Berlin predstavio detaljan olimpijski plan: BERLIN+ ulazi u završnu njemačku provjeru za Igre 2036., 2040. ili 2044.
Berlin je napravio jedan od najvažnijih koraka u nacionalnoj utrci za njemačku kandidaturu za Olimpijske i Paraolimpijske igre. Prema objavi berlinske Senatske kancelarije, gradske vlasti su u petak, 19. lipnja 2026., ugostile 35 predstavnica i predstavnika vrhunskih sportskih saveza okupljenih u Njemačkom olimpijskom sportskom savezu, DOSB-u, te im predale detaljno razrađen koncept pod nazivom „Deutschland gewinnt mit BERLIN+”. Taj dokument ne znači da je Berlin već njemački kandidat pred Međunarodnim olimpijskim odborom, nego da ulazi u završnu nacionalnu procjenu u kojoj se mjeri politička, sportska, financijska i međunarodna izvedivost projekta. Kandidatura se odnosi na moguće domaćinstvo Ljetnih olimpijskih i paraolimpijskih igara 2036., 2040. ili 2044. godine, bez obveze da se Njemačka u ovoj fazi veže uz samo jedan termin. Konačnu odluku o njemačkom kandidatu DOSB bi trebao donijeti 26. rujna 2026. na izvanrednoj skupštini u Baden-Badenu, nakon evaluacije svih preostalih nacionalnih projekata.
Koncept koji Berlin ne predstavlja kao solo projekt
Središnja poruka projekta BERLIN+ jest da se Igre ne bi oslanjale samo na glavni grad Njemačke, nego na širu mrežu partnerskih saveznih zemalja. Prema berlinskoj Senatskoj kancelariji i službenoj stranici kandidature, Berlin nastupa zajedno s Brandenburgom, Mecklenburg-Zapadnim Pomorjem i Saskom, čime želi pokazati da se veliko sportsko natjecanje može rasporediti preko više već postojećih lokacija. Takav model trebao bi smanjiti potrebu za novom izgradnjom, rasteretiti gradsku logistiku i omogućiti da se dio sportskog i gospodarskog učinka proširi izvan jedne metropole. U službenoj komunikaciji posebno se naglašava da bi srce Igara bilo u Berlinu, ali da bi pojedina natjecanja bila organizirana i u partnerskim regijama, ovisno o sportu i postojećim objektima. Prema izvješću dpa koje je prenio Die Zeit, u planu se spominju, među ostalim, regatna staza Beetzsee i golf-lokacija u Bad Saarowu u Brandenburgu, Leipzig i Markleeberg u Saskoj te Rostock-Warnemünde kao lokacija za jedrenje u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju.
Berlin pritom nastoji kandidaturu predstaviti kao projekt koji se uklapa u noviju filozofiju olimpijskih domaćinstava, u kojoj se od gradova više ne očekuje gradnja skupih i trajno neiskorištenih objekata samo za potrebe nekoliko tjedana natjecanja. Prema Senatskoj kancelariji, više od 97 posto natjecateljskih lokacija u berlinskom konceptu već postoji ili bi bilo privremeno postavljeno. Ta je brojka ključna za argument kojim se BERLIN+ razlikuje od tradicionalnih olimpijskih projekata obilježenih velikim infrastrukturnim zahvatima i dugoročnim troškovima održavanja. U političkom smislu, Berlin time pokušava spojiti međunarodnu prepoznatljivost grada, iskustvo u organizaciji velikih događaja i potrebu za održivijim modelom domaćinstva. U sportskom smislu, oslonac na postojeće objekte trebao bi DOSB-u pokazati da je projekt izvediv bez prekomjernog širenja građevinskih obveza.
Što je predstavljeno savezima DOSB-a
Predaja detaljnog koncepta sportskim savezima bila je više od protokolarnog događaja. Prema objavi Senatske kancelarije, brojni sportski savezi prethodnih su mjeseci sudjelovali u razradi planova i davali stručne prijedloge o potrebama pojedinih disciplina, rasporedu natjecanja i operativnim zahtjevima. Nakon prijema u Crvenoj vijećnici, predstavnici saveza prešli su u Olimpijski stadion, gdje je održana prezentacija BERLIN+ koncepta i simbolična predaja dokumenta. Berlinski dužnosnici pritom su naglasili da žele Igre koje povezuju održivost, inkluziju, društvenu koheziju i sportsku izvrsnost. Gradonačelnik Berlina Kai Wegner izjavio je, prema Senatskoj kancelariji, da Berlin želi biti domaćin „sljedeće generacije” Olimpijskih i Paraolimpijskih igara, dok je senatorica za unutarnje poslove i sport Iris Spranger naglasila da se plan temelji na otvorenosti, uključivosti i trajnom učinku za grad.
