Hamburg odbio novu olimpijsku kandidaturu: Njemački izbor domaćina nastavlja se bez hanzeatskog grada
Hamburg je drugi put u nešto više od desetljeća na referendumu zaustavio vlastitu olimpijsku ambiciju. Prema privremenom službenom rezultatu objavljenom nakon glasanja 31. svibnja 2026., 54,9 posto birača izjasnilo se protiv toga da se Njemački olimpijski sportski savez, DOSB, s Hamburgom kao mjestom održavanja kandidira za Olimpijske i Paraolimpijske igre 2036., 2040. ili 2044. godine. Za nastavak kandidature glasalo je 45,1 posto birača, što je bilo dovoljno za prelazak propisanog kvoruma brojem glasova, ali ne i za politički i pravni ključan uvjet: većinu glasova za. Time je Hamburg ispao iz njemačkog nacionalnog postupka izbora grada ili regije koji bi trebao predstavljati zemlju u međunarodnoj fazi.
Prema podacima iz službene prezentacije rezultata koju objavljuju izborna tijela Hamburga i Statistički ured za Hamburg i Schleswig-Holstein, na referendumu je sudjelovalo 652.603 od ukupno 1.315.800 osoba s pravom glasa, pa je izlaznost iznosila 49,6 posto. Važećih listića bilo je 651.730, dok je 873 listića proglašeno nevažećima. Za kandidaturu je glasalo 293.819 birača, a protiv 357.911 birača. DOSB je u svojem priopćenju naveo izlaznost od 49,5 posto, uz isti broj sudionika i jednak službeni odnos glasova, a razlika u decimalnom prikazu proizlazi iz zaokruživanja u pojedinim objavama.
Referendum zaustavio predaju završnog koncepta
Ishod glasanja ima neposrednu posljedicu za njemački postupak kandidature. DOSB je objavio da Hamburg zbog negativnog rezultata više ne može do 4. lipnja predati završeni koncept u nacionalni postupak. Time hanzeatski grad, prema stajalištu krovne njemačke sportske organizacije, nije uspješno završio drugu fazu dogovorenog trostupanjskog modela i više se ne smatra nacionalnim kandidatom. Proces se sada nastavlja s Berlinom, Münchenom i konceptom KölnRheinRuhr, koji obuhvaća područje Rajne i Ruhra s Kölnom kao vodećim gradom.
DOSB bi, prema ranije usvojenom rasporedu, konačnu odluku o njemačkom kandidatu trebao donijeti na izvanrednoj skupštini 26. rujna 2026. u Baden-Badenu. Prema priopćenju DOSB-a iz prosinca 2025., gradovi i regije morali su do početka lipnja 2026. predati završne koncepte, nakon čega slijedi procjena u više kategorija. Među kriterijima su međunarodna konkurentnost i nacionalna prihvaćenost, sportska i operativna prikladnost, vizija i dugoročna ostavština, troškovi i financiranje te infrastrukturni projekti koji se promatraju odvojeno od izravne provedbe Igara. U tom okviru rezultat iz Hamburga posebno je važan jer je upravo javna prihvaćenost jedan od elemenata koji DOSB uzima u obzir pri odabiru.
Hamburški referendum održan je kao Bürgerschaftsreferendum, odnosno referendum povezan s odlukom gradske skupštine. Grad je glasanje zakazao za 31. svibnja 2026., a birači su mogli glasati i poštom. Gradska izborna uprava navela je da je samo oko 84.000 birača glasalo na biračkim mjestima, dok je velik dio sudionika iskoristio mogućnost dopisnog glasanja. Prema objavi hamburških vlasti, proces je protekao mirno i uredno, bez događaja koji bi utjecali na glasanje, a privremeni rezultat objavljen je prije 21 sat istoga dana.
Drugi hamburški "ne" nakon 2015. godine
Ovo nije prvi put da je Hamburg odbio olimpijski projekt. Prema usporednim podacima Statističkog ureda za Hamburg i Schleswig-Holstein, na referendumu 2015. o kandidaturi za Igre 2024. protiv se izjasnilo 51,6 posto birača, a za je bilo 48,4 posto. Tada je sudjelovalo 653.227 birača, odnosno 50,2 posto osoba s pravom glasa. U novom referendumu izlaznost je bila neznatno niža, ali je protivljenje bilo izraženije: udio glasova protiv povećan je za 3,3 postotna boda u odnosu na 2015., dok je udio glasova za pao za isti iznos.
Usporedba dvaju glasanja pokazuje da su hamburški birači i 2026. zadržali oprez prema velikom sportskom projektu, unatoč drukčijem konceptu kandidature i naglasku gradske vlasti na postojećoj infrastrukturi, kratkim udaljenostima i financijskoj održivosti. Grad je u novom pokušaju nastojao izbjeći dio kritika iz 2015., kada su planovi bili snažno povezani s razvojem novog gradskog područja u luci i visokim procjenama troškova. Prema službenim materijalima kampanje, novi je koncept bio predstavljen kao skromniji, raspršeniji po postojećim lokacijama i manje ovisan o gradnji objekata isključivo za potrebe Igara.
