Hamburg pred presudnim olimpijskim referendumom: DOSB poručuje da bez podrške građana nema nastavka utrke
Hamburg ulazi u završnicu najvažnije političke i sportske odluke u svojoj novoj olimpijskoj kandidaturi. U nedjelju 31. svibnja 2026. birači u tom njemačkom gradu odlučivat će treba li se Hamburg nastaviti natjecati za status njemačkog kandidata za organizaciju Olimpijskih i Paraolimpijskih igara 2036., 2040. ili 2044. godine. Ishod glasanja neće sam po sebi značiti da će Igre doći u Hamburg, ali će odrediti može li grad ostati u nacionalnom postupku koji vodi Njemački olimpijski sportski savez, poznat pod kraticom DOSB. Upravo je zato referendum postao ključna točka cijelog procesa, a ne samo lokalno političko izjašnjavanje o sportskom projektu.
Stephan Brause, voditelj olimpijske kandidature pri DOSB-u, u intervjuu za hamburški magazin Hamburger Klönschnack opisao je glasanje kao temeljni uvjet za daljnje sudjelovanje Hamburga u utrci. Prema njegovim riječima, za DOSB je od početka jasno da kandidature ne može biti mimo volje stanovništva. Brause je pritom naglasio da se Njemačka ovaj put doista priprema za olimpijsku kandidaturu te da se, za razliku od rasprava iz 2015. godine, više ne odlučuje hoće li Njemačka uopće pokušati dovesti Igre, nego gdje bi se eventualna njemačka kandidatura trebala temeljiti.
Referendum kao filtar u nacionalnoj utrci
Hamburg se za njemačku nominaciju natječe s Berlinom, Münchenom i konceptom KölnRheinRuhr, koji okuplja gradove i općine u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. DOSB je na svojim službenim stranicama objavio da su sva četiri koncepta prošla prvu fazu provjere i da se izbor nacionalnog kandidata odvija u tri koraka. U prvoj fazi provjeravana je održivost predloženih koncepata, dostupnost sportskih i trening objekata, hotelski kapaciteti, prometna logika i ukupna izvedivost. U drugoj fazi lokalne zajednice dobile su mogućnost provesti referendume do kraja lipnja 2026., dok bi se u završnoj fazi njemački kandidat trebao odabrati na temelju evaluacijske matrice i procjene međunarodne konkurentnosti.
Za Hamburg je ta druga faza posebno osjetljiva jer grad nosi iskustvo neuspješne kandidature iz 2015. godine. Tada su birači odbacili plan za kandidaturu za Ljetne olimpijske igre 2024. ili 2028., što je zaustavilo tadašnji projekt i ostavilo snažan politički trag. U novom postupku gradske vlasti pokušavaju pokazati da se koncept promijenio, da je financijski i urbanistički oprezniji te da se oslanja na postojeću infrastrukturu. Međutim, upravo će referendum pokazati je li to dovoljno za društvenu legitimaciju.
Prema službenim informacijama Hamburga, birači odlučuju o tome treba li grad nastaviti kandidaturu u nacionalnom izboru DOSB-a. Glasanje se održava 31. svibnja 2026., a mogućnost dopisnog glasanja otvorena je ranije, od kraja travnja. Hamburg je pritom organizirao i informativne aktivnosti te javne rasprave kako bi stanovnici prije izjašnjavanja dobili uvid u koncept, troškove i očekivane učinke. Prema objavama gradske uprave, cilj je prikazati kandidaturu kao projekt koji se uklapa u postojeći urbani razvoj, a ne kao plan koji bi grad morao podrediti potrebama velikog sportskog događaja.
DOSB traži koncept s najboljim međunarodnim izgledima
Brause je u intervjuu za Hamburger Klönschnack izbjegao rangirati pojedine kandidate, naglašavajući da iz svoje funkcije promatra nacionalni interes. Istaknuo je da su svi kandidati u posljednjim mjesecima poboljšali svoje koncepte i razvili prepoznatljive prednosti. Za DOSB će, prema njegovu objašnjenju, biti presudno ukupno stanje projekta: međunarodna prepoznatljivost, financijska održivost, prometna izvedivost, prihvatljivost za sportaše i gledatelje, društvena potpora te sposobnost da se njemačka kandidatura predstavi kao uvjerljiva pred Međunarodnim olimpijskim odborom.