U ceremonijalnom dijelu događaja sudjelovali su i bivši berlinski gradonačelnici, članovi kuratorija kandidature te sportaši koji podupiru projekt. Senatska kancelarija navodi da su među ambasadorima kandidature bili olimpijski i paraolimpijski pobjednici, uključujući Nataschu Keller, Ronalda Rauhea, Elenu Semechin i Kristinu Vogel. Time je berlinska uprava nastojala prikazati da projekt nema samo administrativnu dimenziju, nego i podršku dijela sportskog okruženja. Ipak, predaja dokumenta savezima ima i vrlo praktičnu funkciju: njemački sport, preko DOSB-a i svojih članica, mora procijeniti može li ponuđeni model zadovoljiti zahtjeve međunarodnog natjecanja najveće razine. U završnoj fazi nacionalnog procesa neće se ocjenjivati samo atraktivnost grada, nego i kvaliteta plana za sportaše, gledatelje, promet, sigurnost, financiranje i ostavštinu.
Oslonac na postojeću infrastrukturu i gradski prostor
Jedna od najprepoznatljivijih ideja u berlinskom planu jest takozvani Host City program, zamišljen kao povezivanje sporta, kulture i javnog prostora. Prema Senatskoj kancelariji, središnji element bio bi olimpijski parcours, odnosno gradska os koja bi vodila od Olimpijskog stadiona preko središta Berlina do Tempelhofer Felda. Taj bi prostor trebao služiti ne samo kao logistička ruta, nego i kao javna pozornica za navijače, kulturne programe, ceremonije i susrete građana s olimpijskim događajem. Prema ranijoj objavi Senata, u vizualnom konceptu spominje se i simbolična konstrukcija kod Brandenburških vrata, s idejom da medalje budu dodjeljivane pred jednim od najpoznatijih berlinskih urbanih prizora. Tempelhofer Feld, prostor bivše zračne luke koji je danas veliko otvoreno gradsko područje, u konceptu se navodi kao mjesto namijenjeno velikom ceremonijalnom i javnom iskustvu.
Takav pristup odražava širu strategiju u kojoj Berlin želi natjecanja i popratne sadržaje približiti svakodnevnom gradskom životu. Prema službenoj stranici kandidature, BERLIN+ se predstavlja kao „zajednička” i „održiva” prijava koja povezuje postojeće sportske lokacije, javne prostore i partnere iz više saveznih zemalja. Planeri kandidature tvrde da bi ulaganja bila usmjerena u područja koja dugoročno ostaju korisna, uključujući sportsku infrastrukturu, mobilnost, pristupačnost i urbani razvoj. Istodobno, takva koncepcija nosi i operativne izazove, jer raspored preko više gradova i saveznih zemalja zahtijeva preciznu koordinaciju prijevoza, smještaja, sigurnosti i televizijske produkcije. Upravo će ta pitanja biti važna u ocjeni DOSB-a, jer se međunarodna konkurentnost kandidature ne mjeri samo političkom ambicijom, nego i sposobnošću da se složeni plan provede bez prekomjernih rizika.
Financijski okvir ostaje jedna od glavnih tema
Financije su jedan od najosjetljivijih dijelova svake olimpijske kandidature, pa ni Berlin tu nije iznimka. Prema izvješću dpa koje je objavio službeni portal Berlin.de, senatorica Iris Spranger procijenila je trošak organizacije Igara na 4,82 milijarde eura, dok se očekivani prihodi navode na 5,24 milijarde eura. U tom bi scenariju, prema istom izvješću, ostao višak od oko 420 milijuna eura koji bi se usmjerio prema školama i sportu za širu populaciju. Prema dpa-inu izvješću koje je prenio Die Zeit, uz organizacijski proračun spominje se i infrastrukturni okvir od oko 1,6 milijardi eura, dok sigurnosni proračun u trenutku predstavljanja nije bio zaključen. Zbog takvih otvorenih stavki kritičari olimpijskih projekata redovito traže dodatne provjere, jer iskustvo prethodnih domaćinstava pokazuje da se najveći financijski rizici često ne vide u početnim prezentacijama.
