München ponovno otvorio olimpijsku utrku: gradsko vijeće podržalo završni koncept za Igre 2036., 2040. ili 2044.
München je napravio važan korak prema mogućoj njemačkoj kandidaturi za Ljetne olimpijske i paraolimpijske igre 2036., 2040. ili 2044. godine. Gradsko vijeće bavarske prijestolnice u plenarnoj je sjednici 20. svibnja 2026. velikom većinom ponovno podržalo namjeru da grad, uz potporu Slobodne Države Bavarske, bude izabran kao njemački kandidat u postupku koji vodi Njemački olimpijski sportski savez, poznat pod kraticom DOSB. Prema priopćenju Grada Münchena, vijećnici su istodobno prihvatili završni, produbljeni koncept kandidature koji je u prethodnim mjesecima izrađivan u suradnji gradskih ureda, Bavarske, znanstvene zajednice, gospodarstva i organiziranog sporta.
Odluka ne znači da je München već dobio pravo organizacije Igara, niti da je Njemačka već službeno međunarodno kandidirana. Riječ je o nacionalnoj fazi odabira u kojoj se München natječe s Berlinom, Hamburgom i regijom Köln-Rajna-Ruhr. DOSB bi, prema najavljenom rasporedu, trebao odlučiti o njemačkom kandidatu na izvanrednoj skupštini 26. rujna 2026. u Baden-Badenu. Tek nakon toga moguća je međunarodna faza prema Međunarodnom olimpijskom odboru, čiji je postupak dodjele domaćinstva posljednjih godina fleksibilniji nego prije i više nije vezan uz strogi ciklus sedam godina prije održavanja Igara.
München svoju kandidaturu temelji na prepoznatljivom olimpijskom nasljeđu iz 1972. godine, postojećoj sportskoj infrastrukturi i ideji kompaktnih, održivih Igara. Grad pritom želi pokazati da se veliko sportsko natjecanje može uklopiti u dugoročne urbanističke, prometne i ekološke ciljeve, a ne graditi kao izdvojen projekt koji traje samo nekoliko tjedana. U službenim dokumentima naglašava se da bi se modernizirale postojeće lokacije, da bi se nova gradnja opravdavala dugoročnom uporabom te da bi olimpijski i paraolimpijski projekt trebao ubrzati razvoj stanovanja, javnog prijevoza i zelenih površina.
Koncept se oslanja na kratke udaljenosti i postojeće sportske lokacije
Prema objavi Grada Münchena, jedna od glavnih prednosti kandidature ostaje kompaktnost sportskog plana. U novom konceptu ističe se da bi za 90 posto sportskih borilišta putovanje od olimpijskog sela trajalo manje od 30 minuta, dok bi se otprilike polovica sportova održala na prostoru Olimpijskog parka. Grad navodi i da bi više od 90 posto sportaša bilo smješteno u olimpijskom selu, što je važan element u usporedbi s kandidaturama koje se oslanjaju na znatno raspršenije lokacije.
Produbljeni koncept donosi i izmjene u rasporedu sportova. Prema priopćenju Münchena, u plan su dodani baseball za muškarce, softball za žene, kriket, flag football, lacrosse i squash kao dopunski sportovi. Squash bi se, prema gradskom planu, održavao u novoj četvrti PaketPost-Areala, dok je za nogomet predviđen kompaktniji raspored nego u ranijem prijedlogu. Uz Allianz Arenu, Nürnberg, Augsburg i Stuttgart, sada se spominju i stadion u Grünwalder Straße, Olimpijski stadion za odabrane utakmice grupne faze te Ingolstadt, pri čemu bi se odustalo od udaljenijih stadiona.
