskog sporta, građani i parlament imaju dodatan razlog tražiti jasne podatke o tome tko odlučuje, prema kojim kriterijima i s kakvim rezultatima. Upravo je zato pitanje transparentnosti, koje na prvi pogled može djelovati tehnički, u njemačkoj raspravi postalo jedno od središnjih političkih pitanja.
Što slijedi u Bundestagu
Nakon prve rasprave, vladin nacrt i oporbeni prijedlozi nastavljaju put kroz parlamentarne odbore. Prema Bundestagu, matični odbor za daljnji postupak bit će Odbor za sport i volonterstvo. U tom se postupku mogu očekivati amandmani o sastavu upravljačkih tijela, ovlastima agencije, ulozi sportaša, objavi kriterija i načinu nadzora nad rezultatima. Budući da zakon otvara i pitanje višegodišnjeg financiranja, rasprava će se neizbježno doticati i proračunskih pravila te odnosa između savezne vlade, Bundestaga, saveznih zemalja i organiziranog sporta.
Ako zakon bude usvojen u obliku bliskom vladinu prijedlogu, Njemačka će dobiti novu središnju instituciju za vrhunski sport, s ambicijom da smanji fragmentiranost i usmjeri potporu prema disciplinama, savezima i sportašima s najvećim potencijalom. Uspjeh reforme, međutim, neće se mjeriti samo osnivanjem agencije. Mjerit će se time hoće li odluke doista biti brže, razumljivije i otpornije na partikularne interese, hoće li sportaši imati jasniji položaj te hoće li veća ulaganja rezultirati boljim uvjetima i održivijim sportskim rezultatima. Njemačka tako ne raspravlja samo o novom zakonu, nego o tome kakav vrhunski sport želi financirati javnim novcem.
Izvori:
- Deutscher Bundestag – izvještaj o prvoj raspravi o Sportfördergesetzu i upućivanju nacrta u odbore (link)
- Deutscher Bundestag, Drucksache 21/5921 – vladin nacrt Sportfördergesetza i obrazloženje reforme (link)
- Bundesregierung – objava o usvajanju nacrta zakona u kabinetu i ulozi Spitzensport-Agentura (link)
- Das Parlament – analiza parlamentarne rasprave, sastava agencije i prijepora oko zastupljenosti sportaša (link)
- Deutscher Bundestag / hib – podaci o planiranom sportskom proračunu za 2026. godinu (link)
- Das Parlament – rasprava o ukupnom opsegu sportskih ulaganja u saveznom proračunu 2026. (link)
- DOSB – informacije o njemačkom procesu za moguću kandidaturu za Olimpijske i Paraolimpijske igre 2036., 2040. ili 2044. (link)
- Olympics.com – službena ljestvica medalja Olimpijskih igara u Parizu 2024. (link)
- Statistikamt Nord – podaci o referendumu u Hamburgu o olimpijskoj kandidaturi 2026. (link)