Berlinski dužnosnici tvrde da je financijski okvir transparentan i da uključuje rezerve, ali politička rasprava nije završena. Prema izvješću dpa, dio oporbe u Berlinu, osobito iz redova Zelenih i Ljevice, upozorava na nedostatak referenduma, stanje dijela sportske infrastrukture i mogućnost da se javni novac usmjeri u projekt s neizvjesnim konačnim troškovima. Te kritike nisu neobične u olimpijskim raspravama, posebno u europskim gradovima u kojima su prethodnih godina građani često na referendumima odbijali nove kandidature. Berlinski Senat, s druge strane, tvrdi da se upravo zbog postojećih sportskih objekata, privremenih rješenja i regionalne raspodjele može izbjeći scenarij prevelike gradnje. DOSB će zato u financijskoj provjeri morati odvagnuti ne samo službene brojke, nego i otpornost plana na inflaciju, promjene sigurnosnih zahtjeva, prometne potrebe i moguće kašnjenje infrastrukturnih projekata.
Njemačka nacionalna utrka promijenila se nakon Hamburga
Berlinska kandidatura odvija se u širem njemačkom izboru koji je tijekom 2026. dobio novu dinamiku. DOSB je ranije u postupku razmatrao četiri projekta: Berlin, Hamburg, München i regiju Rajna-Ruhr s Kölnom kao središtem. Prema službenoj stranici DOSB-a, njemački sportski savez vodi višefazni postupak u kojem se ocjenjuju međunarodna konkurentnost, nacionalna prihvaćenost, sportsko-operativna prikladnost, vizija i nasljeđe te troškovi i financiranje. Međutim, Hamburg je nakon referenduma 31. svibnja 2026. praktično ispao iz utrke, jer je prema objavi Hamburške skupštine 54,9 posto birača glasalo protiv nastavka kandidature, dok je 45,1 posto bilo za. Time su u završnoj političkoj i stručnoj usporedbi ostali Berlin, München i Rajna-Ruhr, iako formalni tijek DOSB-ove procjene ostaje vezan uz dokumente i odluke donesene u nacionalnom procesu.
Za Berlin je hamburški rezultat istodobno upozorenje i prilika. Upozorenje je zato što pokazuje da olimpijska ideja u njemačkim gradovima ne može računati na automatsku potporu javnosti, posebno kada se otvore pitanja troškova, stanovanja, prometa i dugoročnih koristi. Prilika je zato što se smanjenjem broja konkurenata nacionalna usporedba fokusira na tri preostala modela, pri čemu Berlin želi istaknuti međunarodnu prepoznatljivost, postojeću sportsku infrastrukturu i simboliku grada koji povezuje povijest, podjele i ponovno ujedinjenje. DOSB je, prema vlastitoj objavi, za završnu odluku predvidio evaluacijsku komisiju i matricu koja treba omogućiti transparentnu, demokratsku i provjerljivu odluku. Ta će odluka biti politički važna za Njemačku, ali i operativno presudna jer samo jedan projekt može prijeći u međunarodnu komunikaciju s MOO-om kao nacionalni kandidat.
Međunarodni okvir: MOO mijenja pravila za domaćine
Njemački izbor kandidata odvija se u trenutku kada i Međunarodni olimpijski odbor mijenja način izbora budućih domaćina. Prema objavi MOO-a od 25. lipnja 2026., 146. zasjedanje te organizacije u Lausannei podržalo je reforme postupka za buduća domaćinstva, uključujući dodatnu prijelaznu fazu i plan da se domaćin Igara 2036. izabere 2029. godine. To znači da njemački kandidat, čak i ako bude odabran u rujnu 2026., neće odmah ući u završnu međunarodnu odluku, nego u dulji proces dijaloga, provjera i usporedbe s drugim zainteresiranim državama i gradovima. Prema DOSB-u, Njemačka u ovoj fazi ne mora odabrati točnu godinu, nego treba biti spremna za trenutak kada Europa bude imala realnu priliku u međunarodnom rasporedu. Ta fleksibilnost objašnjava zašto se u berlinskom dokumentu istodobno navode 2036., 2040. i 2044. godina.