Takav model, prema gradu, otvorio bi mogućnost da se prvi put svi nogometni timovi smjeste u olimpijskom selu i time budu jače povezani s ostatkom olimpijskog događaja. U kandidaturi se posebno ističe i Theresienwiese, najpoznatija kao prostor Oktoberfesta, gdje bi se mogao razviti koncept takozvane „olimpijske Wiesn“. Grad navodi da bi se ondje mogli održavati pojedini sadržaji, volonterski centar i, prema trenutačnom planu, natjecanje u odbojci na pijesku. Takvo rješenje trebalo bi povezati sportski program s lokalnim urbanim i kulturnim identitetom Münchena, ali će njegova izvedivost ovisiti o daljnjoj provjeri sigurnosnih, prometnih i organizacijskih zahtjeva.
„Zirkularne igre” i autonomna mobilnost kao središnji aduti
Münchenska kandidatura želi se razlikovati od konkurencije naglaskom na održivost i inovacije. U novom konceptu posebno su istaknuta dva velika projekta, koja grad naziva „powerprojektima”. Prvi nosi naziv „Zeleni München + zirkularne igre” i trebao bi pokazati kako se organizacija velikog sportskog natjecanja može voditi načelima kružnog gospodarstva. Prema priopćenju Grada Münchena, ideja uključuje zirkularnu gradnju i infrastrukturu, prilagodbu javnog prostora klimatskim promjenama, urban mining i uporabu materijalnih tokova na način koji bi smanjio otpad i povećao ponovnu uporabu resursa.
Drugi projekt odnosi se na autonomnu mobilnost. München želi Igre iskoristiti kao katalizator za testiranje i uvođenje autonomnih rješenja u javnom prijevozu i gradskom prometu. U službenom opisu spominju se autonomna vozila u javnom prijevozu, autonomni rikša-shuttleovi i podatkovno upravljanje prometnim tokovima. Cilj je, prema gradu, razviti vidljiv i učinkovit sustav koji ne bi služio samo posjetiteljima i sudionicima Igara, nego bi ostao koristan i nakon završetka natjecanja.
Takvi elementi prate širi smjer olimpijskih reformi. Međunarodni olimpijski odbor u službenim objašnjenjima svojeg procesa izbora domaćina navodi da se od kandidata očekuje veća uporaba postojećih i privremenih borilišta te nova gradnja samo ondje gdje postoji jasna dugoročna potreba. Time se želi smanjiti financijski i infrastrukturni rizik, posebno nakon ranijih izdanja Igara u svijetu koja su bila kritizirana zbog skupih objekata bez održive uporabe nakon natjecanja. Münchenska kandidatura zato se predstavlja kao pokušaj da se olimpijski projekt poveže s već planiranim razvojem grada, a ne kao samostalna investicijska iznimka.
Građani su već dali potporu, ali postupak još nije završen
Važan politički temelj kandidature jest referendum održan 26. listopada 2025. godine. Prema službenom konačnom rezultatu koji je objavio Grad München, 305.349 birača, odnosno 66,4 posto onih koji su glasali, podržalo je pitanje treba li se grad kandidirati za Olimpijske i paraolimpijske igre 2036., 2040. ili 2044. godine. Protiv je bilo 154.359 birača, odnosno 33,6 posto. Grad je naveo da je potreban kvorum ispunjen, a izlaznost je iznosila 42 posto, što je opisano kao rekord za gradski referendum u Münchenu.
Ta potpora ima značajnu političku težinu jer je pitanje olimpijskih kandidatura u Njemačkoj u prošlosti često nailazilo na oprez ili otvoren otpor građana. München je ranije odustao od kandidature za Zimske olimpijske igre 2022. nakon negativnog ishoda referenduma 2013. godine, dok su i drugi njemački gradovi u prethodnim godinama imali problema s lokalnom potporom za velike sportske projekte. Zbog toga aktualna dvotrećinska potpora u Münchenu jača argumente onih koji smatraju da grad ima društveni mandat za nastavak postupka.