Unatoč tome, rezultat pokazuje da argumenti protivnika nisu izgubili političku težinu. U javnoj raspravi isticali su se strah od rasta troškova, neizvjesnost oko sigurnosnih i infrastrukturnih izdataka, pritisak na promet i stanovanje te pitanje bi li dugoročne koristi doista nadmašile financijske i organizacijske rizike. S druge strane, zagovornici su tvrdili da bi Igre mogle ubrzati modernizaciju sportske infrastrukture, povećati ulaganja u mobilnost i pristupačnost te pojačati međunarodnu vidljivost grada. Referendumski rezultat pokazao je da većina izašlih birača nije prihvatila takvu procjenu koristi.
Što je Hamburg nudio u novom olimpijskom konceptu
Hamburški Senat je u ožujku 2026. predstavio završni koncept kandidature kao projekt Igara koje bi se trebale uklopiti u postojeći urbani prostor. Prema gradskoj objavi, polazište je bilo da se Olimpijske i Paraolimpijske igre ne organiziraju tako da grad bude podređen događaju, nego da se sportski program rasporedi kroz prepoznatljive gradske prostore, postojeće objekte i privremenu infrastrukturu. U promotivnim materijalima naglašavale su se kratke udaljenosti, korištenje javnog prijevoza, povezivanje sporta s vodom, parkovima i gradskim središtem te ideja da događaj ostavi vidljiv trag u širem sportskom životu grada.
Financijski okvir također je bio važan dio kampanje. Prema objavi hamburške uprave za unutarnje poslove i sport, troškovi organizacije i provedbe Igara procijenjeni su na oko 4,8 milijardi eura. U taj iznos, prema službenom objašnjenju, ulazile bi privremena infrastruktura, usluge, osoblje, tehnologija, marketing i komunikacija. Grad je istodobno procjenjivao prihode od oko 4,9 milijardi eura, među ostalim od doprinosa Međunarodnog olimpijskog odbora, sponzorstava, prodaje ulaznica, hospitality programa i licenciranja. Na toj osnovi zagovornici su govorili o mogućem višku od oko 100 milijuna eura koji bi se usmjerio u sportsku infrastrukturu i široki sport.
Uz operativni proračun, Hamburg je govorio i o dugoročnim ulaganjima u infrastrukturu i razvoj grada. Prema službenim informacijama grada, za takva ulaganja predviđalo se oko 1,3 milijarde eura, pri čemu su gradske vlasti tvrdile da bi riječ bila o projektima korisnima i izvan samog olimpijskog događaja. Upravo je razlika između organizacijskih troškova i širih javnih ulaganja bila jedna od ključnih točaka rasprave. Kritičari su upozoravali da se kod velikih sportskih događaja početne procjene često pokažu preniskima, dok su vlasti i sportske organizacije isticale da je novi model u većoj mjeri prilagođen postojećim objektima i dugoročnim potrebama grada.
DOSB ostaje pri nacionalnoj kandidaturi
Njemački olimpijski sportski savez nakon hamburškog ishoda nije odustao od šire nacionalne ambicije. U priopćenju objavljenom nakon glasanja DOSB je naveo da se postupak nastavlja s Berlinom, KölnRheinRuhrom i Münchenom. Predsjednik DOSB-a Thomas Weikert poručio je da očito nije uspjelo uvjeriti većinu hamburških birača u dodanu vrijednost Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u njihovu gradu, ali je istodobno naglasio da to ne mijenja procjenu saveza kako u Njemačkoj i dalje postoji većinska potpora ideji Igara.
DOSB je u istoj objavi podsjetio na rezultate u drugim područjima. Prema toj organizaciji, München je u listopadu 2025. referendumom uspješno prošao drugu fazu postupka, uz 66,4 posto glasova za. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, gdje se koncept KölnRheinRuhr temelji na više gradova, referendumski proces završio je s velikom većinom lokalnih odluka u korist kandidature. Kiel, koji se u hamburškom konceptu spominjao kao moguća lokacija jedriličarskih natjecanja, također je u travnju 2026. podržao sudjelovanje. No hamburški "ne" znači da se taj dio mogućeg rasporeda više ne može razvijati u okviru hamburške kandidature.
Otto Fricke, predsjednik Uprave DOSB-a, prema objavi saveza istaknuo je da rezultat potvrđuje vrijednost ranog uključivanja građana u postupak, prije konačne odluke o njemačkom kandidatu. DOSB je pritom najavio da će s Hamburgom nastaviti razgovarati o tome mogu li se dijelovi gradskog koncepta provesti neovisno o olimpijskoj kandidaturi, posebno oni koji se odnose na sportsku infrastrukturu i razvoj sporta. Takav nastavak suradnje ne mijenja glavni ishod referenduma: Hamburg više nije među kandidatima za njemačku olimpijsku prijavu.
Njemačka traži povratak Igara nakon Münchena 1972.