Hamburg u tom okviru naglašava kompaktnost, kratke udaljenosti, vodeni identitet grada i mogućnost održavanja natjecanja u ambijentu koji je već prepoznatljiv. Gradski koncept predviđa da se Igre što više uklope u postojeće gradsko tkivo, uz korištenje postojećih ili privremenih sportskih objekata. Hamburške vlasti tvrde da neće biti skupih novih borilišta isključivo za potrebe Igara te da se projekt treba osloniti na sportsku infrastrukturu koju grad već ima ili ionako planira razvijati.
DOSB je u rujnu 2025. službeno potvrdio da Hamburg ispunjava uvjete za nastavak razrade kandidature. Prema priopćenju hamburškog Senata, savez je prethodno provjeravao koncepte svih četiriju kandidata i procjenjivao jesu li usklađeni s osnovnim kriterijima. Sportski senator Andy Grote tada je ocijenio da je odluka DOSB-a dala gradu dodatni poticaj, dok je voditelj hamburškog predprojekta Steffen Rülke isticao da grad ima dovoljno sportskih i trening objekata, hotelskih kapaciteta i logičan koncept za provedbu Olimpijskih i Paraolimpijskih igara.
Promijenjeni olimpijski okvir nakon 2015.
Jedan od glavnih argumenata zagovornika nove kandidature jest tvrdnja da su se Olimpijske igre i način njihove dodjele promijenili u odnosu na vrijeme kada je Hamburg prvi put izašao na referendum. Brause je u intervjuu naglasio da se od tada promijenio okvir Međunarodnog olimpijskog odbora, ponajprije kroz reformske dokumente poznate kao Olimpijska agenda 2020. i Olimpijska agenda 2020+5. Prema tom pristupu, domaćini se više ne bi trebali prilagođavati velikim zahtjevima Igara, nego bi se Igre trebale prilagoditi gradu i njegovim postojećim planovima.
Takav pristup važan je za Hamburg jer gradski argument počiva na tezi da se ne gradi novi olimpijski grad, nego da se postojeći razvojni ciljevi mogu ubrzati kroz međunarodni sportski događaj. U službenim objavama Hamburg navodi barijernu pristupačnost, razvoj sporta u školama, modernizaciju mobilnosti i jačanje sportske infrastrukture kao moguće dugoročne koristi. Kritičari, međutim, upozoravaju da velike sportske manifestacije često nose financijske rizike, političke pritiske i mogućnost da se javni novac usmjeri u projekte koji ne bi imali prioritet bez olimpijske kandidature.
Upravo se na toj razlici oblikuje glavna politička rasprava. Zagovornici govore o prilici da Hamburg dobije dodatni zamah za razvoj grada i sporta, dok protivnici traže oprez zbog mogućih troškova, sigurnosnih obveza i dugoročnih financijskih jamstava. Prema pravnim analizama objavljenima u njemačkim stručnim medijima, referendum daje političku legitimaciju, ali ne zamjenjuje kasnije odluke o proračunu, dozvolama, infrastrukturnim ulaganjima i ugovorima. Čak i u slučaju pozitivnog ishoda, gradska tijela i njemačke sportske institucije morat će donositi dodatne odluke u više faza.
Financije ostaju jedna od središnjih tema
Hamburški Senat u javnim nastupima navodi da je proračun za provedbu Olimpijskih i Paraolimpijskih igara procijenjen na oko 4,8 milijardi eura. Prema izvještajima njemačkih medija koji se pozivaju na gradske procjene i financijske analize, taj iznos odnosi se ponajprije na organizacijski dio, uključujući troškove natjecanja, tehnologije, osoblja, marketinga i operativne provedbe. Odvojeno od toga stoje investicije u gradsku infrastrukturu, koje bi se morale procjenjivati prema vlastitim pravilima i prioritetima.
Zagovornici kandidature tvrde da bi dio ulaganja ionako bio potreban gradu, osobito u prometu, dostupnosti i sportskim sadržajima, pa olimpijski okvir vide kao način da se razvoj ubrza i bolje koordinira. Protivnici upozoravaju da su takve procjene često optimistične i da međunarodna iskustva s velikim sportskim događajima pokazuju kako se troškovi mogu povećati. Zbog toga se u Hamburgu raspravlja ne samo o sportu, nego i o javnim financijama, urbanističkim prioritetima i povjerenju građana u sposobnost vlasti da projekt vodi transparentno.
Inicijativa NOlympia Hamburg, koja se protivi kandidaturi, uspjela je prikupiti dovoljan broj potpisa kako bi se njezino stajalište uvrstilo u službene informativne materijale za referendum. Prema dostupnim informacijama, protivnici kandidature ističu da bi sredstva mogla biti potrebnija za stanovanje, obrazovanje, socijalnu politiku, promet i klimatske mjere. Time referendum dobiva širi politički značaj jer se pitanje olimpijske kandidature povezuje s debatama o modelu razvoja grada i raspodjeli javnih sredstava.