Ipak, referendum nije sam po sebi dovoljan za izbor njemačkog kandidata. DOSB u aktualnom postupku procjenjuje više prijedloga i najavljuje da će se u završnoj fazi koristiti evaluacijska matrica. Prema informacijama DOSB-a, u obzir se uzimaju međunarodna konkurentnost, gospodarska izvedivost i održivost predloženih koncepata. U službenom opisu postupka DOSB navodi da su Berlin, Hamburg, München i regija Rajna-Ruhr prošli prvu fazu, dok se u drugoj fazi omogućuju lokalni referendumi tamo gdje ih gradovi ili regije žele ili moraju provesti.
DOSB bira između četiri njemačka koncepta
Njemačka se u ovu utrku ne uključuje s jednim unaprijed određenim gradom, nego s više domaćih kandidata. DOSB na svojim stranicama navodi četiri koncepta: Berlin, Hamburg, München i Köln-Rajna-Ruhr. Svaki od njih pokušava ponuditi drugačiji model Igara. Berlin se predstavlja kao glavni grad s velikom simboličkom težinom i partnerskim regijama, Hamburg naglašava uklapanje Igara u urbani život grada na vodi, dok regija Köln-Rajna-Ruhr računa na gusto naseljeno i sportski snažno područje Sjeverne Rajne-Vestfalije. München se, s druge strane, oslanja na olimpijsko nasljeđe, kratke udaljenosti, plan jedinstvenog olimpijskog sela i bavarsku potporu.
Prema priopćenju Grada Münchena, završni koncept treba biti predan DOSB-u do 4. lipnja 2026. zajedno s opsežnim upitnikom. Taj upitnik, navodi grad, obuhvaća 25 područja pitanja povezanih s pet tematskih polja održivosti: duhom Igara, sportskom, društvenom i ekološkom održivošću te perspektivom mladih. Nakon toga bi DOSB trebao evaluirati koncepte uz uključivanje olimpijskih sportskih saveza i savezne države.
Konačna odluka o njemačkom kandidatu predviđena je za 26. rujna 2026. u Baden-Badenu. Ako DOSB odabere München, grad i njemački sportski vrh ulaze u sljedeću fazu, odnosno u komunikaciju s Međunarodnim olimpijskim odborom. Ako bude izabran drugi njemački koncept, München bi ostao bez nacionalne nominacije, neovisno o potpori gradskog vijeća i rezultatu lokalnog referenduma.
Godina održavanja još nije određena
Jedna od posebnosti aktualne njemačke strategije jest to što se ne cilja isključivo na jednu godinu. U dokumentima DOSB-a navodi se da Njemačka razmatra Olimpijske i paraolimpijske igre 2036., 2040. ili 2044. godine. DOSB objašnjava da u ovoj fazi nije nužno unaprijed se vezati uz jednu godinu, nego biti spreman za trenutak u kojem se otvori realna europska prilika u međunarodnom postupku. To je važno jer Međunarodni olimpijski odbor više ne provodi klasičnu kandidacijsku utrku po starom modelu, nego kroz stalni dijalog i ciljane razgovore s potencijalnim domaćinima.
Prema objašnjenju MOO-a, novi model izbora domaćina razvijen je kako bi se smanjili troškovi kandidiranja, povećala fleksibilnost i potaknuli projekti koji koriste postojeću infrastrukturu. U takvom sustavu zainteresirani kandidati mogu ući u kontinuirani dijalog, a tek poslije, ako MOO procijeni da projekt ima dovoljno potencijala, moguće je otvaranje ciljanog dijaloga s odabranim preferiranim domaćinom. To znači da čak i nacionalni izbor DOSB-a ne bi automatski jamčio dobivanje Igara, nego bi tek otvorio vrata za međunarodni postupak.
U političkom i povijesnom smislu 2036. godina u Njemačkoj ima posebnu težinu jer bi označila stotu obljetnicu Olimpijskih igara u Berlinu 1936., održanih u vrijeme nacističkog režima. Zbog toga se u njemačkoj javnosti raspravlja treba li baš ta godina biti prilika za demokratski i otvoren olimpijski projekt ili bi bilo prikladnije ciljati 2040. ili 2044. godinu. DOSB zasad ne zaključuje tu raspravu jednim datumom, nego ostavlja prostor za odluku nakon nacionalnog i međunarodnog razvoja postupka.