Reforma MOO-a važna je i zato što naglašava pitanja održivosti, korištenja postojećih i privremenih lokacija te dugoročne koristi za zajednicu. Upravo na tim elementima Berlin gradi glavni narativ svoje prijave. Međutim, međunarodna konkurencija za Igre 2036. već je široka, a interes su u različitim oblicima pokazale i države izvan Europe, što njemački projekt stavlja pred strogu usporedbu. Za DOSB će zato pitanje biti dvostruko: koji njemački grad ili regija ima najbolji nacionalni plan i koji projekt ima najveće šanse u promijenjenom međunarodnom postupku. Berlinov najnoviji korak s predajom detaljnog koncepta sportskim savezima pokazuje da grad želi ući u tu raspravu s potpunijom dokumentacijom, ali i da će konačan sud o projektu ovisiti o provjeri brojki, javnoj prihvaćenosti i uvjerljivosti obećane olimpijske ostavštine.
Što slijedi do odluke DOSB-a
Do rujanske odluke DOSB-a berlinska kandidatura mora proći fazu u kojoj će se političke poruke pretvoriti u usporedive kriterije. Prema DOSB-u, završni koncepti procjenjuju se kroz više kategorija, a provjeru troškova i financiranja vodi radna skupina u kojoj sudjeluju DOSB i nadležna savezna tijela. Sportski savezi pritom imaju posebnu težinu jer mogu procijeniti jesu li planirane lokacije, kapaciteti, smještaj sportaša i operativni uvjeti realni za olimpijski i paraolimpijski format. Berlin će u tom postupku isticati postojeće stadione, iskustvo u organizaciji velikih događaja i partnersku mrežu saveznih zemalja. Suprotno tome, kritičari će nastaviti tražiti jasnije odgovore o javnom sudjelovanju, sigurnosnim troškovima, stanovanju i stvarnoj dugoročnoj vrijednosti obećanih ulaganja.
Za globalnu sportsku javnost najvažnije je da njemačka rasprava još nije međunarodna kandidatura u punom smislu, nego nacionalna selekcija projekta koji bi tek mogao predstavljati Njemačku. Berlin je predajom detaljnog koncepta „Deutschland gewinnt mit BERLIN+” pokazao da želi biti taj kandidat i da svoju prednost vidi u kombinaciji olimpijske simbolike, postojeće infrastrukture i regionalnog partnerstva. DOSB će 26. rujna 2026. morati odlučiti koji od preostalih modela najbolje odgovara sportskim potrebama Njemačke i međunarodnim očekivanjima MOO-a. Ako Berlin bude izabran, pred njim će tek tada biti znatno duži i zahtjevniji put prema MOO-u, u kojem će se svaka tvrdnja o održivosti, troškovima i nasljeđu morati dokazivati izvan nacionalnog političkog okvira. Do tada BERLIN+ ostaje ambiciozan plan u završnoj njemačkoj provjeri, s jasnom porukom da Igre želi graditi na onome što već postoji, a ne na obećanju nove olimpijske gradnje.
Izvori:
- Senatska kancelarija Berlina – objava o predaji detaljnog koncepta „Deutschland gewinnt mit BERLIN+” predstavnicima sportskih saveza DOSB-a (link)
- Senatska kancelarija Berlina – odluka Senata o konceptu BERLIN+ i opis glavnih elemenata kandidature (link)
- Berlin.de / dpa – izvješće o financijskom okviru, postojećim sportskim lokacijama i odluci DOSB-a (link)
- DOSB – službena stranica o njemačkom postupku olimpijske kandidature i mogućim terminima Igara (link)
- DOSB – odluka skupštine o završnom nacionalnom postupku, evaluacijskoj matrici i odluci u Baden-Badenu (link)
- Hamburgische Bürgerschaft – službeni rezultat referenduma kojim je Hamburg odbio nastavak olimpijske kandidature (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – objava o reformi postupka izbora domaćina i planiranom izboru domaćina Igara 2036. godine 2029. (link)
- Die Zeit / dpa – izvješće o predstavljanju koncepta BERLIN+, proračunskim stavkama i planiranim partnerskim lokacijama (link)