Hamburg, München, Berlin i KölnRheinRuhr u različitim položajima
Njemački postupak izbora kandidata razlikuje se od grada do grada jer se lokalna izjašnjavanja provode prema različitim pravnim okvirima. DOSB na službenoj stranici navodi da je München već u listopadu 2025. dobio potporu birača za nastavak kandidature, dok su se u travnju 2026. pozitivno izjasnili i birači u relevantnim jedinicama povezanim s konceptom KölnRheinRuhr te stanovnici Kiela kao mogućeg mjesta za jedriličarska natjecanja. Berlin, prema dostupnim informacijama, ide drugačijim političkim putem jer nema jednak oblik referenduma kao Hamburg, iako se u glavnom gradu također vode rasprave o javnoj potpori i političkoj legitimaciji.
To znači da Hamburg na referendum izlazi u trenutku kada su neki konkurenti već prošli važne lokalne testove. Brause je zato u intervjuu naglasio da su München i KölnRheinRuhr u području društvene legitimacije korak dalje, jer su ondje referendumski procesi već završeni pozitivnim rezultatima. Za Hamburg je to poruka da bez jasne potpore birača ne može računati na ravnopravan nastavak utrke, koliko god njegov koncept bio tehnički uvjerljiv.
Nacionalna odluka DOSB-a očekuje se u jesen 2026. godine. Prema informacijama DOSB-a, završni odabir trebao bi se temeljiti na evaluacijskoj matrici koja uključuje međunarodnu konkurentnost i ekonomsku održivost. Njemački kandidat zatim bi ušao u formalniji odnos s Međunarodnim olimpijskim odborom kroz reformirani postupak, uključujući takozvani kontinuirani dijalog. DOSB pritom još ne mora odabrati točnu godinu Igara, jer se njemačka kandidatura razmatra za 2036., 2040. ili 2044. godinu.
Odluka koja nadilazi sport
Hamburški referendum stoga nije samo izjašnjavanje o sportskom spektaklu. On je test povjerenja u gradski koncept, financijske procjene, sposobnost organizacije i obećanje da se Igre mogu uklopiti u svakodnevni život metropole na Elbi. Za pristaše kandidature olimpijski projekt predstavlja priliku da Hamburg pokaže međunarodnu otvorenost, ubrza razvoj infrastrukture i sporta te iskoristi promijenjena pravila olimpijskog pokreta. Za protivnike je riječ o financijski rizičnom projektu koji bi mogao preusmjeriti javnu pažnju i novac s hitnijih potreba stanovnika.
Iz perspektive DOSB-a, poruka je jednostavna: njemačka kandidatura se priprema, ali lokalna potpora ostaje jedan od ključnih preduvjeta za svakog kandidata koji želi nositi nacionalni projekt. Ako Hamburg 31. svibnja dobije većinsku potporu, nastavit će utrku prema završnoj odluci DOSB-a. Ako birači budu protiv, grad će se praktično isključiti iz nacionalnog izbora, a njemačka olimpijska ambicija nastavit će se oslanjati na preostale kandidate.
Zato je Brauseova ocjena da je referendum temelj za nastavak procesa važna i izvan hamburških granica. Ona pokazuje da se moderna olimpijska kandidatura više ne mjeri samo stadionima, hotelima i prometnim planovima, nego i sposobnošću da domaćin uvjeri vlastite građane. U Hamburgu će se 31. svibnja 2026. vidjeti ima li projekt dovoljno povjerenja za sljedeći korak.
Izvori:
- Hamburger Klönschnack – intervju sa Stephanom Brauseom o hamburškoj olimpijskoj kandidaturi, ulozi referenduma i stajalištu DOSB-a (link)
- Njemački olimpijski sportski savez, DOSB – službene informacije o postupku njemačke kandidature za Olimpijske i Paraolimpijske igre 2036., 2040. ili 2044. (link)
- Grad Hamburg, Behörde für Inneres und Sport – priopćenje o potvrdi DOSB-a da Hamburg ispunjava uvjete za daljnju razradu kandidature (link)
- Grad Hamburg, Behörde für Inneres und Sport – priopćenje o pokretanju referenduma i uključivanju građana u raspravu o kandidaturi (link)
- Grad Hamburg – informacije o referendumu za Olimpijske i Paraolimpijske igre u Hamburgu 31. svibnja 2026. (link)
- Legal Tribune Online – pravna analiza postupka olimpijske kandidature, uloge lokalnih referenduma i nadležnosti DOSB-a (link)