Potpora Bavarske i politički argumenti za kandidaturu
Slobodna Država Bavarska javno podržava münchensku kandidaturu. Bavarsko ministarstvo unutarnjih poslova, sporta i integracije navodi da Bavarska, zajedno s Münchenom i partnerima, želi razviti održivu i međunarodno uvjerljivu kandidaturu za Igre 2036., 2040. ili 2044. godine. Ministarstvo je rezultat referenduma iz listopada 2025. opisalo kao snažan signal za München kao sportski grad i za Bavarsku kao sportski, održiv i međunarodno konkurentan prostor.
Münchenski dužnosnici kandidaturu povezuju s urbanim razvojem. Gradonačelnik Dominik Krause u priopćenju je poručio da München ima iskustvo s velikim događajima, međunarodnu prepoznatljivost i olimpijsko nasljeđe, a kao posebnost kandidature izdvojio je održivost i inovacijsku snagu. Sportski referent Florian Kraus istaknuo je da je cilj organizirati Igre koje bi bile dobitak za cijelu gradsku zajednicu, uz dodatno kompaktno sportsko rješenje i projekte održivosti koji bi, prema gradskoj ocjeni, mogli imati modelni karakter za Njemačku.
Kritična pitanja, međutim, neće nestati ni nakon odluke gradskog vijeća. Svaka olimpijska kandidatura otvara rasprave o troškovima, proračunskim rizicima, sigurnosti, građevinskim rokovima, prometnim opterećenjima i stvarnoj koristi za stanovnike. U slučaju Münchena posebno će se pratiti koliko su najavljeni projekti doista izvedivi u predviđenim rokovima, koliki će biti javni troškovi i hoće li se obećanja o zirkularnim, kompaktnim i dugoročno korisnim Igrama moći potvrditi konkretnim proračunima i ugovorima.
Olimpijski projekt sada ulazi u odlučujuće mjesece
Odluka münchenskog gradskog vijeća stoga je važna, ali nije završna. Ona znači da grad u nacionalni izbor ulazi s politički potvrđenim i dodatno razrađenim konceptom. U odnosu na početnu fazu, kandidatura je sada konkretnija u rasporedu sportova, prometnim idejama, održivosti, uporabi Theresienwiese, stanovanju sportaša i povezanosti s urbanim razvojem. Istodobno, ključna pitanja o financiranju, rizicima i međunarodnoj konkurenciji tek trebaju dobiti punu težinu u završnoj procjeni DOSB-a.
Za Njemačku je riječ o jednom od najvažnijih sportskopolitičkih procesa u idućim mjesecima. Ako se DOSB 26. rujna odluči za München, grad će postati lice njemačke ambicije da se Ljetne olimpijske igre prvi put nakon Münchena 1972. ponovno održe u Njemačkoj. Ako bude izabran Berlin, Hamburg ili Köln-Rajna-Ruhr, münchenski koncept ostat će kao snažan, ali nedovoljan pokušaj povratka olimpijskog plamena u grad koji i dalje živi s nasljeđem Igara iz 1972. godine.
Izvori:
- Grad München – priopćenje o potpori gradskog vijeća produbljenom olimpijskom konceptu i daljnjem postupku prema DOSB-u (link)
- DOSB – službene informacije o njemačkom postupku kandidature, kandidatima i fazama odabira (link)
- Bavarsko ministarstvo unutarnjih poslova, sporta i integracije – informacije o potpori Bavarske münchenskoj olimpijskoj kandidaturi (link)
- Grad München – službeni konačni rezultat referenduma o olimpijskoj kandidaturi održanog 26. listopada 2025. (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – objašnjenje reformiranog postupka izbora domaćina Olimpijskih igara (link)