Njemačka nije bila domaćin ljetnih Olimpijskih igara od Münchena 1972. godine, a novi postupak kandidature dio je nastojanja da se zemlja vrati u međunarodnu utrku za jedno od izdanja nakon Los Angelesa 2028. i Brisbanea 2032. godine. DOSB ne cilja samo jednu godinu, nego razmatra 2036., 2040. i 2044., uz napomenu da će konačan međunarodni raspored ovisiti o postupku Međunarodnog olimpijskog odbora. Prema objašnjenju IOC-a, izbor domaćina nakon reforme više se ne vodi klasičnim natjecanjem kandidatskih gradova u strogo određenom roku, nego fleksibilnijim dijalogom s mogućim domaćinima.
Međunarodni olimpijski odbor u svojim materijalima navodi da novi model izbora domaćina treba smanjiti troškove i potaknuti održivije projekte, uz maksimalno korištenje postojećih i privremenih borilišta te gradnju novih objekata samo ako postoji dugoročna potreba. Takav okvir u teoriji ide u prilog konceptima koji se oslanjaju na postojeću infrastrukturu i regionalnu raspodjelu natjecanja, no hamburški referendum pokazuje da reformirani međunarodni model sam po sebi ne uklanja lokalne političke dvojbe. Za gradove koji se natječu u nacionalnom postupku, javno povjerenje ostaje jednako važno kao sportska i tehnička izvedivost.
Odluka iz Hamburga zato mijenja ravnotežu njemačkog procesa u završnoj fazi. Berlin ulazi u nastavak postupka kao glavni grad s velikim međunarodnim profilom, München kao grad s olimpijskom poviješću i potvrđenom referendumskom potporom, a KölnRheinRuhr kao regionalni koncept koji se oslanja na gusto naseljeno i infrastrukturno razvijeno područje. DOSB sada mora procijeniti koji od preostalih modela ima najbolju kombinaciju međunarodne privlačnosti, financijske održivosti, sportskog plana i domaće potpore. Hamburški rezultat pritom će ostati upozorenje da se olimpijski projekti ne mogu voditi samo kroz tehničke planove i financijske projekcije, nego i kroz uvjerljivu političku komunikaciju s građanima.
Konačan rezultat tek nakon službene potvrde
Objavljeni ishod za sada je privremeni službeni rezultat. Prema hamburškoj upravi, okružna izborna tijela 1. i 2. lipnja provjeravaju zapisnike iz svojih područja i izvješćuju gradsku izbornu upravu, dok bi Senat konačan rezultat trebao formalno utvrditi kasnije u lipnju. Statistički ured za Hamburg i Schleswig-Holstein u svojem kalendaru objava navodi da se konačni rezultat i dodatne publikacije očekuju 25. lipnja 2026. godine. S obzirom na jasnu razliku između glasova protiv i za, ne očekuje se da bi provjera mogla promijeniti politički ishod referenduma.
Za Hamburg to znači kraj još jednog pokušaja da se pozicionira kao olimpijski grad, barem u aktualnom njemačkom ciklusu. Za DOSB to znači uži izbor, ali i jasniji zadatak u nastavku postupka: preostale kandidate mora usporediti ne samo prema sportskim i infrastrukturnim kriterijima, nego i prema dokazivoj javnoj potpori. Konačna njemačka odluka 26. rujna 2026. neće još značiti da će Njemačka dobiti Igre, nego samo da će jedan koncept ući u međunarodnu fazu s većom političkom težinom. Hamburški birači odlučili su da njihov grad u toj fazi neće sudjelovati.
Izvori:
- Landeswahlamt Hamburg / hamburg.de – priopćenje o tijeku referenduma, izlaznosti, privremenom rezultatu i daljnjoj proceduri potvrde rezultata (link)
- Wahlen Hamburg / Statistisches Amt für Hamburg und Schleswig-Holstein – službena prezentacija privremenih rezultata referenduma 2026. po broju glasova, udjelima, kvorumu i izlaznosti (link)
- Statistisches Amt für Hamburg und Schleswig-Holstein – usporedba privremenog rezultata olimpijskog referenduma 2026. s referendumom iz 2015. godine (link)
- Deutscher Olympischer Sportbund – reakcija DOSB-a na hamburški referendum i nastavak procesa s Berlinom, KölnRheinRuhrom i Münchenom (link)
- Deutscher Olympischer Sportbund – odluka o daljnjem nacionalnom postupku, rokovima, kriterijima i izvanrednoj skupštini 26. rujna 2026. (link)
- Freie und Hansestadt Hamburg – financijski koncept hamburške kandidature, uključujući procjenu organizacijskog proračuna i očekivanih prihoda (link)
- Freie und Hansestadt Hamburg – predstavljanje završnog olimpijskog koncepta Hamburga i njegovih glavnih programskih elemenata (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – objašnjenje reformiranog procesa izbora domaćina Olimpijskih igara i naglasak na postojećim, privremenim i dugoročno opravdanim borilištima (link)